Posvete jedinstvenom čovjeku

Vrelo ljetno sunce obasjalo je 9. kolovoza u sedamnaest sati brončane spomen-biste u trenutku njihova svečanog otkrivanja hrvatskoj kulturnoj javnosti u parku nove osnovne škole u Posušju. Svijetlom patinom bljesnulo je brončano poprsje Benjamina Tolića i istim sjajem brončane biste Vlade Jukića i Milana Ramljaka zrcaleći u kiparskom umijeću da su likovna djela oblikovana vještim rukama Tomislava Kršnjavoga i majstorski odlivena u broncu u Ljevaonici umjetnina Ujević u Zagrebu. Vrsne kiparske forme nisu djelo samo kipara i majstora ljevača nego su i djelo ljubavi hrvatskoga puka koji je kroz različite oblike i institucije taj zahtjevni posao uspješno priveo kraju. Naime, počev od same inicijative te složenog organizacijskog procesa izrade i postavljanja spomen-bista posuškim velikanima u zavičajnom prostoru predano je sudjelovalo Zavičajno društvo Posušje u Zagrebu u kontinuiranoj suradnji s Općinom Posušje, poslovnim subjektima te zauzetim osobama koje su bile dobar vjetar u realizaciji projekta.

Otkrivanje spomen-ploče Benjaminu Toliću
u Biogradu na Moru i bista u Posušju

U svečanoj prigodi otkrivanja spomen-bista nazočnima su uputili riječ dobrodošlice načelnik Općine Posušje Ante Begić i predsjednik Zavičajnog društva Posušje u Zagrebu Vlado Begić. A posuške velikane u svojim govorima koncizno su portretirali kroz njihove iznimne živote i djela bliski suradnici i prijatelji. Ravnateljica Psihijatrijske klinike u Zagrebu Petrana Brečić obrazložila je prinos prof. dr. Vlade Jukića hrvatskoj medicinskoj znanosti, o prof. dr. Milanu Ramljaku i njegovoj zapaženoj dionici u stvaranju suvremene hrvatske države govorili su Zvonimir Marić i Petar Lovrić, a dr. Ivić Pašalić iznio je tezu o Benjaminu Toliću, književniku, filozofu, publicistu, leksikografu i diplomatu, da je i – političar. Valja kazati da je najavljeno da će o Vladi Jukiću i Milanu Ramljaku biti više govora na znanstvenim skupovima koji će se pripremiti u Zagrebu najvjerojatnije s uspjehom kao i onaj o Benjaminu Toliću, održan 10. kolovoza u kinodvorani u Posušju. Naime, pod naslovom Život i djelo Benjamina Tolića skup su uz potporu Ureda RH za Hrvate izvan RH organizirali Ogranak Matice hrvatske u Posušju, Zavičajno društvo Posušje u Zagrebu, Općina Posušje i Društvo hrvatskih književnika – Južnohrvatski ogranak u BiH. Koncepcijski skup je strukturiran u četiri teme s naslovima: I. Svečana dodjela Stipendije Benjamin Tolić i Nagrade Benjamin Tolić, II. Sjećanja na Benjamina Tolića, III. Politička misao Benjamina Tolića i IV. Predstavljanje postumne knjige Benjamina Tolića Stojim pred vama (Alfa, Zagreb, 2023). Već je u prvom dijelu skupa burnim pljeskom pozdravljena Adama Galić, učenica Gimnazije fra Grga Martić, prva stipendistica, kojoj je načelnik općine Ante Begić uručio stipendiju Benjamin Tolić, a istom je potporom pozdravljena odluka o istoimenoj nagradi za književnost zavičajne tematike i kulturnoga identiteta koju je predsjednica južnohrvatskoga ogranka DHK u BiH Anita Martinac uručila Mati Kovačeviću za knjigu Stoljeće borbe za hrvatsku državu. Potom su uslijedila izlaganja u širokom rasponu, od prijateljskih prisjećanja na Benjamina Tolića do iscrpnih studija koje su tom prigodom osvijetlile njegovu intrigantnu stvaralačku osobnost u različitim i brojnim područjima djelovanja.

Tako su svojim slikovitim govorima o nekim zgodama i nezgodama iz Tolićeva života Ferdo Širić i Dinko Čutura kao svjedoci oživili njegovu osobu, a vrsnim analizama Tolićeve književne, publicističke i političke ostavštine dali su referentne priloge za buduća istraživanja Hrvoje Hitrec, Božo Skoko, Tomislav Jonjić, Davor Dijanović, Ivan Bošković, Nenad Ivanković... Posebnu pozornost publike na skupu izazvala je Tolićeva postumna knjiga simboličkog naslova Stojim pred vama, koju je zajedno s Damirom Pešordom predstavio urednik biblioteke Božidar Petrač. Izabrane tekstove iz knjige čitao je glumac Robert Kurbaša. Sutradan, 11. kolovoza, na prvu obljetnicu smrti postavljena je Benjaminu Toliću spomen-ploča u Biogradu na Moru, na zgradi iz koje je zauvijek otišao u Opću bolnicu Zadar. Prigodnu riječ rekli su: Ivana Stamičar, predsjednica Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru Radomir Jurić te Milivoj Ugrinić i Drago Krpina u nazočnosti Josipa Lisca, Ivana Paštara, Tomislava Kršnjavog (autora spomen-ploče), tajnice Ogranka Matice hrvatske u Zadru Anice Serdarević, obitelji, prijatelja i susjeda.

Zaključno se može kazati da nas trodnevnica Benjamima Tolića (1943–2022) upućuje prema tvrdnji da je životom i djelom bio vrh dosljedne suverenističke političke opcije. Posuđujem naslov pjesme Jehude Amihaja Ljubav prema domovini kako bih njime pokrio životni put Benjamina Tolića. Pozivam se na izraelskoga kanonskog pjesnika da odagnam svaku pomisao o politikantstvu Benjamina Tolića jer je njegova ljubav prema domovini Hrvatskoj sukladna pjesnikovoj ljubavi prema domovini Izrael, u kojoj, njemu, Jehudi Amihaju, valja naglasiti, nikada, nigdje, i nitko nije rekao da je zbog toga nacionalist, desničar i slično, čime se u Hrvatskoj etiketiralo Tolića.

Domoljublje je zaglavni kamen na kojemu je Benjamin Tolić gradio svoj ideal slobodne Hrvatske, koji mu je bio cjeloživotni program i istinski smisao postojanja i stvaralačkog djelovanja. Rečenom u prilog najbolje govore činjenice da je zbog tog ideala bio proganjan od zloglasne srbokomunističke strahovlade koja ga je otjerala u emigraciju, a nakon povratka stavila u zatvorsku tamnicu i pod stalni nadzor udbaških doušnika, oduzimala građanska prava i unižavala u ljudskom dostojanstvu. U prilog njegovu domoljublju svjedoči i njegova pisana riječ u brojnim člancima i ogledima pisanim vrsnim hrvatskim književnim jezikom visokih stilskih vrijednosti i eruditskom opremom. Naime, to valja kazati kako bismo jasno izrazili što je oblikovalo Tolićev habitus i determiniralo njegov svjetonazor. Najjednostavnije je reći da je Benjamin Tolić bio jedinstven čovjek iznimna karaktera i erudicije, koji je dosljedno živio Hrvatsku cijelim svojim bićem, predano i beskompromisno.