Povratak u prošlost za bolju budućnost

Za turizam na istoku Hrvatske prošla je godina bila najuspješnija u povijesti. Najveća slavonska županija, Osječko-baranjska, po svim je pokazateljima nadmašila rekordnu 2019. godinu, a lani ju je posjetilo čak 40 posto gostiju više u odnosu na godinu prije. Po posjećenosti prati je Vukovarsko-srijemska županija. Do prije samo nekoliko godina Slavonija (s Baranjom i Srijemom), kao turistička destinacija, bila je tek dobro čuvana tajna. Čini se da je sada ta turistička priča dobila novo poglavlje.

Baština na prekretnici

Slavonija se kao turistička destinacija, sukladno strateškim smjernicama Ministarstva turizma i sporta RH i Hrvatske turističke zajednice, brendira kao jedinstveni klaster s multidimenzionalnom atrakcijskom osnovicom. Sporazumom između županija i Ministarstva turizma i sporta iz 2018. utvrđena je prva faza razvoja brenda Slavonija, odnosno tržišni nastup svih županija sa zajedničkim strateškim planom za razdoblje od 2019. do 2025. Kada će se i u kojem opsegu ostvariti svi zacrtani planovi, vrijeme će pokazati, no trenutno je prilično jasno da su se kao „perjanice“ turističkog razvoja nametnule Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.

Za turizam na istoku Hrvatske prošla je godina bila najuspješnija u povijesti

To ne znači da ostatak regije nema određenu turističku vidljivost. U Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji nezaobilazan je turistički biser Park prirode Papuk – UNESCO-ov svjetski geopark, s atraktivnim informativnim centrom u Voćinu. Nekadašnji ljetnikovac grofa Draškovića u Noskovcima danas je Interpretacijski centar Dravska priča. Blizu Virovitice, u Suhopolju, nalazi se dvorac Janković preuređen u centar za posjetitelje u kojem možete i prespavati. Posebno je lijepo obnovljen znameniti dvorac obitelji Pejačević s perivojem u Virovitici, prava atrakcija na tzv. plemićkoj ruti.

U Brodsko-posavskoj županiji provodi se nekoliko EU-projekata vojnog kompleksa Šištat u Kulturno-obrazovnu zonu za djecu i mlade Šištat, Centar za posjetitelje Prašnik, a tu je i kulturno-turistički centar Eko-etno kuća u Vrpolju, rodnom mjestu Ivana Meštrovića. U Vukovarsko-srijemskoj županiji izdvaja se projekt izgradnje Arheološkog parka Vučedol s planetarijem, istraživačkim centrom i s planiranom rekonstrukcijom vučedolskog naselja. Iz svega priloženog jasno je da je polazišna točka razvoju turizma na istoku Hrvatske, od Kutjeva do Iloka, u strateškoj uporabi kulturno-povijesne baštine u turističke svrhe. Predugo i nepravedno zapostavljen, istok Hrvatske svoju priču o kulturnom bogatstvu želi konačno ispričati na pravi način.

Posljednji od kapitalnih kulturnih projekata u nizu Muzej je bećarca u Pleternici, čiji postav u suradnji s dvjestotinjak stručnjaka potpisuje zagrebački kreativni tim za baštinu Muze. Muzej je atraktivna, zabavna i poučna posveta šokačkoj tradiciji, glazbi, ljudima i zavičaju, u kojem će vas dočekati pravi ringišpil, kočije i zaprege, strašne i lipe buše i još mnogo toga. „Muzama“ je u idejnom postavu znatno pomogla još jedna zaljubljenica u bećarac, etnologinja i poduzetnica Marija Gačić, autorica edukativno-umjetničkog obrta Heritage Chaser (Lovac na baštinu), za koju jedinstvena muzejska priča znači „istinsku dobrodošlicu u svijet bećarca za 21. stoljeće, uz idilične prikaze Slavonije i Baranje, ponosne i srdačne Šokce i Šokice“.

Divaniti i baštiniti ukorak s vremenom

Jesenka Ricl, voditeljica Odjela edukacije i promidžbe u Muzeju Slavonije, iza koje je dugogodišnje iskustvo djelovanja u kulturno-turističkom sektoru, također smatra da turistička kulturna ponuda istočne Hrvatske posljednjih godina prolazi kroz brojne promjene. Domaćin upoznaje posjetitelja, komunikacija je dvosmjerna, storytelling prelazi u storysharing i tako se stvaraju veze i priče. Jasenka Ricl je i predsjednica Hrvatskoga društva za kulturni turizam CROCULTOUR, a među prvima je u Slavoniji sa svojim timom počela metodološki interpretirati kulturne sadržaje za turističke programe. Rado se i danas pamte njihove ambijentalne predstave Zaboravljena Tvrđa, Veličanstveni most, Vodenica na Dravi i Crvena Marta. Svaka interpretacija baštine iziskuje temeljito istraživanje povijesno-kulturnih činjenica i dobro poznavanje stručnih tema jer, kako Jasenka Ricl kaže, „predugo smo tumarali baštinskim stazama posve nesvjesni svojeg identiteta i mogućnosti koje nam pruža, dok danas posvećujemo više pažnje obiteljskoj ostavštini, seoskom krajoliku i urbanim prostorima.“

