Matica hrvatska – kuća hrvatske knjige i zajedništva

„Kada nas zapitaju zašto Festival knjige baš u Matici hrvatskoj, odgovaramo: od osnutka ove najstarije kulturne institucije u Hrvata njegujemo hrvatsku kulturu i jezik i objavljujemo kvalitetne knjige, što je naša trajna misija. Dobra je knjiga bila i ostala nezaobilazni čimbenik hrvatskog identiteta, a skrb za hrvatski jezik bila je i ostala trajni zadatak nas matičara“, rekao je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran otvarajući Drugi festival knjige, koji je od 29. lipnja do 2. srpnja održan u dvorištu Matičine palače tik uz zagrebački Strossmayerov trg, u kojem je tijekom četiri dana više stotina gostiju i posjetitelja uživalo u predstavljanju novih naslova 21 Matičina ogranka, gostujućih nakladničkih kuća Alfe i Disputa, Društva hrvatskih književnika, Fakulteta hrvatskih studija, Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatske sveučilišne naklade, redom s djelima iznimne književne, povijesne, kulturne i baštinske vrijednosti.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran na otvaranju Festivala / Snimio Slavko Midžor / PIXSELL

Dodanu vrijednost dali su i skupna izložba Književnici i književnost u karikaturi, izložba 24 umjetnika odabrana na natječaju kojim je Matica nastojala poduprijeti umjetničko stvaralaštvo i promovirati književnost i čitanje, večeri poezije i glazbeni koncerti. Na natječaj je pristiglo 57 radova, a najboljom je proglašena karikatura Frana Cebala Književnik Luko Paljetak (na 10. stranici), drugo mjesto pripalo je Miroslavu Georgijevskom za karikaturu Miroslav Krleža, a treće mjesto Niku Titaniku - Koja budala još danas čita knjige? Na otvaranju izložbe koja se još uvijek može razgledati u Galeriji Matice hrvatske govorili su članovi žirija Vanja Babić, voditelj Galerije, i Goran Galić, glavni urednik Vijenca, koji je kazao da su karikature nekad bile perjanice hrvatskog novinarstva.

************************************

Iz Govora ministrice kulture i medija RH

Matica pridonosi decentralizaciji kulture

Ministrica je istaknula da Vlada
daje punu potporu Matičinoj inicijativi donošenja Zakona
o hrvatskom jeziku

U svom obraćanju ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da Vlada daje punu potporu inicijativi donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, čiji će tekst uskoro biti upućen u javnu raspravu. Naglasila je da dugogodišnje djelovanje i ključna povijesna uloga Maticu hrvatsku čine baštinskom ustanovom, čuvaricom hrvatske kulture, jezika i tradicije. No jednako tako, ustvrdila je, prateći duh vremena i potrebe suvremenih korisnika, Matica danas promišlja svoju budućnost i razvija nove uloge u aktualnom društvenom trenutku, pruža potporu drugim dionicima u kulturi, korisnicima najrazličitijeg profila, gostima iz nakladničkog sektora, kao i drugim formatima i sadržajima.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek / Snimio Mirko Cvjetko

„Cijenimo što svojim brojnim ograncima diljem Hrvatske, ali i u susjednim zemljama gdje žive autohtone hrvatske zajednice, Matica hrvatska pridonosi decentralizaciji kulture, osnažuje participaciju građana i ruši stereotip o kulturnom centru i periferiji“, poručila je izrazivši želju da se Festival nastavi razvijati u tradicionalnu manifestaciju, koju će Ministarstvo kulture i medija i dalje podupirati.

*************************************

Vrsno organiziran program s mnoštvom vrijednih knjiga koje svjedoče o Matici hrvatskoj kao čuvarici hrvatske kulture i hrvatskog identiteta i po drugi put opravdao je slogan festivala – Matica dobrih knjiga – i pokazao jedinstvo i vrijednost Matičinih ogranaka.

Uskoro Zakon o hrvatskom jeziku

Otvarajući festival u prigodno uređenu i dupkom punu Matičinu dvorištu Miro Gavran podsjetio je i na Matičin prijedlog donošenja Zakona o hrvatskom jeziku i otkrio da ga je Vlada uputila u pravnu proceduru te izrazio uvjerenje „da ćemo napokon na jesen doći do tog važnog identitetskog cilja kojem su desetljećima težile generacije hrvatskih književnika, jezikoslovaca, intelektualaca i domoljuba“. Podsjetivši da je više od 80 posto nakladničkih kuća smješteno u Zagrebu, Gavran smatra da upravo Matičini ogranci pridonose tomu da cijela Hrvatska, a i BiH, budu bogatije za vrijedna izdanja znanstvenih i beletrističkih knjiga, koje nije lako pronaći u knjižarama. Izrazio je zadovoljstvo što dio ogranaka na Festivalu sudjeluje po drugi put, što svjedoči da je Prvi festival knjige bio potreban i uspješan. Posebnu dobrodošlicu uputio je srodnim profesionalnim nakladnicima te novim ograncima i gostima te zahvalio svima koji su omogućili održavanje ovogodišnjeg izdanja – Ministarstvu kulture i medija, Gradu Zagrebu, svim sponzorima i donatorima, kao i medijskim pokroviteljima te kolegama iz Središnjice koji su sudjelovali u organizaciji. „Svi su dobrodošli u Maticu i želim svima da se osjećaju kao kod kuće, jer osim Matice dobrih knjiga ovo je kuća hrvatske kulture i našeg zajedništva“, zaključio je i dobrodošlicu poželio ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, predstavnici Grada Zagreba Veri Šimić Jajčinović, veleposlanici Republike Bugarske Genki Georgievoj i ostalim uvaženim gostima.

