Vijenac 764

Književnost

Književnost izdvaja

Grandiozno hibridno djelo neprevedeno na hrvatski

Ivana ROGAR

Kada su se studentski nemiri 1968. proširili svijetom, studenti meksičkih sveučilišta također su se ujedinili u pokret koji je od tadašnje autoritarne vlade zahtijevao veću građansku i političku slobodu te ukidanje autoritarnosti. Nakon niza njihovih masovnih prosvjeda meksička je vlada ugušila pokret u krvi: na mirnom prosvjedu 2. listopada 1968. oružane snage pobile su nekoliko stotina ljudi.


Fernando del Paso

Roman Palinuro iz Meksika (Palinuro de Mexico) objavljen je devet godina poslije. Riječ je o ambicioznom projektu Fernanda del Pasa iz 1977, prema nekima najvažnijem meksičkom romanu post-1968, koji se prostire na 650 stranica i bilježi dogodovštine studenta medicine Palinura, njegove sestrične i ljubavnice Estefanije te brojnih drugih ekscentričnih i neobičnih likova. Palinurove zgode obuhvaćaju razne opscene nepodopštine koje izvodi sa svojim drugovima, seksualnu inicijaciju, bolničku autopsiju pa i posjet podzemnom svijetu. Fantastični svijet supostavljen je stvarnom pa dok u nekim poglavljima junaci obavljaju obične svakodnevne poslove, u drugima odlaze u svijet koji su napustili pridjevi zbog čega su iz tog svijeta nestala i sama svojstva koja su pridjevi označavali. Palinuro putuje i kroz prostor i kroz vrijeme, pa roman sadrži i komentare meksičke povijesti te satirične prikaze društva opsjednuta smrću, ali nesposobna osloboditi se onoga koji ga ugnjetava. Do vrhunca dolazi u pretposljednjem poglavlju u kojem se junak obračunava s policijom tijekom studentskih prosvjeda 1968. Eponimni lik predstavlja meksičku mladež u ključnom trenutku meksičke povijesti; on je također univerzalni obični čovjek koji pati pod čizmom vlasti. Ime junaka preuzeto je od Cyrilla Connolyja, odnosno pseudonima kojim je Connoly potpisao knjigu The Unquiet Grave. Čitajući Connolyjevu knjigu, Del Paso je prema vlastitim riječima shvatio da je mit o Palinurusu, opjevanu u Eneidi, mit o čovjeku koji pušta da ga vode njegovi snovi te za njih i umire.

Pri čitanju Palinura na pamet prvo pada Uliks: roman je fragmentaran, nelinearne pripovjedne strukture, te inkorporira razne druge žanrove, od filozofskih ekskursa do dramskih dijaloga. Bogat je enciklopedijskim znanjem iz područja medicine, filozofije, povijesti, politike i biologije, a tradicionalne preokupacije romana likovima i radnjom zamijenjene su mjestom radnje i povijesnim kontekstom. Palinuro je drugi roman Fernanda del Pasa, u kojem je autor ublažio radikalni odmak od mimetskog realizma koji je bio zauzeo u prvom. Prvi Del Pasov roman, José Trigo, mnogi su kritičari proglasili odveć baroknim i samodopadnim jezičnim eksperimentom. Palinuro doista jest manje sintaktički i leksički zaigran, ali i dalje ostaje „totalni roman“ zbog svojega zahvata goleme količine tema i registara. To grandiozno hibridno djelo primjer je bahtinovskog romana kao sustava različitih oblika diskursa koji se međusobno zrcale i parodiraju i zbog svoje bi literarne vrijednosti trebao biti preveden i na hrvatski.

Vijenac 764

764 - 15. lipnja 2023. | Arhiva

Klikni za povratak