Petnaest koncerata i pet praizvedbi u Osoru

Tijekom gotovo tridesetogodišnjega radnog iskustva na području financija, edukacije i organizacije kulturnih događaja, Marin Kaporelo (Split, 1976) profilirao se u istaknuta organizatora u kulturi i promotora glazbenog života u Hrvatskoj. Iza sebe ima niz uspješnih inicijativa i projekata te je 2019. odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u očuvanju hrvatske glazbene kulturne baštine, poticanje i afirmaciju mladih hrvatskih umjetnika te njihovu promociju u Republici Hrvatskoj i svijetu. Proteklih je godina pozornost privukao kao ravnatelj Glazbene mladeži Split te ravnatelj Hrvatskog doma Split, otvorivši u svojem mandatu dugoočekivanu koncertnu dvoranu u gradu pod Marjanom. Početkom godine imenovan je umjetničkim ravnateljem jednog od najvažnijih i najuglednijih hrvatskih nacionalnih festivala, Osorskih glazbenih večeri. Kaporela ubrzo očekuju i drugi kulturni angažmani, ovo je ljeto nova stranica u njegovoj karijeri kulturnog menadžera na našoj sceni, stoga je idealan trenutak da ga u intervjuu predstavimo čitaocima.

Snimio Sandro Tariba / Osorske glazbene večeri

Gospodine Kaporelo, diplomirali ste na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu stekavši naslov magistra javne uprave. Profesionalni ste put počeli u bankarskom sektoru. Kako ste se malo-pomalo približavali umjetnosti, u kojoj vas nalazimo danas?

Uz aktivne doticaje s glazbom u formativnim godinama, presudan je bio dolazak u Gradski zbor Brodosplit, višestruko nagrađivan i međunarodno priznat muški zbor, u kojemu sam otpjevao zahtjevne solističke uloge poput Evanđelista u Papandopulovoj Muci Gospodina našega Isukrsta i Stipišićevu Uskrsnuću. S Brodosplitom sam obišao cijeli svijet, upoznao različite kulture i glazbene tradicije. To me iskustvo potaknulo da s kolegama zaljubljenicima u zborsko pjevanje 2007. osnujem muški vokalni sastav Cantores Maruli.

Vaš je put dalje usmjeravala udruga Cantores Maruli, koju ste između 2007. i 2016. vodili kao predsjednik i organizacijski voditelj. Što je sve to uključivalo?

Cantores Maruli ili Marulićevi pjevači djelovali su kao vokalni kvartet. Moja je uloga bila dvostruka: pjevačka (prvi tenor) i organizacijska. Bio sam zadužen za osmišljavanje i vođenje projekata, prikupljanje financijskih sredstava i sve ostalo što podrazumijeva vođenje kulturne udruge. Ponosan sam na mnogobrojne nastupe, nagrade i dva nosača zvuka u kojima se prožimaju hrvatska kulturna baština i suvremenost (Priča o Marku Maruliću, Verbum, 2012. i Meštrovićeva Pasija, Verbum, 2015).

Jedne ste akademske godine kao vanjski suradnik na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu predavali kolegij Upravljanje u kulturi i umjetnosti. Na čemu ste temeljili svoje spoznaje?

Pod vodstvom nositeljice kolegija Marije Boban s Pravnog fakulteta u Splitu osmislio sam predmet Upravljanje i organizacija u kulturi i umjetnosti u sklopu kojeg sam nastojao osvijestiti potrebu multidisciplinarnog pristupa upravljačkoj funkciji u kulturnom sektoru. Poslije sam, u Hrvatskom domu Split, inicirao da novoosnovana gradska kulturna ustanova postane nastavna baza Splitskog sveučilišta, što je svesrdno prihvaćeno. Za mandata u Glazbenoj mladeži Split (2016–2020) pokrenuo sam nove projekte – primjerice U mala mjesta kultura smjesta! i Glazba pomaže – sa svrhom povezivanja djece i mladih s glazbom. Na odlasku iz GMS-a ostavio sam šesterostruko veći iznos odobrenih projektnih sredstava od stanja zatečena po preuzimanju dužnosti. S takvim dobrim primjerima iz prakse treba upoznavati mlade ljude, buduće profesionalce.

Tih ste godina ravnatelj Glazbene mladeži Split, ali i koordinator Platforme glazbenih inicijativa u gradu. Koliko su vas te funkcije pripremile za ono što će uslijediti: vašu čelnu poziciju u novoosnovanoj instituciji, gradskoj dvorani Hrvatski dom Split, koja je nakon obnove zapuštene zgrade u središtu grada otvorena potkraj 2020?

Iz današnje perspektive rekao bih da su Glazbena mladež Split i Platforma GIS bile nužne stepenice za daljnje angažmane. Smatram da su mi obrazovanje i znanje iz pravnog, javno-upravnog i financijskog sektora te višegodišnje djelovanje na nezavisnoj kulturnoj sceni dali solidan temelj. Godine 2019, dok Split još nije imao koncertnu direkciju, Glazbena mladež Split realizirala je 170 različitih glazbenih i kulturnih programa s oko 3.000 izvođača i 27.000 posjetitelja. I ostale splitske glazbene udruge i umjetničke organizacije ostvarile su važnu ulogu u razvoju glazbenog života grada. Iza toga stoji vizija i rad pojedinaca.