Potpredsjednica MH Dubravka Oraić Tolić / Snimio Mirko Cvjetko

Svečano otvaranje 2. festivala uveličano je predstavljanjem Izabranih djela I. i II. Vesne Parun objavljenih u Matičinoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti, prvoga filološkog izdanja najboljih djela jedne od najvećih hrvatskih pjesnikinja, kojim Matica obilježava stogodišnjicu njezina rođenja. Izabrana djela priredio je Tvrtko Vuković, a predstavili su ih književni tajnik Božidar Petrač i redaktorica Nataša Debogović. Pjesme je čitala dramska umjetnica Branka Cvitković.

Riječ je o fundamentalnom izboru i novom čitanju, rekao je Petrač, dodavši da su zastupljene humoristične i satirične pjesme koje sadržavaju stanovite vulgarnosti, često na razini groteske, ali to je Vesna Parun, koja je zadnjih petnaestak godina života oštro zadirala u hrvatsku društvenu stvarnost i nemilice je kritizirala. I Petrač i Nataša Debogović istaknuli su da je pisanje za nju bila ljubav koja je ostala na razini žudnje jer su joj se događale nesretne ljubavi, pa se može zaključiti da u njezinoj poeziji ima i biografskih elemenata ili, kako je naglasila Matičina redaktorica, „pjesme su naša lažna biografija“. Uz pjesme iz najpoznatijih zbirki (Zore i vihori, Crna maslina, Vidrama vjerna, Koralj vraćen moru i Ti i nikad) u izdanju su i pjesme iz slabije poznatih kasnijih zbirki, kao i znamenita dječja knjiga pjesama Mačak Džingiskan i Miki Trasi, koje, rekao je Petrač, nijedna kurikularna reforma neće izbaciti iz školske lektire.

Hrvatska među pet najstarijih populacija u svijetu

Drugi dan Festivala započeo je predstavljanjem zbornika I. međunarodne znanstveno-stručne konferencije Gastarbajterske iseljeničke poeme – od stvarnosti do romantizma koji su 2023. uredili Wollfy Krašić, Monika Komušanac i Tado Jurić. Predstavili su ga demograf Stjepan Šterc i Wollfy Krašić s Fakulteta hrvatskih studija istaknuvši da su vječna borba za opstanak i iseljavanja Hrvata povijesni usudi s velikim tragovima u hrvatskom društvu i prostoru pa je tako i gastarbajtersko razdoblje šezdesetih godina prošloga stoljeća ostavilo svoje tragove na cjelokupni hrvatski razvoj. Unatoč tome, gastarbajterske posebnosti nisu dovoljno razmotrene ni vrednovane niti su postavljene u temelje hrvatskog društva, rekao je Šterc navodeći da je Hrvatska među pet najstarijih populacija u svijetu te treća zemlja, nakon Izraela i Irske, koja ima više stanovnika u inozemstvu negoli u državi. Zbornik bi trebali pročitati ljudi u hrvatskim institucijama, političari i društveni aktivisti kako bi uvidjeli da se negativni trendovi iseljavanja moraju sagledati i preokrenuti po modelima Izraela, Irske, Mađarske i Slovenije. „Treba donijeti mjere kako bi se to zaustavilo“, poručio je Šterc.

Predsjednik OMH u Grudama, Mario Bušić, potpredsjednik MH Damir Zorić, teatrologinja Sanja Nikčević, fra Ante Marić i moderatorica Zrinka Turalija;

Klapa Stine na otvaranju festivala / Snimio Mirko Cvjetko / Snimio Slavko Midžor / PIXSELL

Boris Senker, Suzana Coha i autorica Cvijeta Pavlović predstavili su knjigu Književnost ili prosvjetiteljstvo – komparatističke studije o književnosti i kulturi XVIII. stoljeća, koju je prošle godine izdala Hrvatska sveučilišna naklada. Knjiga je kamen temeljac za razumijevanje 18. stoljeća, koje je izazvalo mnoge prijepore, pa su neki i srednji vijek provlačili do njega. Autorica je naglasila da joj je nit vodilja bilo to što gotovo nitko ne voli 18. stoljeće, a ono je, smatra, toliko zanimljivo i u njemu je nevjerojatna ljepota i hrvatske književnosti.

