Relevantni razgovori o književnosti

Prostori kao osobe, pitanja slobodne volje i mogućnosti izbora, izgradnja izdvojenog ja u okvirima kolektiva koji (često) sputava, razumijevanje prošlosti i njezin odraz na budućnost velike su i važne teme, a spojene s onim, uvjetno rečeno, manjima poput obiteljskih mikropovijesti, odnosa majki i kćeri, položaja žene u dominantno muškom, kazališnom svijetu činile su okosnicu netom završena, jedanaestog izdanja Festivala svjetske književnosti, od 3. do 8. rujna održana u dvoranama Zagrebačkog kazališta mladih i kaptolskoj Galeriji Kranjčar.

Festival svjetske književnosti otvoren je gostovanjem mađarskog pisca Pétera Nádasa / Snimio Anto Magzan

Izložba Portreti svjetskih pisaca autorice Slobodane Matić Kovač, u kustoskom izboru Feđe Gavrilovića, 2. je rujna u galerijskom prostoru otvorena kao svojevrsni preludij Festivalu čiji je program likovno podržala portretima nekih od njegovih najpoznatijih gostiju i gošći, a za festivalskih je dana Galerija Kranjčar živjela i kao svojevrsno mjesto odavanja počasti književnom velikanu Mirku Kovaču. Tako su 5. rujna Espi Tomičić, Luiza Bouharaoua i Maja Vukušić Zorica, uz moderiranje Igora Štiksa, raspravljali o važnosti Malvine, jednog od najvažnijih autorovih romana, studiji o patnji žene, netom ponovno objavljenoj u nakladi Bodoni. Dva dana poslije u istom je prostoru održan i okrugli stol jednostavna naslova Kovač scenarist na kojem su Lordan Zafranović, Branko Ivanda, Dora Šustić i Bruno Kragić razgovarali o drugom, jednako važnu aspektu Kovačeve umjetničke persone.

Sustavnim pratiteljima festivalskih događanja već je dobro poznato da se programski odbor, na čelu s direktorom festivala i glavnim urednikom izdavačke kuće Fraktura Seidom Serdarevićem, brine o kontinuitetu, kako kvalitete tako i održavanja dobrih odnosa s festivalskim gostima. U tom je duhu ovogodišnje izdanje otvoreno gostovanjem mađarskog pisca Pétera Nádasa, gosta i prvog izdanja festivala 2013. Autor, kojem je raniji roman Knjiga sjećanja osigurao kultni status i nominaciju za književni Nobel, ovog je puta u Zagrebu predstavio Strahotne priče, roman o selu kao entitetu i mentalitetu zajednice kao faktoru ograničavanja. Kako je kazao, romanom je htio istražiti slojeve jezika jer oni se, bilo da je riječ o malom ili velikom jeziku, isprepleću i stvaraju određene napetosti. „U trenutku društvenih previranja htio sam proučiti jezične razlike unutar istog jezika i način na koji govornici koji ne govore dominantnu varijantu jezika bivaju marginalizirani“, kazao je autor. U tom duhu zahvalio je i svojoj prevoditeljici Xeniji Detoni.

Uz Nádasa, među autorima koji su ponovno stali pred zagrebačku publiku bili su i dobitnik nagrade Strega Antonio Scuratti (čija je saga o Benitu Mussoliniju prva takva fikcionalizacija biografije fašističkog vođe), dobitnik nagrade Booker David Grossman, koji je s povjesničarom Hrvojem Klasićem razgovarao o svojem debitantskom romanu Osmijeh kozleta, njemačka književnica Julia Franck, ukrajinski književnik Jurij Andruhovyč i portugalski umjetnik Afosno Cruz, dok su festivalska gostovanja hrvatske premijere predstavljala za izraelsku autoricu Hilu Blum i njezina sunarodnjaka Yaniva Iczkonovitsa, španjolsku književnu zvijezdu Vanessu Montfort i Goncourtom nagrađena Hervea le Teliera te brojne druge.

Festival je 8. rujna, u ispunjenoj dvorani Istra, zatvoren gostovanjem friškog bukerovca, bugarskog književnika Georgija Gospodinova, koji je s Miljenkom Jergovićem razgovarao o važnosti i ulozi sjećanja u sadašnjem trenutku. Kao i Scurati, koji je iznio stav da samo prihvaćanjem prošlosti možemo s njom živjeti ili je nadići, i bugarski pisac istaknuo je da zdrav odnos prema prošlosti i zdrav odnos prema sjećanju jedini mogu jamčiti i kvalitetnu budućnost. „Nekad su nam obećavali budućnost, a sada obećavaju prošlost, jer se budućnost potrošila“, zaključio je podsjetivši koliko su, u takvoj okolini, knjige i književnost važni.

A važnost ozbiljnih i kvalitetnih razgovora koji književnost ne propituju u vakuumu već joj pristupaju kroz optiku društvenih aktualnosti, prepoznala je i književna publika, nagradivši trud organizatora gotovo potpuno ispunjenim auditorijem na većini događanja. Važno je to posebno stoga što Festival, i inače poznat po stvaranju i uvođenju mnogih pozitivnih promjena u kulturu, od ove godine uvodi i naplaćivanje ulaznica. Pokušaj je postojao i prije pandemije, no simboličnih 10 kuna zamijenio je ozbiljan iznos od 6,99 eura. Ozbiljan iznos popraćen je ozbiljnošću u osmišljavanju i provedbi programa pa, u zemlji u kojoj se kultura prodaje u bescjenje, takav potez možemo samo poduprijeti.