Muzej bećarca u Pleternici / Snimio Ivica Galović / PIXSELL

Stoga je strateška edukacija u zajednici glavni preduvjet uspješnoj interpretaciji. No obje naše sugovornice ističu da je to tek početak. Nije dovoljno imati atrakciju, već je potrebno osmisliti i popratni proizvod, odnosno uslugu i doživljaj koji će imati svoju cijenu. Materijalna kulturna i prirodna zaštićena dobra, dvorci, perivoji, kurije i spomenici, ako su zanemareni, napušteni ili u narušenom stanju, teško mogu biti održivi turistički resursi. Dobar je primjer kompleks dvorca Tikveš iz 19. stoljeća u samom srcu Kopačkog rita, nekadašnja rezidencija Habsburgovaca, dinastije Karađorđevića pa i Josipa Broza Tita. Za vrijeme Domovinskog rata Stari i Novi dvorac s aneksom gotovo su u potpunosti uništeni i opljačkani. No i ta je nepravda, nakon „samo“ trideset godina ispravljena i danas je to vizualno dojmljiv Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš s multimedijskim i interaktivnim postavom u koji je uložen 61 milijun kuna. I ubrzo nakon otvaranja, u svibnju prošle godine, ugostili su svoju prvu kulturno-turističku manifestaciju TIKfest – festival kulture i gastronomije u sklopu projekta Transdanube Travel Stories. Festival je zamišljen kao spoj kulture, baštine, eno-gastroponude i povijesti. Pokazao je da entuzijazam i interes za vlastitu povijest mogu osloboditi pravo vrelo kreativne energije.

Razotkrivanje mistične
Baranje

I dok je dvorcu Tikveš vraćen stari sjaj, još jedan baranjski biser, onaj u Dardi kraj Osijeka, koji ime nosi po čuvenim mađarskim vlastelinima Esterhazy, tek je blijeda sjena nekadašnjeg reprezentativnog ljetnikovca iz 18. stoljeća. Unatoč svim nedaćama s kojima se nosi lijepa barokno-klasicistička građevina, ozbiljno nagrižena zubom vremena (u dvorac se, ističu mještani, ulazi na vlastitu odgovornost), i danas ovdje možete sresti bogate plemiće, konjanike pa i sama, glavom i bradom, Sulejmana Veličanstvenog. I to ljeti, ako se zateknete na festivalu glazbe, ruha i hrane, s prikazima života i svakodnevice 16. stoljeća, u doba kada su Baranjom vladale Osmanlije i tada izgradile čuveni Sulejmanov most od Osijeka do Darde. Iza kulturno-turističkog festivala stoji upravo lokalna zajednica, točnije udruga za ruralni turizam Đola, koja okuplja mahom mlade Darđane zaljubljene u baštinu i povijest. Interpretaciju temelje na konceptima tzv. storytellinga (pripovijedanja) i living history metodi (oživljena povijest). Riječ je o, u zadnje vrijeme popularnim, alatima i tehnikama pripovijedanja o prošlosti, scenskim prikazima tradicionalnog načina života, kulturalnih praksi i običaja neke zajednice ili skupine, a sve to kroz nove tehnologije, uporabu multimedije i virtualne stvarnosti.

Idejna začetnica je kulturologinja Bogdanka Ćudić Vilić, koja kaže da ovih dana u udruzi intenzivno rade na novom turističkom proizvodu Mistična Baranja. Riječ je o nekoliko različitih turističkih interpretativnih programa, organiziranih u obliku kratkih izleta u trajanju od sat ili dva, a mogu biti i cjelodnevni doživljaji. Tu će vas kroz Baranju provesti legendarna Crvena Marta, a ako vas je previše strah okrutne vlastelinke, koju je, prema predaji, nadmudrio kralj Matijaš Korvin, možete odabrati ugodnije društvo nadvojvotkinje i fotografkinje Isabelle von Habsburg i njezina supruga Friedricha, velike zaljubljenike u Baranju i lov s kojom možete obići uzduž i poprijeko Tikveša – njihovo nekadašnje imanje. Program je zamišljen kao putovanje kroz vrijeme u sklopu kojeg posjetitelji upoznaju likove iz baranjskih priča i legendi te povijesne ličnosti s kojima, ne znajući kada i kako, stupaju u interakciju te tako i sami postanu dio ambijentalno-turističkih predstava i uprizorenja. Cilj je uključiti sve dobne skupine, uvažavajući njihove interese, naučiti ih nešto novo, kroz igru i zabavu. Zato su tu i radionice izrade tradicijskih instrumenata, slikanja vinom i baranjskom začinskom paprikom, biljni i životinjski svijet Kopačkog rita i drugi sadržaji.

Revitalizacija kulturne baštine za Slavoniju, Baranju i Srijem prilika je za novi početak. Ostaje da se vidi hoće li se kulturni turizam na kontinentu pokazati kao uspješna alternativa masovnom turizmu. Tako bi se rasteretio pritisak na ključne atrakcije i turiste navelo na posjet novim prostorima i znamenitostima u turistički slabije razvijenim područjima u unutrašnjosti. Takav pristup zazire od eksploatacije i trivijalizacije kulturne ponude zbog kojih se baština često svodi na puku ceremoniju i postaje samoj sebi spomenik, lišena stvarnoga značenja za prostor i ljude.