Predsjednica Ogranka MH u Gospiću Ana Lemić i moderatorica Tamara Džebić Šaljan / Snimio Mirko Cvjetko

Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavio je Fenomen glagoljice: zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Biogradu i u Zadru 12. i 13. svibnja 2017. Uredili su ga Božo Došen i Josip Lisac, a recenzirao Tomislav Galović. Njegovo izdavanje prošle godine omogućili su OMH u Zadru i Grad Biograd na Moru. Rijetko znanstveno djelo o glagoljici predstavili su Božo Došen, Josip Lisac i Tomislav Galović, a pridružio im se i gradonačelnik Biograda Ivan Knez. Govoreći o Zadru Došen je naveo da je u 15. stoljeću tamo živjelo tisuću svećenika glagoljaša te da su tiskali djela na glagoljici. Gradonačelnik Knez zahvalio je Matici na potpori te ustvrdio da je i njegov grad bio sjedište glagoljaške pismenosti.

U čast 70. rođendana omiljenoga hercegovačkog franjevca Ante Marića ogranci Matice hrvatske u Grudama i Širokom Brijegu te Hercegovačka franjevačka provincija izdali su prošle godine knjigu Čuvar, zaštitnik i anđeo knjige: zbornik radova posvećen fra Anti Mariću uz njegov 70. rođendan. Predstavili su ga Sanja Nikčević, Mario Bušić i potpredsjednik MH Damir Zorić, a na predstavljanju je bio i fra Ante. Sanja Nikčević istaknula je da on piše punokrvne drame od kojih su neke i uprizorene, o događajima iz Biblije na malo drukčiji način, te o ljudima koje dotakne Bog. Knjiga je objavljena trudom lokalnih ogranaka, ali ona vrijedi mnogo više, ustvrdio je Zorić, dok je Bušić predstavio sva dobra djela fra Ante Marića od organizacije arheoloških iskapanja oko crkve u Gorici, angažmanu u Domovinskom ratu, o njegovu književnom radu. „Osjećam se kao da ovo nisam zaslužio“, rekao je skromni franjevac dodavši da je sve radio iz pastoralne potrebe.

Ilustrirana povijest Dubrovnika, spomenik velebitskim
gorštacima

Ivana Grkeš predstavila je knjigu Slavice Stojan Na početku bijaše hrid: ilustrirana povijest Dubrovnika, koju je objavio Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku. Knjigu jednako vole i domaći i stranci, jer je svojevrsni prikaz kako je Dubrovnik živio nekada, a vrijedi i danas, navela je Ivana Grkeš dodajući da je Slavica Stojan živa enciklopedija Dubrovnika koja čitatelja sugestivno vodi kroz sve epohe i kroz sve uspone i padove u povijesti Grada. Tekst prate ilustracije Ninoslava Kunca koje donose povijesne portrete i rezimiraju događaje iz prošlosti Republike na duhovit i satiričan način, poput stripa.

Ana Lemić, umirovljena nastavnica, predstavila je svoju iznimnu knjigu Sela i stanovi na Velebitu, svjedočanstva života od nastanka do nestanka (II. dopunjeno izdanje), „spomenik gorštacima u surovom krajoliku“, koji je gradila svakodnevno petnaestak godina. Velebitom se zarazila još kao djevojčica, gledajući tu grubu plavu planinu i ne sluteći da će joj postati i dom u Baškim Oštarijama. U knjizi je objavila i 2000 fotografija te opisala Velebit i ono što je bilo gotovo nepoznato, a to je život koji je tamo prisutan od Ilira, Huna, Avara, starih Hrvata, Bunjevaca, tamošnje skromne kuće i predmete koji su rađeni isključivo od kamena. Nijedna se država nije o tim ljudima brinula, i ovo je autoričin dug njima. Predstavljanje knjige izmamilo je emocije nazočnih uz žamorenje kako ih priče Ane Lemić podsjećaju da su vrijednosti prema čovjeku, prirodi, zajednici, državi… još itekako žive te da je to najveća vrijednost Matice kao čuvarice nacionalne baštine. Knjiga je suizdanje Ogranka MH u Gospiću i Synopsisa.

U čast bjelovarske ikone, pjesnika, književnika, slikara, novinara, likovnog kritičara, leksikografa, istaknutog kulturnog djelatnika Željka Sabola, Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru predstavio je knjigu Željka Karaule: Bjelovar i Hrvatska u srcu: Željko Sabol: pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf – prilozi za biografiju, koju je predstavio tajnik ogranka Darko Dončević. Knjiga počiva na tzv. pet ugaonih kamenova, odnosno najintrigantnijih detalja iz života Željka Sabola. U legendu su ušli i njegovi uglazbljeni stihovi koje su otpjevali neki od najpoznatijih domaćih glazbenika, Arsen, Tereza, Mišo. Bio je proljećar, u Bjelovaru spiritus moves osnivanja Matičina ogranka, a zbog svoje domoljubne pjesme Kad izgovorim tvoje ime… Hrvatska podvrgnut i kaznenoj istrazi.

