Fenomen kazališnoga festivala posvećena Krleži

Festival Miroslav Krleža ove se godine dogodio dvanaesti put (organizacija i program: Teatar poezije). Agilni organizator, glumac i interpretator Krležinih (ali i Ujevićevih, Borgesovih….) tekstova Goran Matović uplovio je u svijet hrvatskih festivala što ih vode glumci s jasno izraženim konceptom koji se nije mijenjao od prvoga izdanja, 2012. godine, pokrenuta uoči Krležina 120. rođendana i stote godine od smještaja Glembajevih na agramersko sudište. Originalno osmišljen Festival MK počeo je svoje putovanje potaknut Krležinom riječju i karizmom u prestižnome Memorijalnome prostoru Bele i Miroslava Krleže na Gvozdu, a svih ga je ovih godina održavao Matovićev entuzijazam, upornost i ustrajnost u prenošenju Krležinih antologijskih tekstova, bez obzira na prostorne i financijske poteškoće.

Predstava  Sjetite me se 2022. građena je od sjećanja na susrete s Krležom, fragmenata njegova opusa, žive glazbe i tonskih zapisa njegova glasa / Izvor Teatar poezije / Facebook

U vremenu kad tek šezdeset posto hrvatskih građana pročita jednu knjigu godišnje, a ostali nijednu, kad još manji broj gledatelja odlazi u kazalište, kad se stalno pitamo koje su to publike za koje se pripremaju predstave i kazališni festivali, kad gimnazijalci za uspješno polaganje državne mature ne trebaju pročitati nijednu knjigu u životu, još se vrednijim čini nastojanje da se održi ovako raznolik i sveobuhvatan festival makar ove i nekoliko prošlih godina u drugim prostorima. Kako je Gvozd izvan uporabe zbog potresa, Krležin je festival tražio i nalazio nove prostore za izvođenje, a ove se godine domicilno smjestio u dvorište Muzeja grada Zagreba. Vremenske neprilike selile su programe i ove godine, tako da se samo dio FMK-a održao na zacrtanome mjestu, a alternativnim su prostorima postali Preporodna dvorana Instituta HAZU-a, Zagrebački plesni centar, dvorište nekad kultnoga restorana Stara vura (zbog premalo gledatelja predstava Sjetite me se 2022. neposredno je prije početka premještena u unutarnji, zatvoreni prostor, navodno zbog komornosti predstave….).

Cijeli festival (pokrovitelji: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH i Turistička zajednica grada Zagreba; partneri: Muzej grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Satiričko kazalište Kerempuh), vidljivo je, nosi Goran Matović, i organizacijski i glumački, što u svakome slučaju treba respektirati, ali festival ne bi mogao egzistirati bez niza glumaca, redatelja, dramaturga i njihovih interpretacija, znanstvenika, profesora, konceptualnih i likovnih umjetnika, glazbenika, plesača, krležologa i stručnjaka posvećenih Krležinu opusu.

Precizno i znalački razrađen program konceptualno se ponavlja svake u nizu godina (uz napomenu da bi trebalo razmisliti o uvijek novim tekstovima koji se prigodno izgovaraju i zgodama koje se prepričavaju, jer ima gledatelja koji pomno prate sva događanja svih Festivala MK), ali svaka godina nudi neke zanimljivosti u istraživanju i komunikaciji s Krležinim djelom. Organizator nikad ne ide ispod visoke umjetničke razine pozivajući na Festival iznimne stručnjake, a i promidžba je Festivala dobra, kvalitetno su i pregledno osmišljene programske knjižice, a plakat Festivala koji je kreirao Mirko Ilić osvojio je treće mjesto u kategoriji Posters / Plakati na svjetskom natječaju za dizajn američkog časopisa PRINT (PRINT Awards 2023).

