30 godina novog Vijenca

Društveno-politički događaj koji je obilježio ovo ljeto zacijelo je predstavljanje nacrta Zakona o hrvatskom jeziku koji je na prijedlog Matice hrvatske na čelu s Mirom Gavranom Vlada uputila u javno savjetovanje, a uskoro ide i u saborsku raspravu. Zakon koji su Hrvati čekali desetljećima napokon će hrvatskom jeziku dati nužan institucionalni okvir i omogućiti njegov nesputan razvoj te svrstati Hrvatsku u društvo brojnih članica EU koje su zakonski zaštitile svoje jezike. Zašto nam je potreban zakon o jeziku na prvim stranicama obrazlaže niz stručnjaka.

Na Božić ove godine navršit će se trideset godina otkako su tadašnji predsjednik MH Vlado Gotovac i prvi glavni urednik Slobodan Prosperov Novak sa suradnicima obnovili slavni Matičin Vijenac. Pokretati novine za kulturu usred rata bio je smion potez, koji je tijekom tri minula desetljeća urodio brojnim plodovima. Na početku nove sezone stoga smo odlučili središnje stranice posvetiti našem jubileju i odati priznanje svim dosadašnjim glavnim urednicima i njihovim suradnicima, koji su, svatko u svom vremenu, u našem Vijencu nastojali sačuvati svježinu grana i na izbor dati različito cvijeće, na što nas je još u prvom broju Vienca 1869. sve pozvao Ivan Trnski. A to su redom bili: S. P. Novak, Boris Maruna, Andrea Zlatar Violić, Ivica Matičević, Mladen Kuzmanović, Mate Maras, Andrija Tunjić i Luka Šeput. Hvala im svima.

Ovoga broja, kao ni prethodnih 769, ne bi bilo bez našega izdavača, Matice hrvatske, kao ni bez kontinuiranih dotacija Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. Hvala što prepoznajte trud Vijenčeva kolektiva.

O svojim sustanarima na stranicama, poput Pere Kvrgića, Arsena Dedića, Vice Vukova, Dalibora Brozovića, Pavla Pavličića, Viktora Žmegača, Tonka Maroevića i Željke Čorak piše naša dugogodišnja kolumnistica Nives Opačić, dok su istaknuti hrvatski kulturnjaci i umjetnici svih generacija progovorili zašto je današnji Vijenac njihova lektira. Božo Skoko pak analizira ulogu Vijenca na suvremenoj medijskoj sceni. Pročitajte zašto misli da nam je Vijenac danas potrebniji no ikad.

Vijenac smo u obljetničkoj sezoni i grafički osvježili. U posljednje vrijeme obogatili smo list novim sadržajima i povećali ga za osam stranica, a pritom zadržali cijenu od 10 kuna, odnosno 1,33 eura. U Vijencu sada možete čitati i ulomke neobjavljenih romana hrvatskih i stranih književnika, novu kolumnu Mala antologija književnih sjećanja, feljton o izazovima umjetne inteligencije. U prethodnim brojevima objavili smo ulomke iz rukopisa Tribusona, Pavličića, Novaka, Karakaša, a u ovom broju donosimo ulomak iz rukopisa romana Josipa Mlakića Rekvijem. Izdvajam i novu poeziju Alojza Majetića te intervjue s bugarskim piscem Georgijem Gospodinovom, gostom netom održana Festivala svjetske književnosti i ovogodišnjim dobitnikom jedne od najprestižnijih svjetskih književnih nagrada The International Booker Prize te sa Sanjom Polak, autoricom Dnevnika Pauline P., koji u filmskoj adaptaciji ruši rekorde gledanosti. I dalje ćemo intenzivno pratiti rad Matičinih ogranaka, žila kucavica lokalne kulture, otvarat ćemo prostor za polemiku i kritički vrednovati umjetničku produkciju, koja i u novoj sezoni ima jake adute.