Koprivnica kao inspiracija

U organizaciji Knjižnice i čitaonice Fran Galović, Muzeja grada Koprivnice, OMH u Koprivnici, Podravsko-prigorskog ogranka DHK i Družbe Braća Hrvatskoga zmaja održan je 2. lipnja u Galeriji Mijo Kovačić kolokvij posvećen 20. godišnjici smrti književnice Božene Loborec (1926–2003). Pozdravnu riječ uputili su Robert Čimin, ravnatelj muzeja i Hrvojka Mihanović-Salopek predsjednica DHK. Uvodno je izlaganje održala Dijana Sabolović-Krajina, koja je poslije referirala i rad Dragutina Feletara te se zajedno s Lidijom Dujić osvrnula na spisateljičine Dnevnike od 1957. do 1993.

Predavači na znanstvenom kolokviju posvećenu Boženi Loborec

Mario Kolar govorio je o kajkavskoj poeziji, Tea Rogić Musa o ženskom subjektu u romanu S one strane oblaka, Mihaela Cik o likovnoj opremi knjiga Božene Loborec, Dražen Ernečić o vezama s Maticom hrvatskom, a Marijan Špoljar o jednoj ratnoj fotografiji. Sjećanja na književnicu su priložili Milan Stanojević, Vjekoslav Prvčić, Darko Pernjak i Maja Kušenić Gjerek, dok je uglazbljene stihove izveo je Zoran Crnčić. Marija Hegedušić, Ana Jakopanec i Barbara Percač čitale su birane pjesme. Božena Loborec bila je autorica osam knjiga, članica Ogranka MH u Koprivnici i članica predsjedništva Ogranka 2002, kada je s Milivojem Solarom sudjelovala u prosudbenoj komisiji za književnu nagradu Fran Galović i u izradi koncepcije manifestacije Galovićeva jesen. Zahvaljujući Ljiljani Levaković iz Peteranca dio ostavštine doniran je koprivničkom Ogranku MH, čijom inicijativom je jedna ulica u Koprivnici nazvana njezinim imenom i gdje je objavljena njezina zbirka kolumni Tri fertala na čušpajz.

U organizaciji Galovićeva doma, Ogranka MH u Koprivnici i Općine Peteranec na etnoimanju obitelji Betlehem održano je 20. srpnja 19. Galovićevo leto i obilježen rođendan pjesnika Frana Galovića u spomen na njegovu kajkavsku zbirku pjesama Z mojih bregov, koja je ušla u povijest hrvatske književnosti. Više od 40 kajkavaca pristiglo je iz Zagreba, Čakovca, Varaždina, Vrbovca, Koprivnice, Ludbrega, Đurđevca, Sračinca, Đelekovca i Peteranca.