Cijeli je Festival MK zamišljen kao dijalog s Krležinim djelom koji intrigira i postavlja otvorena pitanja i više od četrdeset godina nakon autorove smrti i vjerojatno bi velik dio opusa otišao u zaborav da nema toga festivala. Premalo se u Hrvatskoj čini da veliki ljudi ne padnu u nememoriju. Nakon uvodnih razgovora Gorana Matovića s Radom Šerbedžijom i sjećanja na susrete s Belom Krleža i Miroslavom Krležom i njegov višeznačenjski borsalino, 18. lipnja, održana je konferencija za medije, a Festival je započeo 1. srpnja praizvedbom rane (pretpostavlja se da je nastala 1917), nedavno otkrivene Krležine drame, nedovršene dramske vizije Goya, koju je pronašao znanstvenik i istraživač Pavle Bonča u Krležinoj rukopisnoj ostavštini, najznačajnije točke ovogodišnjega FMK-a, prema autorskoj zamisli i interpretaciji Zijaha A. Sokolovića (dramaturgija: Selma Parisi) u Preporodnoj, zrcalnoj, dvorani HAZU-a.

Treći je dan Festivala izvedena Legenda, novozavjetna fantazija u tri slike, prva Krležina objavljena drama, HNK-a Varaždin, autorski projekt Vesne Kosec-Torjanac, Filipa Eldana i Nikše Eldana, braće blizanaca koji nadahnuto glume Isusa i Sjenu, uz videosnimke Marije, Dee Presečki i audiosnimke glumačkih im kolega. Četvrti su dan gostovali Glembajevi (Teatar Vojdan Černodrinski Prilep, u suradnji s Eurokazom), posebna, koreoglazbena izvedba najpoznatije Krležine drame kojoj se redatelj i adaptator teksta Branko Brezovec kao posebnome fenomenu često vraća, i ovaj put s izvrsnom glumačkom ekipom: Andon Jovanoski, Daniela Ivanoska, Zoran Ivanoski, Suzana Brezovec, Dimitar Crcoroski, Isidor Jovanoski, Dimitar Gjorgjievski, Igor Trpčeski, Ana Mitoska Stojanoska. Goran Matović ponovno se 5. srpnja u konceptualnoj memoarskoj predstavi Sjetite me se 2022. prisjetio prvoga i posljednjega susreta na kojemu je Krleža rekapitulirao 20. stoljeće i izrekao tu proročansku rečenicu koje se sjećamo sad bez većine Krležinih suvremenika, pratitelja, izvršitelja oporuke i koja živi samo rekreirana predstavom (glazbenik: Stanko Kovačić). Dragan je Despot pretposljednji dan počastio gledatelje izvrsnom monodramom Na rubu pameti, koju je sam adaptirao i režirao i koju izvodi nadahnuto i posebno glumački mišljeno za svaki novi prostor.

Na izložbi Krleža / Dijalozi, drugi dan FMK-a, izložene su slike vrsnih likovnih umjetnika, a izložbu su otvorili i o slikama kao umjetničkim postajama i sidrištima u kojima se ogleda Krleža govorili Iva Koerbler i Goran Matović. Tradicionalno Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama organizirano je pješice i u otvorenome autobusu, s glumcima, Jelenom Miholjević i Nikšom Marinovićem i sveučilišnom profesoricom arhitektonske teorije Karin Šerman koji su, uz Gorana Matovića, putovali adresama, postajama u/na kojima je Krleža živio i stvarao. Putovanje vlakom u Koprivnicu otkazano je zbog radova na željezničkoj pruzi. Peti je dan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan tradicionalni program Iz autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže. U raznolikim izlaganjima vrsnih govornika čule su se neke općepoznate, ali i neke nove i zanimljive činjenice.

Za ovu su prigodu iz trezora izneseni posebni Krležini rukopisi. Festival Miroslav Krleža završio je simbolično 7. 7. u 7 sati ujutro na dan rođenja Miroslava Krleže u Radićevoj 7, a na svečanoj proslavi 130. rođendana jednog od najboljih hrvatskih književnika uspomenu na kojega čuva Festival Miroslav Krleža, glumici Branki Cvitković, krležijanki, dodijeljeno je priznanje za 50 godina glumačkoga djelovanja.