Ovoga ljeta čitam i čilam

Tinejdžere nije lako nagovoriti na čitanje. Zalijepljeni su za mobitel, a ekran ih potiče na površno prelijetanje sadržaja, pa nije čudo da se teško prebacuju na koncentraciju i dubinsko uživljavanje u tekstu. Ljubavi prema čitanju ne pridonosi ni školska lektira, često daleka od njihovih stvarnih interesa. Mladim ljudima ne treba podilaziti niti im davati isključivo štivo koje im se sviđa. No ako im budemo nudili samo zastarjele tekstove, mogli bi zaključiti da čitanje nema veze s njima, da im nije potrebno – i nakon škole jednostavno prestati čitati. A to bi bila šteta, jer bi si u startu oduzeli lijepo i važno iskustvo, priliku za učenje i uživanje u umjetnosti.

Tinejdžeri u današnjem ubrzanom i otuđenom svijetu imaju mnogo pitanja, emocionalnih problema, nakon pandemije i psihičkih, nesigurni su, imaju potrebu za pripadanjem, ali i odvajanjem vlastitom posebnošću, uspoređuju se s vršnjacima i teško im se povjeravaju. Čitanje knjiga koje im se izravno obraćaju moglo bi im rasvijetliti barem neke od tih nedoumica. Istraživanja pokazuju da bolje čitaju oni koji čitaju više. A onima koji čitaju malo čitanje je muka – pa zato čitaju još manje, jer ih i sama loša vještina čitanja priječi da u štivu uživaju. Dakle, motivacija je ključ, kao i kod brojnih drugih stvari.

Zato bi bilo dobro da mladi ljudi čitaju ono što im se sviđa, s čime se mogu identificirati, da uzmu tekstove koji će ih emocionalno pomaknuti pa će o njima razmišljati i poželjeti ih čitati ponovno. I da sami biraju štivo – jer ako im stalno nešto namećemo, poručujemo im da njihovo mišljenje nije važno. A nakon mnogo pročitanih knjiga shvatit će da je čitanje zapravo razgovor s autorom ili autoricom koji su tu knjigu napisali. I da je lijepo s njima razgovarati. Kad pročitaju dovoljno knjiga da sami sebe počnu doživljavati kao čitatelje – to će biti odličan početak za cjeloživotnu ljubav prema knjigama.

Tinejdžerima može biti teško i preporučiti nešto za čitanje. Ostavite knjigu da stoji na stolu, u hodniku, na kauču na kojem inače sjede – možda će sami posegnuti za njom. Ili pokušajte sami pročitati nešto i onda im prenijeti svoje oduševljenje, bez izravna nagovaranja – tko zna, možda zagrizu!

U nastavku preporučujem nekoliko knjiga koje tinejdžeri(ca)ma možete (diskretno) ponuditi za čitanje preko ljeta.

Wolfgang Herrndorf, Čik

Završila je školska godina, i Čik i Maik, dva autsajdera iz disfunkcionalnih obitelji, kreću na put u „posuđenoj“ Ladi. Zajedno doživljavaju nevjerojatne stvari, upoznaju čudesne pojedince, svijet im se otvara i nova im iskustva omogućuju da i sami sebe bolje upoznaju. Zajedno se odvažuju ne samo na avanturu života nego i na – emocionalnu avanturu. Na početku su nepovjerljivi jedan prema drugome, no velika će ih pustolovina zbližiti, počet će se jedan drugomu povjeravati, da bi shvatili da su mnogo sličniji nego što su mislili, i u tom procesu oni će sazreti i promijeniti se. Iako živimo u svijetu u kojem cvjeta agresija, i dalje mnogi smatraju da „dječaci ne plaču“ – i krajnje je vrijeme da odbacimo taj stereotip. Mlade ljude treba poticati da pokazuju emocije, kontraproduktivno je da ih drže u sebi pa da čekamo da negdje nekontrolirano eksplodiraju. Ovaj je roman poput prozorčića u emocionalni život mladića, a u njemu se još skrivaju i prve ljubavi, pravo prijateljstvo, otiskivanje od poznatih obrazaca i otkrivanje nepoznatog, još neprisvojena svijeta. Tekst je napet, dinamičan, duhovit i jezično kreativan – prava prilika da se čitatelji(ce) „navuku“ na priču i identificiraju s likovima. U Njemačkoj je već dugo u školskoj lektiri i doživio je više od devedeset izdanja. Nakon čitanja (a ne prije!) pogledajte i ekranizaciju tursko-njemačkog redatelja Fatiha Akina Goodbye Berlin iz 2016.

Linn Skåber & Lisa Aisato, Mladima

Knjiga Mladima norveške spisateljice Linn Skåber nastala je iz intervjua koje je autorica napravila s brojnim tinejdžerima. Rezultat je žanrovski heterogen tekst, idealan za generacije navikle skakati sa slike na sliku, s teksta na tekst. Knjiga se sastoji od priča, pjesama, osobnih ispovijedi koje podsjećaju na dnevnik, pisama i snova, a napisana je različitim bojama i dinamičnim fontovima. Ne mora se čitati od početka do kraja, gdje god da upadnete, dočekat će vas relevantna tema iz tinejdžerskog života – problemi s prijateljima, ljubavlju, seksualnošću, vršnjačkim nasiljem, emocionalno ishitrenim reakcijama, roditeljima koji ih živciraju, ali i štite od strašnoga vanjskog svijeta. Neke su crtice silno duhovite, a obrađene su i neke teške teme poput smrti u obitelji. Svaki je tekst popraćen toplim, emotivnim ilustracijama poznate norveške ilustratorice Lise Aisato. Mladima je knjiga koja će osnažiti mlade i tinejdžerima dati do znanja da nisu osamljeni u svojim nedoumicama, da se i drugi teško sa sobom nose – ukratko, da odrastanje možda nije najlakša stvar na svijetu, ali ga je moguće preživjeti. Dok sam je čitala, nekoliko puta pomislila sam kolika je šteta da nešto slično nije postojalo dok sam ja odrastala, to bi mi sigurno bila jako važna knjiga.

