Vijenac 764

Kolumne

Prve dame Praga

Domagoj Marić – Pisma iz Mitteleurope

Dvije izložbene prostorije oslikavaju službenu i neslužbenu svakodnevicu dvanaest gospođa. Međutim, dok je izložbeni postav strogo odijeljen u dvije odvojene prostorije, privatne i poslovne aktivnosti prvih dama ni približno se ne mogu odvojiti na taj način


 

Nitko nije bio u Pragu a da nije zapazio središnju zgradu Narodnog muzeja, velebno zdanje nadvito nad Václávske náměstí, spoj trga, aleje i šetališta koji turiste vodi ka najstrožem centru glavnoga češkog grada. Uz glavnu povijesnu zgradu, muzej raspolaže i susjednom suvremenom višekatnicom, pomoćnim zdanjem kroz koje posjetitelji ulaze u Narodni muzej, ali i razgledaju izložbe koje nisu stale u prvotni dom češkoga nacionalnog muzeja. Jedna od njih, otvorena 12. svibnja ove godine, nosi naslov Prve dame – moda i stil. Svaki od dva dijela naslova svojevrstan je mamac za posjetitelje, no mala ali zanimljiva i odlično osmišljena izložba nimalo nije površno sastavljen skup eksponata u stilu laka štiva s kioska, tematski vezan uz prve dame Praga u posljednjih stotinjak godina. Nova praška izložba mnogo je više od toga.


Izvorni primjerci odjeće prvih dama Praga

Naslovi i ovog teksta i same izložbe odaju o čemu je riječ. Autorski tim izložbe, na čelu s Michalom Lukešom kao autorom koncepta i kustosicom Miroslavom Burianovom, prikupio je niz eksponata u vezi s prvim damama Praga od čehoslovačkog ujedinjenja do danas, koje su obilježile javnu scenu međuratne i poslijeratne Čehoslovačke te suvremene Češke. U imaginarnom društvu našlo se dvanaest gospođa: od Charlotte Garrigue Masarykove, rođene davne 1850, i Hane Benešove, preko Marte Gottwaldove, Marie Zapotocke, Božene Novotne, Irene Svobodove i Viere Husákove, do dviju supruga Václava Havela – Olge i Dagmar Havlove, zatim Livije Klausove, Ivane Zemanove i aktualne prve dame Eve Pavlove.

Ne spominjući činjenicu da je bila bliža mađarskom nego češkom dijelu Monarhije, autori izložbe nisu mogli prešutjeti Elizabetu Austrijsku, suprugu Franje Josipa I, koja je u srednjoj Europi zapravo uvela kult prve dame i time pripremila teren svojim neokrunjenim nasljednicama diljem nekadašnjih krunskih zemalja. No Elizabeta je u Narodnom muzeju samo skicirana. Prave su zvijezde izložbe dvanaest različitih gospođa povezanih isključivo funkcijom svojih supruga.

Teško je procijeniti koliko je toga zajedničkog ženi prvoga čehoslovačkog predsjednika Masaryka i aktualnog češkog predsjednika Pavela. Društvene promjene u posljednjih sto godina nisu utjecale samo na gospodu predsjednike nego i na njihove bolje polovice. Kako bi oslikali njihove uloge, autori izložbe poslužili su se raznim citatima, iz kojih doznajemo mnogo o ophođenju i ulogama predsjednikovih supruga od 1918. do danas. Osim odlično odabranih citata, uglavnom iz protokolarnih priručnika, kao ogledalo raznih epoha, valja pohvaliti i popratni tekst koji posjetitelje uvodi u temu prvih dama. Tekst nas podsjeća da prva dama (jer u Pragu, za razliku od Hrvatske, još nije bilo prve gospode) nije službena pozicija, već uloga u kojoj se gospođe obično neplanirano zateknu zbog karijerne putanje svojih odabranika, pri čemu za svoju odgovornu i financijski zahtjevnu poziciju ne primaju nikakvu naknadu.

Dvije izložbene prostorije oslikavaju službenu i neslužbenu svakodnevicu dvanaest gospođa. Međutim, dok je izložbeni postav strogo odijeljen u dvije odvojene prostorije, privatne i poslovne aktivnosti prvih dama ni približno se ne mogu odvojiti na taj način. Dvanaest praških prvih dama odlikovao je različit karakter, praćen različitim stupnjem javnog djelovanja. Autorski tim izložbe napravio je detaljnu analizu „mandata“ prvih dama, donijevši pred posjetitelje podatke koliko su pojedine od njih pratile svoga supruga na službenim putovanjima, koje su uživale putujući svijetom, a koje radije ostajale kod kuće, koje su se na gala priredbama odlično snalazile, a koje bavile humanitarnim radom. Autori su posjetitelje upoznali i s aktivnostima prvih dama u Crvenom križu, od nominalne funkcije počasnih predsjednica do aktivnog angažmana Irene Svobodove, medicinske sestre i supruge čehoslovačkog predsjednika Ludvíka Svobode.

Ipak, nisu sve prve dame Praga bile dame. Ne mislimo pritom na ideal osobina koje krase damu, što naravno nije tematizirano na izložbi, već titulu kojom su supruge predsjednika svojedobno bile oslovljavane.

Prva prva dama Praga zapravo je bila tek Olga Havlová, prva supruga Václava Havela, dok su predsjednikove supruge prije nje titulirane gospođama (npr. gospođa Masaryková ili gospođa Benešová) ili, od kraja četrdesetih do kraja osamdesetih, drugaricama.

Pitajući se „imamo li pravo od žene koja zbog suprugove pozicije postane javna ličnost očekivati da žrtvuje svoj život i prihvati ulogu koju nije odabrala“, izložba kao da pokušava senzibilizirati javnost na istovremeno udobne i neudobne cipele u kojima se prve dame zateknu. Naglašavajući da aktualna prva dama Praga Eva Pavlová izbjegava oslovljavanje prvom damom u korist izraza „supruga predsjednika“, izložba kritički pristupa i izrazu iz naslova izložbe, ali i cijelom konceptu uloge prve dame, i to bez trunke politikanstva.

Napisane i nenapisane kritike o izložbi koja se može razgledati do kraja travnja sljedeće godine jako su dobre. Zanimljivo bi bilo čuti i što o izložbi kažu živuće prve dame Praga.

Vijenac 764

764 - 15. lipnja 2023. | Arhiva

Klikni za povratak