Društvo hrvatskih književnika predstavilo je zbirku pjesama One Josipe Dragičević, koju je uredio Ivica Matičević, a predstavili Antun Pavešković, Tin Lemac i autorica. Neovisno o socioestetskom kontekstu bitno je koliko je netko autentičan, a ova je zbirka upravo to, ocijenio je Pavešković, dodavši da ga je Josipina poezija dirnula. Tin Lemac dodao je da se čitajući zbirku preko glasa žena dolazi do solidarnosti te da se čuje njihov autentični glas, dok autorica svoju intimističku dramu prožima s ostalim ženskim glasovima. Navela je da je zbirka nastala vrlo brzo, ali je dorađivana dugo. Svaku pjesmu zamišljala sam kao priču koja je inspirirana određenom ženom, navela je.

Novu knjigu Nives Opačić Rakova djeca izdala je Matica hrvatska, a predstavili su je autorica i glavni urednik nakladništva Matice hrvatske Luka Šeput, koji je istaknuo da se autorica odlučila na iskorak te napisala knjigu koja, za razliku od dosadašnjih, nije u prvom redu posvećena riječima, već temama koje su joj osobno bliske, kao što su intimna značenja nekih osobnih imena, ljubav prema glazbi i glazbenicima, šetnje zagrebačkim kvartovima te sjećanja na davna mjesta njezine mladosti i djetinjstva. U znalački napisanoj i velikim dijelom autobiografskoj knjizi tako se isprepleću intimna rekapitulacija životnoga puta i nevjerojatno poznavanje kulturne povijesti Zagreba, rekao je Šeput upitavši autoricu je li knjiga nostalgična.

Zaposlenici i članovi Matice hrvatske, predstavnici ogranaka i upravnih tijela te prijatelji Matice na zatvaranju Festivala

„Kada netko ima toliko godina kao ja, kad prebirem po sjećanjima, ona jest melankolična i nostalgična, ali ne prekapam po prošlosti, već živim sada i to je moj hod kroz život“, rekla je Nives Opačić dodajući da uvijek piše ono što misli, i da se u kratkoj formi spominje svojih prijatelja, roditelja, onih kojih više nema, zagrebačkih kvartova. „Ako je komu do takvih landranja po mjestima koja su svakomu dostupna (a ni dolazak do njih neće vas financijski uništiti), pridružite mi se, pa ćemo postati imaginarni suputnici“, poziva autorica čitatelje.

Čakovečki pedijatri i matičari

Treći dan Festivala počeo je predstavljanjem knjige Županijska bolnica u Čakovcu: stoljeće bolnice u Čakovcu 1922. – 2022., koju su izdali Ogranak MH u Čakovcu i Županijska bolnica Čakovec. Knjigu su priredili Mirna Ladašić Turk i Zoran Turk, a uredio je Sven Pal, dječji kirurg, koji ju je sa sadašnjim ravnateljem bolnice Igorom Šegovićem i predstavio.

Ideja se, rekao je Pal, rodila lani, u povodu 100 godina od osnutka bolnice. Htjeli smo zabilježiti povijest i ljude koji su u njezin rad ugradili sebe. Ravnatelj Šegović istaknuo je da se Međimurci ponose svojom bolnicom te da je knjiga poticaj za rast i napredak same bolnice, ali i nastavak povjesničarskog istraživanja međimurskoga zdravstva.

Hrvatski institut za povijest predstavio je knjigu Vijolete Herman Kaurić Za naše junake... Rad dobrotvornih društava grada Zagreba u Prvom svjetskom ratu, koju je uz autoricu predstavila Ljiljana Dobrovšak. Monografija analizira rad dobrotvornih društava grada Zagreba tijekom Prvoga svjetskog rata i pionirsko je djelo u hrvatskoj historiografiji. „Kada sam počela istraživati, nisam ni slutila do kuda ću doći, naišla sam na mnoštvo podataka koji čine lijepu sliku, na obrtnike, ugostitelje, žene, a sve to čini mozaik svijeta od prije sto godina“, navela je autorica.

O neobičnom području, svojevrsnoj mikroregiji Ogranak Matice hrvatske u Kloštar Ivaniću i Hrvatski institut za povijest izdali su knjigu Pogled u prošlost – 920 godina povijesti Otoka Ivanich: zbornik radova, koju su uredili Jakša Raguž i Hrvoje Kekez a predstavili Raguž i predsjednik tamošnjeg Matičina ogranka Božidar Balenović. U knjizi su objavljeni radovi osam autora izlagani na znanstvenom simpoziju o 920. obljetnici Otoka Ivanicha (Grad Ivanić-Grad, Općina Kloštar Ivanić, Općina Križ).

Njegujući posvećenost zavičajnicima i čuvajući kulturni identitet Slatine tamošnji ogranak objavio je knjigu Mirko Jirsak i Slatina posvećenu pjesniku, prozaiku, publicistu, novinaru i pedagogu, rekla je predsjednica Matičina ogranka i urednica knjige Zorica Varga. Uz nju, knjigu su predstavili Ksenija Vujanović Juras i Danijel Vilček. U knjizi su objedinjeni svi sadržaji vrsnih poznavatelja Jirsakova stvaralaštva. Riječ je o velikom pjesniku na čije je djelo matičarima 2004. skrenuo njegov sin Predrag i od tada traju aktivnosti o istraživanju njegova života i rada, rekla je Zorica Varga.