Ukoliko tinejdžeri kojima želite kupiti ili preporučiti knjigu nisu zainteresirani za lijepu književnost, ne zanimaju ih priče, to nije nikakav problem. Mnogi ljudi vole čitati o znanstvenim otkrićima, povijesnim događajima, poznatim osobama. Ima mnogo zanimljivih popularnoznanstvenih knjiga i treba ih čitati jer nam potiču znatiželju, nadograđuju znanja i vokabular i vode nas prema kreativnosti i izmišljanju drukčijeg svijeta. Ako je netko izmislio hladnjak ili izmjeničnu struju – tko zna za što je još sve ljudski um sposoban? Ponekad mislimo da sve imamo na Googleu, pa zato ne moramo pamtiti nikakve podatke. To je krivo, jer nam razna znanja o svijetu omogućuju razmišljanje i zaključivanje.

Stoga svojim tinejdžerima možete preporučiti i ove publicističke naslove.

Steven Johnson, Kako smo došli dovde: šest inovacija koje su stvorile suvremeni svijet

Razmišljate li katkad koliko je čudesno da imamo staklo, toplu tekuću vodu, kanalizaciju ili klimatizacijske uređaje? I koliko bi nam život bio drukčiji i teži da ih nemamo? Sve su to nekada bile inovacije, netko ih je trebao izmisliti. Kako smo došli dovde knjiga je o idejama koje su zapravo mreže drugih ideja, o običnim ljudima sposobnim za neobične, kreativne izume. Ljudski napredak nije linearan, navike i stavovi teško se mijenjaju, zato i poneka znanstvena otkrića nailaze na negodovanje. Znate li, primjerice, da je prvi čovjek koji je upozorio da bismo trebali prati ruke kako ne bismo širili bakterije, mađarski liječnik Ignaz Semmelweis, umro neshvaćen u psihijatrijskoj ustanovi – jer mu sredinom 19. stoljeća nitko nije vjerovao? Danas zvuči gotovo jednako nevjerojatno da još postoje pojedinci, pa i čitave grupe, koje smatraju da je Zemlja ravna i da bi im cjepiva mogla naškoditi! Popularnoznanstvene knjige poput ove dovode nas do novih saznanja i šire nam horizonte. Podsjećaju nas i da znanstvenici nisu uvijek u pravu – mnoga su se znanstvena otkrića rodila upravo iz pogrešaka, neuspjeha ili pukih slučajnosti. Ali to ne govori u prilog pseudoznanosti ni teorija zavjere – jer skepsa je u samim temeljima znanstvenog razmišljanja. Osim toga, knjiga Stevena Johnsona prepuna je začudnih činjenica – zamislite, francuskog kralja Luja XIII. prvi su put okupali kad je napunio sedam godina!

Menno Metselaar & Piet Van Ledden, Sve O Anne Frank

Dnevnik Anne Frank s pravom je jedna od najpoznatijih knjiga svjetske književnosti. Priča o djevojčici koja je postala žrtvom samo zato što je bila Židovka i umrla u logoru u sedamnaestoj godini zvuči gotovo nevjerojatno – ali stvarno se dogodila, i to prije samo sedamdesetak godina. Dužni smo podsjećati se na ovakve priče i prenositi ih mladim generacijama, jer tehnološki napredak nije popraćen moralnim i intelektualnim. Opet je rat na tlu Europe, uza sve druge ratove diljem svijeta, i ponovno isključujemo ljude na temelju nacionalnosti, vjere ili boje kože. Da bismo pokušali izgraditi otvorenije i empatičnije društvo, važno je mladim ljudima davati knjige poput Sve o Anne Frank. Izdavanje knjige pokrenula je Zaklada Anne Frank, a nastala je na temelju pitanja koja su posjetitelji postavljali u kući Anne Frank u Amsterdamu. Objašnjava što je holokaust, zašto je kukasti križ bio simbol nacista, zašto su Židovi nosili žutu zvijezdu, zašto je Hitler mrzio Židove i sl. To je vizualno vrlo privlačna i interaktivna knjiga, za duga listanja i gledanja. Uz jednostavan tekst, ona donosi niz fotografija, ilustracija i crteža Hucka Scarryja, koji čitatelji(ca)ma približavaju Anin život i okolnosti koje su dovele do njezina stradanja. Idealna je to knjiga za srednjoškolce, za čitanje uz Anin dnevnik, ali ona je svakako i za srednjoškolske profesore te nastavnike viših razreda osnovne škole – osobito za hrvatski jezik i povijest, no može se koristiti i u nastavi građanskog odgoja, i uopće za razvoj kritičkog mišljenja mladih ljudi.