Hrvati u Subotici dobili Hrvatski dom

Kao dojmljivo finale višegodišnjega procesa i uspješne realizacije dosad najvećega projekta hrvatske zajednice u Srbiji koji je podržala i u cijelosti financirala Vlada Republike Hrvatske 23. lipnja u Subotici je svečano otvoren Hrvatski dom – Matica. Svečano otvaranje organiziralo je Hrvatsko nacionalno vijeće na čelu s predsjednicom Jasnom Vojnić u povodu proslave jednoga od četiriju praznika Hrvata u Srbiji – Dana rođenja biskupa Ivana Antunovića, narodnog preporoditelja Hrvata u ondašnjem ugarskom Podunavlju. Hrvatski dom otvoren je uz prigodan kulturno-umjetnički program, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, predsjednice Vlade Republike Srbije Ane Brnabić i drugih visokih gostiju, među kojima su bili ministrica Nina Obuljen Koržinek i ministar Radovan Fuchs, ministrica Tanja Miščević i ministar Tomislav Žigmanov, predsjednica Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić, državni tajnik Zvonko Milas, osam hrvatskih župana te brojni parlamentarni zastupnici, gradonačelnici, načelnici i čelnici kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija iz Hrvatske, Srbije, Mađarske i Crne Gore.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u prvom posjetu Srbiji u sedam godina mandata posjetio je Hrvate u Srijemu / Snimila Dubravka PetriĆ / PIXSELL

Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zaprimili su u siječnju 2018. zamolbu HNV-a za financijsku pomoć u osiguravanju trajnog i odgovarajućeg sjedišta Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ, čime bi se omogućili kvalitetniji uvjeti rada i ojačala suradnja triju najvažnijih institucija Hrvata u Srbiji: HNV-a, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Odgovor je brzo stigao, pomoć je pružena – zemljište u Preradovićevoj ulici 13 je kupljeno. U veljači 2019. HNV izrađuje elaborat projekta Hrvatska kuća i realizacija počinje – izrada projektne dokumentacije, pripremni radovi… Kamen temeljac položen je u travnju 2021. Izgradnja je napredovala prema planu, završavale su se prva, druga, treća i četvrta faze izgradnje, dok su se na prijedlog i s proračunskih aktivnosti Središnjega državnog ureda odlukama Vlade redovito osiguravala sredstva, od 2018. do 2022. ukupno 14.190.000,00 kuna, odnosno 1.883.336,65 eura. U svibnju 2023. vodstvo hrvatske zajednice odlučilo je Hrvatskoj kući dati novo ime Hrvatski dom – Matica, argumentirajući namjeru da se imenom leksički „užlijebi“ u nazive srodnih institucija, kao i u povijesne institucije i inicijative tamošnjih Hrvata. Toga 23. lipnja 2023. u 16 sati svima koji su bili na otvaranju u dvorištu Hrvatskoga doma bilo je toplo oko srca (iskreno, i ne samo oko srca, jer je temperatura dosezala gotovo 40 stupnjeva u hladu), a osjećaj ponosa preplavljivao je sve koji su sudjelovali u projektu koji zaslužuje epitet – povijestan.

Vrlo je pozitivno odjeknulo to što je predsjednik Vlade u prvom posjetu Srbiji u sedam godina svoga mandata posjetio Hrvate u Srijemu. Ondje su zabilježena velika stradanja naših sunarodnjaka 1990-ih godina – 25 ubijenih i, procjenjuje se, 35–40.000 prognanih. Hrvati u Srijemu suočavaju se i danas s mnogim problemima u ostvarivanju manjinskih prava. Primjerice, za razliku od Subotice i okolice, gdje se u nekoliko škola nudi nastava na hrvatskom jeziku, u Srijemu se sustavno onemogućava njezino pokretanje – hrvatska nastava održava se izvan redovitog sustava obrazovanja u Hrvatskom domu u Srijemskoj Mitrovici. Kad spominjemo Hrvatski dom, spomenik kulture čija je gradnja dovršena sredstvima tamošnjih Hrvata 1928, treba reći kako on, kao ni Hrvatski dom u Rumi, a ni znatna crkvena imovina nisu u vlasništvu onih kojima bi trebali pripadati – veliki je problem i povrat imovine.

Predsjednika Vlade u svome sjedištu i središtu svoje biskupije – Srijemskoj Mitrovici (koja je i dobila ime po katedrali sv. Dimitrija, đakona i mučenika) – dočekao je biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina, ustrajan u radu i namjeri da potakne napredak zajednice. Pozitivno je što se krenulo s konkretnim mjerama i aktivnostima kojih će rezultati, nadajmo se, biti vidljivi u životu naših sunarodnjaka u Srijemu. Prostora za napredak ima u svim područjima i poljima, a Hrvati u Srijemu zajednica su koja zaslužuje najveću pozornost i potporu institucija obiju država – Republike Hrvatske i Republike Srbije.

Predsjednik Vlade susreo se i sa srbijanskom kolegicom Anom Brnabić, s kojom je imao prigodu razmotriti aktualnu situaciju i otvorena pitanja. Dok je predsjednik Plenković govorio o važnosti otvaranja Hrvatskoga doma, sjedišta i središta hrvatske zajednice te jasno ocrtavao okvir suradnje između dviju država, predsjednica srbijanske vlade u medijskim je istupima nabrajala koliko su se puta ove godine susreli čelnici dviju država i kako je predstavnik hrvatske manjine Tomislav Žigmanov ministar u njezinoj vladi, a nije govorila o konkretnim projektima i možebitnom povećanju potpore Hrvatima u Srbiji.

Svakako je pozitivno što su predstavnici Hrvata imenovani na dužnosnička mjesta u Vladi Republike Srbije i Vladi AP Vojvodine, no to je tek korak prema punom uključivanju Hrvata u srbijanski politički sustav. Naime, i dalje nije ostvarena njihova izravna zastupljenost u svim predstavničkim tijelima i izvršnim tijelima na lokalnoj razini, u skladu s člankom 9. Sporazuma o obostranoj zaštiti nacionalnih manjina iz 2004. Nažalost, modeli i primjeri govora mržnje i diskriminatornoga govora prema Hrvatima i Hrvatskoj stalno se izmjenjuju, a pritisak na hrvatsku zajednicu ne prestaje. Velik dio toga pritiska čini tzv. bunjevačko pitanje sa svojim brojnim varijacijama, što ovdje tek spominjemo, no nužno je o tome teškom pitanju javno govoriti i neprekidno tražiti rješenje, kako se nacionalno raslojavanje Hrvata u Bačkoj ne bi okamenilo. Izgradnja reprezentativnoga i funkcionalnoga Hrvatskoga doma jasan je pokazatelj da Hrvati u Srbiji mogu osmisliti i ostvariti velike projekte, posebice kad dobiju tako snažnu potporu iz matične domovine, te smo stoga uvjereni da će i ubuduće, s izvrsnim uvjetima rada i, zasigurno, povećanim ugledom u društvu, hrabro i snažno nastaviti braniti svoje interese i razvijati hrvatski identitet.