Goran Galić, Miro Gavran, Damir Zorić, Nina Obuljen Koržinek i Ivica Nuić / Snimio Mirko Cvjetko

Ogranak Matice hrvatske u Virovitici predstavio je knjigu Svakodnevno: zbirka kratkih priča Natalije Bajer, koju je uz autoricu predstavila predsjednica Ogranka Dubravka Sabolić. Zbirka sadrži 31 priču iz svakodnevnog života o ozbiljnim temama (bolest, obiteljski i socijalni problemi, odlasci) i humoreski, uz nekoliko priča putopisne tematike, podijeljenih u pet cjelina. Autorica, nastavnica matematike, želi poslati poruku da hrabrost u suočavanju sa životnim problemima i ljubav uvijek nadvladaju teškoće te da je u njezinim pričama nenametljivo prisutna i duhovnost.

Ogulinska legenda
i ukrajinski klasik 

Ogranak Matice hrvatske u Ogulinu predstavio je dramu Zulejka – historijska drama u tri čina koju je napisao Milan Hanžek, a predstavio predsjednik Matičina ogranka Hrvoje Magdić opisujući da je riječ o staroj ogulinskoj legendi o nesretnoj ljubavi mlade Zulejke, ili Đulike, kćeri kapetana ogulinske tvrđave Ivana Gušića, i časnika Milana Juraića koja tragično završava nakon što mladi Juraić umire od rana zadobivenih u ratu, a Zulejka se shrvana njegovom smrću baca s najvišega prozora kule u ponor. Od tada do danas to se mjesto zove Đulin ponor. Ovo je treće izdanje, jer nam je cilj da se naše priče i bajke sačuvaju, rekao je Magdić. 

Nastavljajući s objavljivanjem monografija istaknutim umjetnicima, svojim sumještanima, Ogranak Matice hrvatske u Zaprešiću, pod autorskom palicom Stanka Špoljarića, predstavio je monografiju Drago Jančić, o istaknutom slikaru, keramičaru, pedagoškom radniku i osobi koja je duboko utkana u svoj zavičaj. Predsjednica Matičina ogranka Višnja Poropat Vujnovac istaknula je da je to zavičajni spomenar, ali da je Jančić svojom likovnošću čvrsto usidren među najboljim hrvatskim likovnim umjetnicima. Monografija obuhvaća sve faze njegova djelovanja, bogata je fotografijama, rekao je Mirko Ivanjek, dok je Čedo Ostreš istaknuo da je lišena špranci i uštogljenosti i da „Dragecov cug vozi po jednoj štrehi i sim i tam“.

O klasiku ukrajinske književnosti Mihajlu Mihajloviču Kocjubinskom predstavljena su dva djela – kratki roman Fatamorgana u izdanju Matice hrvatske i Sjene zaboravljenih predaka u izdanju Disputa, o kojima su govorili Dariya Pavlešen, Filip Badanjak i Josip Pandurić. Pripovijest Sjene zaboravljenih predaka (1912) malo je remek-djelo iz književnikovih posljednjih godina u kojoj piše o dobro poznatoj temi neprijateljstva dviju obitelji i velike, zabranjene ljubavi između dvoje njihovih potomaka, slavenskih Romea i Julije – Ivana i Maričke. Radnja je smještena u ukrajinski dio Karpata, zemlju Gucula, a pripovijest nas vodi magičnim svijetom tih gorštaka, rekao je u ime Disputa Josip Pandurić, istaknuvši da se za izdavanje knjige odlučio i da bi simbolički podupro Ukrajinu u ruskoj agresiji. Djela je preveo Filip Badnjak, kojemu je najteže bilo prevoditi dijalektalizme. Zanimljivo je da je Kocjubinski Ukrajinac, ali da se u obitelji govorio ruski jezik. No kao desetogodišnjak obolio je od upale pluća i tada je počeo buncati na ukrajinskom, ispričala je Dariya Pavlešen dodajući da su njegova djela simbol buđenja ukrajinske nacionalne svijesti. Kratki roman Fatamorgana najpoznatije je njegovo djelo i blistav primjer socijalne proze u kojem opisuje promjene na ukrajinskom selu na početku 20. stoljeća, zasnovano je na stvarnim događajima u selu Vyhvostiv, u Černjigivskoj oblasti, za vrijeme revolucije u Ruskom Carstvu 1905–1907.

Konac trećeg dana Festivala bio je rezerviran za Večer poezije, u kojoj su se predstavili Matičini ogranci u Bujama, Garešnici i Đakovu.

Mate Maras, Zrinka Turalija, Božidar Petrač i Miro Gavran nakon predstavljanja knjige Mate Marasa Komedija od života / Snimio Mirko Cvjetko

Brojna predstavljena izdanja izazvala su veliko zanimanje festivalske publike / Snimio Mirko Cvjetko

Ogranak MH u Bujama predstavio je knjigu haiku-poezije Čipkasta svjetlost / Lacy Light Sonje Buljević, nagrađivane mentorice i prerano preminule pjesnikinje. Knjigu su predstavili urednik Vitomir Jadrejčić, Slađan Dragojević i Sanja Petrov Vlahović. Pisana je na hrvatskom jeziku, prevedena na engleski, dijelom na talijanski. Paralelno čitanje stihova na standardnom hrvatskom jeziku i čakavskom narječju na Festivalu pokazalo je svu ljepotu hrvatskog jezika.

