Nužna prilagodba klimatskim promjenama

Svakomu su vidljive snažne klimatske promjene koje utječu na vremenske prilike u našoj svakodnevici. Mediteranska regija zagrijava se dvadeset posto brže od svijeta u cjelini, što izaziva zabrinutost zbog utjecaja koje će klimatske promjene i drugi ekološki preokreti imati na ekosustave, poljoprivredu i 542 milijuna ljudi u regiji. Toplinski valovi, suša, ekstremni vremenski uvjeti i porast razine mora jačat će do kraja stoljeća, a neuspjeh u zaustavljanju emisija ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova mogao bi pogoršati te probleme. Određivanje smjera koji istovremeno ublažava klimatske promjene i potiče prilagodbu njihovim učincima dodatno je komplicirana mediteranskom mješavinom zemalja, kultura i ekonomije, što dovodi do velikih regionalnih razlika u ranjivosti.

Stanovništvo će morati pronaći načine da se nosi s drugim problemima koji se ovdje spajaju: ugrožena bioraznolikost, visoko zagađenje, rastuća suša i sve veća degradacija zemljišta. Klimatolozi, društveni znanstvenici i stručnjaci za razvoj već se bore s tim zbunjujućim nizom pitanja u nadi da će pronaći rješenja ili barem smisliti način na koji će kolijevka civilizacije opstati. Razumijevanje onoga što čini zajednice ranjivima na promjene okoliša ključno je za rješavanje budućih utjecaja klimatskih promjena. Ruku pod ruku s tim razumijevanjem mora ići izgradnja otpornosti kako bi se smanjila ili čak eliminirala ranjivost, umjesto čekanja na posljedice. O svemu tome raspravljalo se na Trećem mediteranskom poljoprivrednom forumu AGROMED u Šibeniku, 19. svibnja, gdje je tema klimatskih promjena okupila agronome, poljoprivrednike i donositelje odluka. Forumom upravljaju Vedran Obućina i Anđelko Milardović.

Suše više nisu fenomen, već redovita pojava na Sredozemlju / Izvor Pixabay

Hrvatska je jedna od zemalja koja će doživjeti ozbiljne posljedice utjecaja klimatskih promjena. Povećanje razine mora već je sada vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje opada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom. Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti. Plenarno predavanje o klimatskim promjenama iz motrišta meteorologije održao je Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koji je potvrdio trajno podizanje temperatura, ekstremne vremenske uvjete, kao i nužnost prilagodbe poljoprivredne proizvodnje tim uvjetima, što znači ne samo promjenu kultura nego i ponegdje manje, a ponegdje više usjeva.

Na prvom panelu praktična je znanstvena saznanja o sušama, eroziji tla, ekstremnim temperaturama i načinima konzervacijske obrade tla koja počiva i na nekim starim mediteranskim oblicima zemljoradnje predstavio Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Praktična iskustva proizvodnje u vinogradu i masliniku dali su vinari Marino Rossi iz istarske Vižinade i Leo Gracin iz dalmatinskog Primoštena. U toj usporedbi vidljiv je kroničan problem upravljanja vodama, ali i neriješena zemljišna pitanja koja utječu na sveobuhvatno korištenje najnovijih tehnologija. Svoje iskustvo voćarske proizvodnje dao je i moderator panela Robert Hadžić. Povezanost sjevera i juga Mediterana, holistički pristup i međusobno dijeljenje iskustva ne samo u klimatskim promjenama nego i o energiji videovezom je naglasio Grammenos Mastrojeni iz Unije za Mediteran.

Više o europskim i hrvatskim regulativama u vezi s klimatskim promjenama u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i o ponekim nedorečenostima pa i nelogičnostima u tim propisima, posebno u odnosima među resorima i područjima djelovanja, govorili su Žaklina Jurišić iz HGK-a i Krunoslav Karalić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. O važnosti biljne proizvodnje i praćenju utjecaja klimatskih promjena na biljni svijet govorio je župan šibensko-kninski Marko Jelić, osvrnuvši se i na praktična saznanja širenja pojedinih biljnih vrsta po Šibensko-kninskoj županiji. Riječki poduzetnik Matija Jagodin zatražio je više pravne fleksibilnosti u pristupu projektima i izgradnji poljoprivrednih zgrada i njihova unutrašnjeg uređenja, podsjetivši da se stari načini gradnje neće moći održati u novim uvjetima. Slično je spomenuo i direktor tvrtke Euroton Edvard Badurina, naglasivši potrebu prilagodbe od poljoprivredne mehanizacije do odjeće i obuće.

Ne prilagođavamo se dovoljno dobro neizbježnim promjenama, a također radimo premalo sa svim drugim nedaćama kao što su onečišćenje ili degradacija kopna i mora. Izgradnja grada otporna na klimu nije nužno skuplja od izgradnje konvencionalnog grada, a za tu transformaciju postoji mnoštvo prilika na objema obalama Sredozemlja. Brzi prijelaz na usjeve prilagođene sušnim klimatskim uvjetima mogao bi napraviti veliku razliku, kao i odabir vrsta poljoprivrede koje su skladnije s prirodnim ekosustavima.

Život u promijenjenim uvjetima stvarnost je koja se živi, a ne očekuje. Zbog toga nova rješenja ne mogu čekati, ali također nisu sve promjene nužno loše. Pripremljenost i dobra komunikacija između poljoprivrednika, agronoma i donositelja odluka najvažniji su preduvjeti za uspješno nošenje s globalnim i regionalnim klimatskim promjenama.