Najvećem kajkavologu z velikum hvalum

Ugledni hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, kajkavolog, kroatist i lingvist Mijo Lončarić preminuo je u 82. godini života, izvijestio je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, u kojem je Lončarić proveo cijeli vijek, od 1973. do 2012.  Doktorsku disertaciju Bilogorski kajkavski govori obranio je 1980. Dva je puta bio Humboldtov stipendist: 1976. Slavisches Institut der Uni Köln te 1987. Slavisches Seminar – Mannheim, Deutscher Sprachatlas / Institut für deutsche Sprache – Marburg. U dvama navratima bio je ravnatelj, odnosno predstojnik Zavoda za hrvatski jezik (1987– 1993) te obnašatelj dužnosti ravnatelja tadašnjega Hrvatskoga filološkog instituta (1993– 1995).

Mijo Lončarić –ugledni dijalektolog / Snimio Damir Spehar / PIXSELL

Svojim je radom ostavio dubok trag u hrvatskoj dijalektologiji, poglavito kajkavologiji. Vodio je nacionalne projekte Hrvatski književni jezik i Hrvatski dijalektološki (jezični) atlas, želio je hrvatski jezik dignuti na razinu velikih svjetskih jezika i s tim je ciljem učio mlade istraživače kako istraživati na terenu, ali i kako opisati pojedini govor / skupinu govora.

Bio je sudionik brojnih znanstvenih dijalektoloških skupova, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu. Predavao je na domaćim i stranim sveučilištima, a izdvajaju se Klagenfurt, Budimpešta, Sambotel, Pečuh, Zagreb i Rijeka. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada. Bio je član Organizacijskoga odbora znanstvenih skupova o hrvatskim dijalektima u organizaciji JAZU-a/HAZU-a, a potom u suorganizaciji HAZU-a i Instituta za hrvatski jezik te potpredsjednik Odbora za dijalektologiju HAZU-a. Bio je i član Hrvatskoga povjerenstva za Općeslavenski lingvistički atlas; član Međunarodnoga povjerenstva OLA i ELA (Europskoga lingvističkog atlasa), član uredništva međunarodnoga projekta Opće promjene slavenskih jezika, član brojnih povjerenstava za obrane doktorskih disertacija i izbora u znanstvena zvanja u Hrvatskoj i Mađarskoj (Mađarska akademija znanosti).

Autor je nove službene klasifikacije kajkavskog narječja, kojom je kajkavsko narječje podijeljeno u petnaest dijalekata prema pet kriterija (naglasni sustav, razvoj jata, poluglasa, slogotvornoga i stražnjega nazala). Njegova knjiga Karta kajkavskog narječja najpreciznija je i najsloženija karta kajkavskoga narječja.

Do pred kraj života aktivno je sudjelovao u pisanju Turopoljskoga rječnika, a nedovršena je ostala i njegova velika monografija o kajkavskom narječju u kojoj je sažeo sve svoje znanje o kajkavštini prikupljano iscrpnim terenskim istraživanjima po cijeloj kajkavštini, priopćili su iz Instituta.

Iz Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici priopćili su kako je došlo do ideje za pisanje rječnika nazvavši Lončarića „ocem turopoljskoga dijalekta“ istaknuvši da im je mnogo puta Lončarić znao reći: „Pa dobro, dragi moji Turopoljci, što čekate? Još uvijek nemate svoj rječnik. Kako to mislite, ne možete ga napisati? Habdelić je to mogao napraviti u 17. stoljeću, a vi danas ne možete? Što čekate, naši govori nestaju…“

Ideja o potrebi izrade Rječnika turopoljskog dijalekta povlačila je za sobom niz aktivnosti. Ogranak MH počeo je organizirati Turopolske večeri, na kojima se govorilo samo na turopoljskom govoru, a zatim su Večeri izašle izvan zgrade Muzeja Turopolja i održavale se po cijelom Turopolju. Uz poticaj i pomoć Mije Lončarića i Ivane Kurtović Budja iz Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, krenulo je ispunjavanje zahtjevne dokumentacije za zaštitu turopoljskog dijalekta.  Ogranku Matice pod vodstvom Stjepana Rendulića pridružili su se Grad Velika Gorica, KUD-ovi i udruge, budući nositelji zaštite dijalekta. Nakon tri godine, u proljeće 2017, Ministarstvo kulture donijelo je rješenje kojim turopoljski dijalekt postaje zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH.

Iz Lončarićeve bogate znanstvene bibliografije izdvajaju se temeljna djela hrvatske dijalektologije, ali i standardologije: Kaj jučer i danas. Ogledi o dijalektologiji i hrvatskoj kajkavštini s bibliografijom i kartom, Kajkavsko narječje, Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika (u suautorstvu), Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik – Burgenländischkroatisch-kroatisch-deutsches Wörterbuch (u suautorstvu), Hrvatski školski rječnik (u suautorstvu), Priručnik za pravilno pisanje (u suautorstvu), Hrvatski jezični savjetnik (u suautorstvu) i dr.

Hrvatska dijalektologija i hrvatski jezik smrću Mije Lončarića izgubili su jedno od najvećih imena u svojoj povijesti, priopćili su iz Instituta, te istaknuli da je trajno zadužio hrvatsko jezikoslovlje: „Svoje veliko znanje, predani rad i veliku ljubav prema ispitanicima i kraju iz kojeg dolaze te ukupnoj baštini sela ili kraja kojega govor istražuje i opisuje ugradio je u hrvatski jezik modernoga doba te ostaje strpljiv i predan učitelj kojemu brojni hrvatski dijalektolozi duguju jako mnogo.“