Zadarski virelai

Petoga lipnja, u Koncertnoj dvorani braće Bersa u Kneževoj palači u Zadru, održana je prva promocija monografije Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku muzikologinje Hane Breko Kustura. Organizatori događaja bili su Odjel za francuske i frankofonske studije i Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru te Koncertni ured Zadar. U predstavljanju knjige sudjelovali su autorica Hana Breko Kustura, Frano Vrančić, Katica Burić Ćenan i Patrick Levačić, a program predstavljanja uveličala je i mlada zadarska klapa Lantina iz Glazbene škole Blagoje Bersa pod vodstvom profesorice Nade Smoljan, koja je prvi put izvela i zadarski virelai.

Klapa Lantina iz Glazbene škole Blagoje Bersa u Zadru / Snimio Željko Karavida

Usprkos prevrtljivom lipanjskom vremenu, predstavljanju je prisustvovalo mnoštvo ljudi, od školaraca i studenata do stručnjaka različitih profila te i turista, što je izvrsni pokazatelj trajnoga interesa zadarske publike za ranu glazbu.

Knjiga Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjem vijeku u nakladi Leykam International nastala je kao plod recentnoga muzikološkog i interdisciplinarnog znanstvenog projekta Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada čija je voditeljica autorica knjige. Riječ je o prvoj sintezi najnovijih muzikoloških spoznaja o izvorima hrvatske liturgijske i svjetovne glazbe srednjega vijeka kao najstarijim slojevima hrvatske glazbene pismenosti. Radi se kodeksima od 11. do 17. stoljeća pohranjenima u stranim i domaćim arhivima koje je interdisciplinarni tim interpretirao iz kuta glazbe, riječi, liturgije te likovnosti.

Hana Breko Kustura

Budući da je o velebnoj knjizi Hane Breko Kustura kao i rezultatima njezina istraživačkog projekta već bilo govora u Vijencu, ovdje ćemo se osvrnuti na jedan segment knjige, poglavlje „Zadarski“ virelai iz 14. stoljeća – jedini relikt srednjovjekovne svjetovne glazbe u Hrvatskoj, koji je i zaslužan za prvu promociju baš u Zadru. Naime, profesor Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru, docent Patrik Levačić, posljednjih se godina uvelike bavio podrijetlom te literarnim i strukturnim elementima zadarskoga virelaia. Levačić je otkrio da postoje tri verzije toga virelaia: bolonjska, pariška i zadarska. Najpoznatija je pariška (La grant bianté), koja je, iako nepotpuna, uvrštena u antologiju ljubavne svjetovne francuske lirike 14. stoljeća pod naslovom The study of Love. Bolonjska verzija također je nepotpuna – riječ je o listu pergamene istrgnutu iz nekoga francuskog kanconijera iz 14. stoljeća. Tako je zadarski virelai jedina sačuvana potpuna verzija te skladbe! Pisan je na starofrancuskom jeziku, a prema originalu nastalu najvjerojatnije u sjevernoj Francuskoj, odnosno, Pikardiji. Nije sigurno tko je autor, ali se zaključuje da je prepisan od nekoga trgovca, hodočasnika ili putnika koji se našao u Zadru potkraj 14. stoljeća. Prema Levačiću, zadarska je verzija najsrodnija opusu francuskoga književnika Jeana Froissarta (1337–1405) iz Pikardije, koji se u romanima inspirirao Lancelotom, a u virelaima Guillaumeom de Machautom. Sadržajno, taj se virelai najviše približava poznatom Romanu o Ruži, remek-djelu francuskog 13. stoljeća. I dok su o zadarskom virelaiu pisali Vera Gerersdorfer (1977), Muhamed Nezirović (1980) i Patrik Levačić (2020) s fokusom na podrijetlo te sadržajni, strukturni i literarni aspekt, naši muzikolozi Ennio Stipčević (1997) i Hana Breko Kustura (2022) dotaknuli su se glazbenih aspekata. Zadarski je virelai troglasna skladba, pisana crnom kvadratnom menzuralnom notacijom. Sačuvane dionice (Cantus, Contratenor, Tenor) notirane su zasebno te slijede jedna iza druge. Skladba pripada tipu razvijenijega polifonog stila, s tim da je Cantus melodijski najrazvijeniji.

Zadarski virelai pronađen je u zadarskoj katedrali sv. Stošije prilikom restauriranja korskih sjedala davne 1969. godine. I kao što je bolonjski virelai pronađen na pergameni koja je poslužila kao zaštitni omot rukopisnoj zbirci propovijedi, i zadarski je služio kao zaštitna podloga kasnogotičkoj rešetki korskoga sjedala. Usprkos desetljetnim zanimanjima različitih istraživača za taj relikt hrvatskoga srednjovjekovnog svjetovnog glazbovanja, čini se da do danas nije bio izveden. Izvedba školske klape Lantina na promociji knjige Hane Breko Kustura uspjela je ponuditi uvid u vrijednost ove skladbe te zainteresirati javnost, ali i struku, na promišljanje o profesionalnoj izvedbi koju napokon zaslužuje.

Zadarski virelai jedan je od brojnih domaćih primjera, na koje nam ukazuje nova knjiga Hane Breko Kustura, umreženosti srednjovjekovnih hrvatskih prostora sa svim aktualnim europskim eklezijastičkim središtima pa napokon sa sigurnošću možemo napustiti dugogodišnju percepciju hrvatskoga povijesnog prostora kao „provincije naspram centra“.