Krležin peti povratak u Podravinu

U organizaciji umjetničke organizacije Artikulacije 6. lipnja započeo je u Koprivnici 5. festival Krleža i Duga Rijeka. Uz sagledavanje Krležine važnosti za suvremenost, festivalom se posebno nastoje reinterpretirati njegove višestruke veze s Podravinom. Osim što je pisao o pojedinim podravskim piscima, kao što su Fran Galović i Mihovil Pavlek Miškina, Krleža je 1920-ih usko surađivao s koprivničkim nakladnikom, knjižarom i tiskarom Vinkom Vošickim, koji je počeo izdavati njegova prva sabrana djela te je tiskao njegovu Književnu republiku. Krleža je zajedno sa suprugom Belom početkom 1920-ih boravio u Dugoj Rijeci, selu na otprilike pola puta između Koprivnice i Križevaca, i tamo pronašao inspiraciju za svoju dramu Vučjak. Surađivao je Krleža i s poslijeratnim podravskim piscima (Ivan Golub) te drugim umjetnicima (Ivan Lacković Croata), a nađe se u njegovim djelima i likova iz Podravine. Sve su to razlozi organiziranja festivala, koji je u proteklih pet godina rasvijetlio brojne od spomenutih Krležinih poveznica s Podravinom, a na tom je tragu nastavljeno i ove godine.

O prevođenju Krleže na talijanski govorio je Silvio Ferrari

Tako je u koprivničkoj Galeriji Mijo Kovačić 6. lipnja organiziran kolokvij na kojem je bilo riječi o odnosu Krleže i Podravine, ali i o drugim krležološkim temama. Okupljene je na početku pozdravio Marko Gregur, umjetnički voditelj Artikulacija, koji je i moderirao skup, a pozdravni govor uputila je i zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnice Ksenija Ostriž. Prvi izlagač bio je Silvio Ferrari, talijanski slavist, prevodilac i književnik, dopisni član HAZU-a. Kao jedan od najvažnijih prevodilaca i popularizatora Krleže u Italiji Ferrari ga je okarakterizirao kao velikog pisca koji zaslužuje europsku recepciju. Zbog toga je Ferrari ustrajno prevodio Krležina djela pa zahvaljujući njemu talijanski čitatelji mogu uživati, među ostalim, u njegovim glavnim djelima, kao što su Hrvatski bog Mars, Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Gospoda Glembajevi, pa čak i u talijanskim Baladama Petrice Kerempuha. A upravo su o njima govorile Ljiljana Avirović i Katarina Franjo. Kako Krležine Balade u Osnovnoj školi prof. Franje Viktora Šignjara u Virju doživljavaju učenici, uvodno je predstavila Katarina Franjo, a zatim je Ljiljana Avirović, kao iskusna prevoditeljica te teoretičarka prevođenja i predavačica na Fakultetu za prevodioce i tumače Sveučilišta u Trstu, problematizirala pojedine aspekte talijanskog prijevoda Balada.

Povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Željka Zdelar govorila je o Krležinim antimodernističkim likovnim nazorima, koji su vidljivi ne samo u njegovim esejima nego i kroz neke od njegovih likova, poput Filipa Latinovicza. Umirovljeni sveučilišni profesor, književni kritičar i pjesnik Zvonko Kovač govorio je o Krležinim esejima u kojima je iznosio ideje o istovremeno angažiranoj i estetski relevantnoj književnosti te ideje o građanskoj i nacionalnoj etici. Na činjenicu da bi se suvremeni čitatelji, redatelji i proučavatelji trebali intenzivnije vratiti ranoj Krležinoj dramatici (ciklus Legende) u svojem je izlaganju ukazao književni povjesničar i kritičar Ivan Majić. Posebno je apostrofirao Krležine biblijske intertekstualne referencije, za čija suvremena tumačenja ima itekako prostora.

Posljednja dva izlaganja bavila su se Krležinim podravskim poveznicama. Tako je povjesničar i viši kustos u Muzeju grada Koprivnice Dražen Ernečić govorio o odnosu Krleže i Vošickog, s naglaskom na njihovu suradnju oko Književne republike. Uz profil tog časopisa Ernečić je predstavio Krležina i Vošickijeva pisma, koja otkrivaju i brojne poslovne poteškoće na koje su nailazili. Posljednje izlaganje održao je književni povjesničar i kritičar Mario Kolar, docent na Filozofskom fakultetu u Rijeci, koji se pozabavio odnosom Krleže i Ivana Goluba (1930–2018), svećenika, teologa, znanstvenika i književnika rodom iz Kalinovca u Podravini. Krležu i Goluba povezao je prije svega interes za Jurja Križanića, a zatim i za kajkavštinu.

Istog dana u večernjim satima u Kovačićevoj koprivničkoj galeriji održana je i monodrama Sjetite me se 2022, nastala kombinacijom Krležinih tekstova i sjećanja na susrete s njim glumca i redatelja Gorana Matovića. Uz glazbeno sudjelovanje Stanka Kovačića Matović je u drami aktualizirao Krležine nazore o književnosti i hrvatskom društvu, iz kojih i suvremenici mogu mnogo toga naučiti.

Peti festival Krleža i Duga Rijeka svoj će nastavak dobiti 4. srpnja, kada će biti organiziran izvedbeno-književni program koji će evocirati Krležino putovanje vlakom iz Zagreba do Koprivnice i natrag.