Buket od kopriva zbirka je pjesama Senke Slivar, koju je izdao Ogranak MH u Garešnici, a predstavili su je autorica, Đuro Vidmarović i predsjednik Ogranka Goran Grgić.

Senka, liječnica, odlučila je svojim izričajem obraniti žensko pismo, rekao je Vidmarović. U zbirci komponiranoj u pet ciklusa autorica slavi ljepotu i dostojanstvo čovjeka i ljubavi.

Na suvozačevom mjestu, četvrtom zbirkom pjesama Blaženke Brlošić, predstavio se i Matičin ogranak iz Đakova. Zbirka je nastala nakon 16 godina poetske tišine, istaknula je autorica dodajući da piše uvijek, a da se pritom koristi i rječnikom stranih riječi. U zbirci nastavlja već prikazanu dobru praksu opsjednutosti čitanjem knjiga i gledanjem filmova te vješto isprepleće teme stvarnih i izmišljenih ličnosti, stvarnosti / književnosti / filma, vlastitih opsjednutosti, problema, borbi i strahova, strasti i seksualnosti, reminiscencije prošlosti i nesigurne budućnosti s junacima zlatnog doba Hollywooda i književnosti.

Od Petrinje do Podstrane,
Čitluka i Mostara

Četvrti dan Festivala počeo je predstavljanjem Matičina ogranka u Petrinji s knjigom arhitekta i urbanista Domagoja Vukovića Ponovno nastajanje grada, koju su predstavili predsjednik Ogranka Vladimir Krpan, Davor Salopek i sam autor. Sisak ili Siscia u nekom je vremenu bila zaista u središtu svijeta, posebno u središtu kršćanskog svijeta, rekao je Krpan, dok je autor dodao da je knjigom želio pokazati da grad ima svoj unutarnji život bez obzira na povijesne događaje, ratove, političke odluke.

Nagrađeni karikaturist Frano Cebalo; / Snimio Slavko Midzor/PIXSELL

Predstavljanje monografije o čakovečkoj bolnici / Snimio Mirko Cvjetko

Ogranak Matice hrvatske u Podstrani predstavio se knjigom Marija Tomasovića Bogu na čast nama na ponos, ilustriranim svjedočanstvom izgradnje crkve Gospe u Siti u Podstrani. Predstavili su je predsjednica DHK Hrvojka Mihanović-Salopek, Zoran Jurišić i autor. Početak izgradnje crkve događa se početkom šezdesetih godina, kada Podstranci napuštaju stare kuće pod planinskom kosom Perun i sele se bliže moru te žele izgraditi crkvu uz Jadransku magistralu. Nekoliko ih je puta ured za urbanizam u Splitu odbio da bi biskup Frane Franić pisao zamolbe, te su je konačno dobili 1967. Tomasović je u knjizi prikazao bitne i nezaobilazne napore koje je u taj pothvat uložio mjesni župnik don Zdravko Čulić, rekao je Jurišić.

Podsjetivši da je 80 posto nakladnika u Zagrebu, predsjednik MH istaknuo je da Matičini ogranci pridonose da cijela Hrvatska, a i BiH, budu bogatije za vrijedna izdanja

Zbirka kolumni i intervjua To je tako počasnoga predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Mostaru Josipa Muselimovića, objavljivanih u Večernjem listu BiH tijekom 2021, 2022. i početkom 2023. izdao je Ogranak Matice hrvatske u Mostaru, a predstavila Misijana Brkić-Milinković, ističući da je autor zanimljiv čovjek, štovatelj Ive Andrića, s čijim citatima počinje većinu svojih kolumni. U zbirki je sedamdesetak tekstova koji su kombinacija odvjetništva u kojem je Muselimović radio i književnosti. Knjiga je svojevrsno svjedočanstvo jednoga vremena te pruža sveobuhvatan uvid u društvene i ine okolnosti u kojima su živjeli i žive Hrvati u BiH.

Ogranak Matice hrvatske u Čitluku predstavio je Ljubuški pjesnički zbornik, urednika Mate Grbavaca, koji su predstavili Ivan Bradvica i predsjednik Ogranka Andrija Stojić. Stojić je istaknuo da je bit zbornika u tome što je u njemu satkana duhovnost u zadnja tri stoljeća, odnosno sve što je raslo pokraj rijeke Trebižet, pjesnici koji su rođeni u Ljubuškom ili su podrijetlom Ljubušaci, neko su vrijeme radili, živjeli ili su se školovali u tom gradu ili su svojim djelom postali dio njegove baštine te su sudionici Ljubuškog pjesničkog maratona, čime su obogatili pjesničku sliku grada, istaknuo je. U Zborniku su i pjesnici koji su umrli, a njihove pjesme sada su prvi put objavljene. Ogranak u Čitluku vrlo je aktivan pa je od 1991. izdao 345 izdanja, organizirao mnoge manifestacije i događanja, prikupljao novac da bi pomogao drugim ograncima i stoga je s pravom nagrađen brončanom poveljom za donatora, rekao je Matičin predsjednik Miro Gavran uručivši Stojiću prigodnu povelju.

