Novi pogled na Antu Starčevića

Nastala u suradnji Državnog arhiva u Gospiću i Hrvatskoga državnog arhiva, izložba Dr. Ante Starčević – Otac Domovine 1823. – 2023, koncipirana od arhivskoga, knjižnog i muzejskoga gradiva, kronološki prikazuje najvažnije odrednice Starčevićeva života i stvaralaštva, nudeći posjetiteljima mogućnost iščitavanja Starčevićeve književne, jezikoslovne, novinarske i političko-ideološke ostavštine, s posebnim osvrtom na njegovu važnost i tragove u hrvatskoj suvremenosti kao inspiracije književnoga, likovnog i općeg kulturnog stvaralaštva.

Izložbeni prostor gospićkog arhiva prepun je pisanih materijala Ante Starčevića / Izvor Državni arhiv u Gospiću

Osim plakata, u prigodno uređenu izložbenom prostoru posjetiteljima se nudi uvid u muzejsku građu iz zbirke kolekcionara Ante Meštrovića, koji je više desetljeća svoga nastojanja posvetio prikupljanju dokumenata i građe različite provenijencije koja svjedoči o životu i ostavštini Oca Domovine. Posebno mjesto u izložbenom postavu posvećeno je radnom stolu Ante Starčevića, koji je za izložbu posuđen iz fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja.

Izložba u šesnaest tematskih cjelina: Obitelj i zavičaj, Školovanje, Prve pisane misli – od ilirizma do ideje suverenosti, Filozof u pravu, Iz Rijeke … u Sabor, Starčević u otporu kruni, U vrtlogu Sabora … do 1871., Politička arena (u godinama Nagodbe 1876. – 1880., parlamentarne utvrde, u sjedinjenoj opoziciji), Pravaši, Starčevićevi nasljednici: David Starčević, Stranka prava: „Stekliši, Fantaste, Ludjaci, Sanjari“ (prema raskolu), Starčevićev dom u Zagrebu, Oporuka, smrt i posljednje počivalište, U čast Ocu Domovine, Ime Slavno, Obljetnice i Spomen-dom dr. Ante Starčevića, donosi preslike dokumenata, fotografija, zemljovida, ilustracija i grafika koje prate Starčevićev životni put, od rođenja u Velikom Žitniku, do konačnog odlaska 1896. u Zagrebu. U arhivistički koncept izložbe uspješno su integrirani uporabni predmeti i portreti, različitih stilskih obilježja, koji pripadaju obrtničkoj i umjetničkoj produkciji nadahnutoj likom i djelom Oca Domovine.

Obiteljski imaginarij i rukopisna ostavština

Kako se uobičajilo život prikazati od početaka, tako i ova izložba započinje pogledom u Liku iz vremena Starčevićeva rođenja, u obiteljski imaginarij određen vojnokrajiškim socioekonomskim i sociokulturnim prilikama militariziranog društva. Obitelj, djetinjstvo i rano školovanje te poticaj strica, svećenika Šime Starčevića, odredili su uvelike njegov životni put. Kao suvremenik narodnih pokreta u Europi, postao je pristaša ilirizma i bana Jelačića pa je mladenačke radove objavio 1840-ih u preporodnim publikacijama Danici, Zori dalmatinskoj i Nevenu. Svoje je filološko znanje utjelovio u transkripciji glagoljskog rukopisa, a književni talent u pisanju drama i pjesama.

Iz kataloga izložbe

Ipak najpoznatiji je Starčevićev javni politički rad, koji je započeo izborom za velikog bilježnika Riječke županije, a nastavio se dugogodišnjim zastupničkim mandatima u Hrvatskom saboru. Ogledi o političkom djelovanju, govori, interpelacije, rasprave, satire, članci u pravaškim glasilima i objavljene publikacije sačuvani su u nevelikoj rukopisnoj ostavštini Ante Starčevića koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, u gradivu fondova Sabora, Hrvatske dvorske kancelarije, Predsjedništva Zemaljske vlade, Riječke županije, Namjesničkog vijeća, Kraljevske akademije znanosti, ali i raznim osobnim i obiteljskim fondovima, te brojnim zbirkama koje grafikom i slikom ilustriraju sa Starčevićevim djelovanjem povezan prostor i osobe. Starčevićevo je djelovanje poredano uglavnom kronološkim slijedom, od prvih istupa ispred Riječke skupštine, djelovanja u Saboru, do javnih istupa zbog kojih je u dvama navratima bio i osuđen na zatvorsku kaznu. Posebna pozornost posvećena je prikazu stranačkog i parlamentarnog prostora, trajno obilježena nadmetanjima, suprotstavljanjima opcija i pokušajima iznalaženja najboljeg puta za ostvarenje pozicije hrvatskog naroda. Osnivač Stranke prava i njegovi sljedbenici, osim u slikama, predstavljeni su programatskim spisima, djelovanjem u parlamentarnim okvirima, publicističkom i izdavačkom djelatnošću.

Valorizacija osobe i djela

Stranka koju je utemeljio, njegovi nasljednici i politički pristaše razvili su zamašnu djelatnost u nastojanju da se već za života tiskaju izbori iz njegovih rukopisa, a misli, nauk, aforizmi i krilatice zauzeli su s vremenom prepoznatljiv prostor u imenima društava, ustanova, ulica i trgova. Proslava obljetnica rođenja, smrti, odavanje počasti pohodom na njegov grob, tiskanje publikacija u čast i spomenički prikazi veći zamah doživjeli su do sredine 20. stoljeća u organizaciji ideoloških istomišljenika. Valorizacija osobe i djela, održavanjem znanstvenih skupova i objavom znanstvenih članaka te edicija s izborom iz Starčevićevih djela razvila se u 1970-ima, da bi osnutkom samostalne demokratske Hrvatske Ante Starčević zauzeo istaknuto mjesto među nacionalnim velikanima.

Živeći posljednje godine kao najvažnija hrvatska politička ličnost, čije je ime već u to vrijeme bilo „načelo i program“, živio je skromno, asketski pa i onda kad mu je u Zagrebu izgrađena palača iz koje je krenuo, po osobnom izboru, na posljednje putovanje prema isto tako skromnu posljednjem počivalištu u Šestinama.

Starčevićevo nasljeđe

Otvarajući izložbu pred brojnom gospićkom publikom državni tajnik Ivica Poljičak istaknuo je da će svaki posjetitelj izložbe saznati mnogo o Anti Starčeviću prateći vremensku lentu koja ga kontekstualizira u vrijeme u kojemu je živio, ali i poslije, kad je Otac Domovine otišao u vječnost, a opet nastavio živjeti u velikoj i važnoj ulozi koja je posebno do izražaja došla s demokratskim promjenama 90-ih godina prošloga stoljeća. U tom je smislu državni tajnik naglasio i simboliku 30. svibnja, datuma Starčevićeva krštenja u Gospiću obližnjem Klancu, datuma koji u suvremenoj Hrvatskoj slavimo kao Dan državnosti.

Izložba u izložbenom prostoru Državnog arhiva u Gospiću ostaje otvorena do 3. srpnja i važan je prilog i najava znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem koji su, 26. i 27. svibnja, pod naslovom Suvremeni koncept domovine / The Modern Concept of Homeland, organizirali gospićki Odjel za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru i Državni arhiv u Gospiću, a na kojemu je sudjelovalo pedesetak domaćih i inozemnih znanstvenika.