U sklopu 48. izdanja Osorskih glazbenih večeri očekuje nas petnaest koncerata, pet praizvedbi i pet popratnih programa na otvorenom, uz gostovanja nekih od najeminentnijih domaćih i stranih ansambala i solista. Svojevrsna su novost razgovori ugodni s muzikolozima, glazbenim piscima, glazbenicima i skladateljima u sklopu spomenutoga popratnog programa pod naslovom Inter festum

Hrvatski dom Split za vašega je mandata postao dinamičan i moderan koncertni prostor u koji ste u teškim godinama pandemije uspjeli dovesti vodeća imena hrvatske i europske glazbene scene. Kako ste organizirali njegov rad?

U prosincu 2020. povjerena mi je na upravljanje obnovljena zgrada s takoreći golim zidovima. Uslijedilo je bazično opremanje prostora kako bi se što prije moglo započeti s radom u prostorijama zgrade. U prvih godinu i pol dana naš mali tim od četvero ljudi na tjednoj je razini producirao (uživo i online) bogat koncertni program sastavljen od pet tematskih ciklusa. I to, uza sva tadašnja pandemijska ograničenja. U dvije godine moga mandata realizirali smo 195 koncerata i 70 ostalih događanja te 60 online prijenosa. Hrvatski je dom od početka djelovanja nastojao okupiti sve relevantne splitske glazbene udruge, sastave i festivale. Ugostio je neke od najboljih svjetskih i hrvatskih umjetnika i komornih sastava. Posebno sam ponosan na stavljanje u funkciju Glazbenog salona Jakova Gotovca i projekt akustičke obrade Svečane dvorane, ali i na ostvareni prihod ustanove u iznosu od 1.550.000,00 kuna 2022. (izvan odobrenih sredstava osnivača, Grada Splita).

Pokrenuli ste dvoranu, bili ste v. d. ravnatelja, ali na natječaj za ravnatelja koji je uslijedio niste se javili. Danas je na tom mjestu pijanistica Vanesa Kleva. Koliko ona nastavlja raditi po vašim utabanim stazama?

Programski koncept koji sam osmislio za sezonu 2022/23. uspješno je prije nekoliko dana priveden kraju. Kolegici Kleva želim svako dobro i mnogo uspjeha u radu.

Potkraj 2022. zatvarate svoju stranicu radnog vijeka u Splitu i pokrećete nove aktivnosti drugdje, na nacionalnoj razini. U siječnju 2023. ministrica kulture i medija RH imenuje vas umjetničkim ravnateljem Osorskih glazbenih večeri. Koji je vaš koncept toga festivala i kako ste osmislili prvo festivalsko izdanje?

Svjedočiti entuzijastičnom radu obiteljskih nasljednika osnivača, pokojnoga Danijela Marušića, i surađivati s njima i ostalim članovima Udruge OGV u razvoju jednog od hrvatskih nacionalnih festivala za mene je velika čast i radost. Ove godine, u sklopu 48. izdanja festivala, očekuje nas petnaest koncerata, pet praizvedbi i pet popratnih programa na otvorenom, uz gostovanja nekih od najeminentnijih domaćih i stranih ansambala i solista. Svojevrsna su novost razgovori ugodni s muzikolozima, glazbenim piscima, glazbenicima i skladateljima u sklopu spomenutoga popratnog programa pod naslovom Inter festum.

U ožujku 2023. postajete glavni tajnik novoosnovane Hrvatske udruge glazbenih organizatora. Gdje je njezino sjedište i tko su sve njezini članovi?

Dvadesetog ožujka ove godine održana je osnivačka skupština Hrvatske udruge glazbenih organizatora sa sjedištem u Zadru. To je prva strukovna udruga koja okuplja glazbene organizatore iz cijele Hrvatske. Za predsjednicu izabrana je muzikologinja i osnivačica Koncertnog ureda Zadar, Dina Bušić. Članovi su upravnog odbora Branko Sterpin iz Pule, Ivana Kocelj iz Zagreba i Ivan Kristijan Majić iz Osijeka. Glavni su ciljevi udruge briga o (ravnomjernom) razvoju glazbenog života i publike u Hrvatskoj, zastupanje interesa glazbenih organizatora umrežavanjem, edukacijom i usavršavanjem te zaštita radničkih prava glazbenih organizatora.

Naposljetku, u čemu je tajna vašega uspjeha, uspješna menadžerstva u kulturi na ovim prostorima?

Kultura je djelatnost ljudi za ljude. U tom činu služenja pronašao sam zadovoljstvo. Kada srcem i dušom, predano i iskreno, radite ono što volite, „uspjeh“ ne može izostati.