Vijenčeva kolumnistica Nives Opačić / Snimio Mirko Cvjetko

 „Moram ići doktoru da mi neko vračtvo propiše“

Ogranak Matice hrvatske u Ozlju i Pučko otvoreno učilište Katarina Zrinska izdali su i predstavili vrlo zanimljivo izdanje Vračtva vsagdašnja domača (1746.), koje je prikupio pavlin Imbrih Luič, Karlovčanin koji je službovao u pavlinskom samostanu Svetice u Župi rođenja Blažene Djevice Marije. Kao što stoji u knjizi – za pretisak ju je priredio, tekst transkribirao, pogovor napisao i glosarij sastavio Alojz Jembrih. Uz njega izdanje su predstavili Zdenka Novosel,  v. d. ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta Katarina Zrinska-Ozalj i Stjepan Bezjak, predsjednik Ogranka MH u Ozlju.

Tekst je pisan kajkavskim narječjem s latinskim umecima. Izvornik djela čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, rekao je Jembrih, a kako bi dočarao kako to zvuči, pročitao je tekst „moram ići doktoru da mi neko vračtvo propiše“, pojasnivši da je vračtvo naziv za lijek.

Od 21 Matičina ogranka koji su se predstavljali na četverodnevnom 2. festivalu zadnji u nizu bio je ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, koji se predstavio s knjigom Rudolfa Strohala pod naslovom Narodne pripovijetke iz grada Karlovca, sela Lokava, Delnica i trgovišta Vrbovskoga, o kojoj je govorila Marina Marinković. Knjiga je tiskana 1901. u Karlovcu (Tisak P. L. Weisera). Pretisak djela pokazao se nužnim u njegovu predstavljanju široj javnosti, u samoj dostupnosti svim ljubiteljima autentične riječi pisane hrvatskim mjesnim govorima u starijim inačicama, kakve su danas posve potisnute. Pripovijetke su zapravo usmene bajke, pojasnila je Marina Marinković.

Zatvaranje Drugog festivala knjige obilježeno je dvama biserima, promocijama knjige Mate Marasa Komedija od života nakladničke kuće Alfa, i romana Pavla Pavličića Općinski pjesnik u izdanju Matice hrvatske.

Predstavljajući Marasovu knjigu Božidar Petrač naglasio je da je autor ostavio neizbrisiv trag u hrvatskom prevodilaštvu i razumljivo je da se njegovo izvorno pisanje neraskidivo oslanja na iskustva koja je stekao s velikanima svjetske literature. Božanstvena komedija nadahnjuje ga već pola stoljeća, od mladenačkog napora da nadopuni slavni Kombolov prijevod, do skorog izlaska iz tiska toga remek-djela koje je sam cjelovito pohrvatio. U knjizi pedesetak zapisa o ljudima i događajima nosi u zaglavlju po jednu Danteovu tercinu ne bi li na svaki od njih pala sveta zraka nedosegnute svjetlosti. Listajući stranice rukopisa, pratimo autorov život od djetinjstva do danas, a čitajući izbrušeni tekst i efektne završetke požalimo što se autor – trajno zauzet prevođenjem svjetskoga književnog blaga – tek tu i tamo okušavao u izvornim djelima. To je iskrena ispovijed čovjeka koji je čitav život pokušavao svima kazivati svoj život, rekao je Petrač. Sam Maras objasnio je da je naslov odabrao jer je komedija djelo koje završava veselo. Prisjetio se svog života, želje za prevođenjem i prijevoda II. dijela Raja (Božanstvena komedija) u samo tri mjeseca što su mu dali (Kombol nije stigao), oduševljenja priređivača te svoga modela prevođenja koji je kao matematičar pronašao u skupovima i funkcijama. U knjizi se, rekao je, prisjetio života u kojem mu je moto „kap uja i vina sa zemlje crljenice“, u kojem je nastojao biti dobar i pošten, uzor svojoj voljenoj obitelji. U tom kontekstu prisjetio se riječi Lava Znidarčića, koji mu je, kako kaže, odredio koordinate kada ga je jednog pravedna čovjeka opisivao riječima – on ti je siromah čovjek katolik.

U promociju se iz publike uključio i Matičin predsjednik Gavran otkrivši (za one koji još ne znaju) da su, kako je rekao „dva mladića prije dvije godine odlučila paralelno prevesti Božanstvenu komediju te da bi se očekivala neka ljubomora zbog toga. No te ljubomore nema, oni su obojica vrijedni matičari, obojica su svoj život posvetili drugim piscima, a sličnost im je i u tome da su bili u politici, ali uvijek pridonosili hrvatskoj kulturi i skrbili o njoj“, rekao je Gavran pozdravljen burnim pljeskom nazočnih.

