Nagrađena dva Matičina autora

Na rođendan Miroslava Krleže 7. srpnja, u prostorijama Društva hrvatskih književnika Igoru Zidiću dodijeljena je Nagrada Fonda Miroslav Krleža za knjigu Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968–2014. (Matica hrvatska, 2022), a Borisu Domagoju Biletiću dodijeljena je Povelja Fonda Miroslav Krleža za izabrane pjesme Hvatanje zraka (Matica hrvatska, 2021).

Nagradu Igoru Zidiću za knjigu Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968–2014. dodijelio je Ivica Matičević / Snimio Matija Habljak / PIXSELL

U obrazloženju Nagrade Fonda Miroslav Krleža za 2021 – 2022. Ivica Matičević, član Povjerenstva za dodjelu nagrade i povelje Miroslav Krleža, istaknuo je: „Kada smo na sjednici Povjerenstva za dodjelu Nagrade Fonda Miroslav Krleža raspravljali o već donesenoj odluci, u živahnome nadmudrivanju što nam se to kod Zidićeve knjige svidjelo izdvojila se misao, na prvi pogled posve jednostavna i tako obična: ‘posrijedi je pametna i dobro napisana knjiga’. U toj je ocjeni sadržano mnogo od onoga što ova knjiga uistinu jest, a ona je, prema dodatnom tumačenju jednoga od članova povjerenstva, odlučna, iskrena i emotivna knjiga zapisa posvećena Hrvatskoj. (…) ‘Pametna knjiga’ odnosi se na narav i značaj autorovih iskazanih misli i tvrdnji, na njegovo odlučno, hrabro i kritičko razlaganje predmeta obrade, na njegovu spremnost da o vrlo osjetljivim pitanjima, napose u određenom političkom kontekstu, progovori argumentirano, staloženo, s potrebnim oprezom ali i vjerodostojnim stavom, ne iznevjeravajući sebe ni svoju početnu misao. Koliko je samo hrabrosti i odlučnosti trebalo kad se pisao tekst o slučaju Alilović, koliko pouzdanja u vlastite argumente, koliko smirenosti da se forumima i moćnim pojedincima kaže da griješe i da to čine namjerno u ime kojekakvih nehumanih potreba i interesa. Zaglavni tekst ove knjige ne prati se lako, ali je zato trud uložen u čitanje toga teksta nagrađen višestrukim spoznajama o naravi čovjeka, sustava, mehanizmima odlučivanja, pritiscima, kukavičluku i ljudskoj snazi vjere u bolje… Zidićeva „pamet“ napose iskri kada treba prokazati ljudske slabosti i konceptualne zablude, kada naposljetku valja odlučiti jesmo li živi, a to znači jesmo li spremni na osvajanje daljeg i dubljeg prostora ljudske i kreativne slobode, jesmo li živi ne u svojoj prošlosti, nego jesmo li živi danas i hoćemo li biti živi u budućnosti.

Povjerenstvo smatra kako je ova knjiga političke esejistike dostojan nastavljač one nacionalne književne i prozne tradicije koja svoje najbolje predstavnike pronalazi u Starčeviću, Strossmayeru i samome Krleži čije prešutna lica i sjene Zidićeva knjiga itekako pretpostavlja i iscrpno časti. Tradicija se uglavnom ne prati svjesno, ali je zato prirodno nadređena, nasljedna, uvijek prisutna i moćna poluga novih kreativnih naraštaja kojima je naš današnji slavljenik uzoran predstavnik. Ova je nagrada ujedno i zahvala autoru za sve njegove dosadašnje knjige, govore i javne nastupe.“

Hrvojka Mihanović-Salopek u ime Povjerenstva u obrazloženju za Povelju Fonda Miroslav Krleža istaknula je osebujan i složen intelektualni pjesnički izraz Borisa Domagoja Biletića: „Modernu izazovnost i određeno izmicanje definiranosti tvore Biletićevi odmaci, koji unutar tradicionalno koncipiranih pjesničkih stilističkih struktura – neosimboličkog lirizma, mitologizacije, parcijalne arhajske metaforičnosti, nadrealističke aluzivnosti, ekspresionističke dinamičnosti, erudicijski obremenjene metatekstualnosti, umeću u istu pjesmu oprečne referencije ironičnosti, autoironičnosti, buntovnog komentara i jezičnog ludizma. Pojedine Biletićeve sintagme su toliko nabijene raznorodnim, antitetičnim značenjem da ponekad u njihovu domišljanju spoznajemo koliko su one međusobno razorne ili teško pomirljive i koliko odražavaju pjesnikovu spoznaju suvremenog rasula i upitnosti smisla. Pjesnikov duh je zapravo stalno razapet između svijeta nestalog, imaginarno doživljenog sklada i konkretno prisutnoga suvremenog otuđenja i duševne opustošenosti. Ipak, i u pojedinim Biletićevim kakofonijski oblikovanim pjesničkim ostvarenjima, cjelina pjesme realizira dubok, zaokružen dojam i ostavlja svoju polisemantičku poantu percipijentu za razmišljanje, pa i onda kada je ona u prvom dojmu zakrita velom zaključanosti. Biletićevo pjesništvo snažno je i u zornom /eidetskom doživljavanju jednako kao i u jezično-izričajnom ostvarenju, te ovom zbirkom potvrđuje svoju aktualnost i realizaciju sjajnog umjetničkog sraza intelektualnog promišljanja i oblikotvornog virtuoziteta.“