Novi roman Pavla Pavličića

Biser s kojim je završio Drugi festival knjige jest Općinski pjesnik, novi roman Pavla Pavličića u izdanju Matice hrvatske o kojem je s autorom razgovarao Luka Šeput.

Općinski pjesnik pripovijeda priču o životu Oktavijana Paveka, vukovarskoga pjesnika, čije pjesme imaju pomalo fantastičnu sudbinu, jer se svima dok ih čitaju u Vukovaru čine jako dobre, ali kada ih čitaju u drugim gradovima, čine se loše, sažeo je Šeput i upitao autora otkud mu ideja da napiše roman kojemu je polazna pretpostavka da se književna djela drukčije doživljavaju u drugom geografskom prostoru?

„Činilo mi se da je to iskustvo svakog čitatelja, kad nešto čita na jednom mjestu, doživljaj je jedan, a na drugom drugi. Često između tih čitanja prođe neko vrijeme, pa je i doživljaj drukčiji, rekao je Pavličić dodajući da naslov romana ima anegdotalni karakter. Naime, taj naslov čuo sam od Jakše Fiamenga, koji se ljutio kada su ga tako nazivali.

Pripovjedač romana, Oktavijanov prijatelj i profesor književnosti, pišući o njegovoj poeziji pokušava objasniti taj neobični fenomen i dubinsku vezu koja postoji između prostora i književnosti“, rekao je Pavličić.

Općinski pjesnik roman je o poeziji i o čitanju, o Vukovaru, iz kojega je i autor i kojemu se stalno vraća, a razlog tomu je, kako je objasnio, zakonitost po onoj jednog engleskog romantičara da je „dijete otac odraslom čovjeku“ ili po Kunderinoj rečenici da „sva bitna pitanja može postaviti i dijete“.

Sažimajući četverodnevni rad iznimno uspješna i dobro posjećena 2. festivala potpredsjednica Matice hrvatske, akademkinja Dubravka Oraić Tolić kao najljepše iskustvo u trogodišnjem mandatu istaknula je Matičine ogranke. „I to zato što sam odrasla u jednom takvom malenome mjestu, i što su mi među najljepšim stihovima oni Ujevićevi ‘Malena mjesta srca moga’. I mi smo ovdje za ova četiri dana doživjeli veliku emociju i energiju upravo takvih malenih mjesta“ kazala je Matičina potpredsjednica istaknuvši da matičarski zanos i energiju koja se osjetila na festivalu nije u tom intenzitetu osjetila od Hrvatskog proljeća.

Tijekom četiri festivalska dana posjetitelji su uživali u koncertima klape Stine, mladih gitarista Nikola Deleruea i Nikice Polegubića, a čitavom programu dodanu vrijednost svojim su profesionalnim vođenjem dale ugledne urednice, vrsne poznavateljice hrvatske kulture Zrinka Turalija i Tamara Džebić Šaljan.

****************************

Lirski referendum Ogranka u Križevcima

Naša najveća pjesnikinja Vesna Parun s kojom je otvoren Festival svoje mjesto i to za najomiljeniju pjesmu zaslužila je i u knjizi Lirski referendum „I stihovi dišu“ u izdanju Ogranka MH u Križevcima urednice Renate Husinec, koju je uz nju na Večeri poezije drugoga dana predstavio i književnik Pavao Pavličić. U knjizi su tiskane najdraže pjesme hrvatskih pjesnika po izboru čitatelja sa željom da se dobije uvid u poetski ukus široka kruga čitatelja, rekla je urednica, kojoj je ta ideja pala na pamet za posjeta Londonu, gdje je vidjela sličan izbor najboljih britanskih pjesnika koji je inicirala njihova javna televizija BBC. U online anketi sudjelovala su 324 čitatelja koji su odabrali 133 pjesme 43 hrvatska pjesnika. Najviše glasova čitatelji su dali pjesmama Dobriše Cesarića, a najomiljenija pjesma postala je Ti koja imaš nevinije ruke Vesne Parun. Na drugom je mjestu Cesarićeva Voćka poslije kiše, a treće mjesto dijele Šimićeva Opomena i Ujevićeva Igračka vjetrova. Među prvih deset našli su se i stihovi Silvija Strahimira Kranjčevića i Antuna Gustava Matoša.

Joško Ševo, Renata Husinec, Pavao Pavličić i Tamara Džebić Šaljan / Snimio Mirko Cvjetko

Pavličić je istaknuo da mu je kad je dobio rukopis u ruke pao na pamet naslov Lirski referendum. Kako najmlađi odabrani pjesnik ima 60 godina, to, rekao je, pokazuje što čitatelji preferiraju, a nad time bi se trebali zamisliti naši književnici. „Čini mi se da se s našom književnošću dogodilo nešto što ne ulijeva nadu. Ljudima treba poezija, ali čini se da im ova suvremena ne daje satisfakciju“, ustvrdio je. Stihove odabranih pjesnika interpretirao je dramski umjetnik Joško Ševo.

****************************