Država kao umjetničko djelo

„Neka od paradigmatskih pitanja koja su bila karakteristična za dosadašnje analize države su; ‘Kako je najbolje ustrojiti vlast?’, ‘Kako legitimirati vlast?’, Koja su ljudska prava?’, Tko je suveren i zašto?’, no sva ta pitanja ne odgovaraju pitanju: ‘Što je to država?’. Naime, ona reprezentiraju određeni dio cjeline odnosa zbiljnosti i trebanja države, a ne državu kao takvu“, citat je iz uvoda knjige Narav države autora Tomislava Dretara i Jakova Erdeljca, promovirane 6. lipnja u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Promociju su organizirali ogranci MH iz Ozlja i Varaždina odakle dolaze autori, mladi filozofi novije generacije, kako ih je titulirao recenzent knjige Lino Veljak.

Izd. OMH u Varaždinu, OMH u Ozlju, Nakladnička kuća Tonimir iz Varaždinskih Toplica, 2023.

Svoje poznanstvo počinju kao studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, iz čega se izrodio zajednički rad Narav države: država kao umjetničko djelo za koji su 2018. dobili Rektorovu nagradu, ispričao je moderator promocije i urednik knjige Ernest Fišer, koji ih je, kazao je, poticao da rad prošire i napišu knjigu. Za poticaj u stvaranju svoje prve monografije zaslužan je i Ivan Čehok, koji im je knjigu recenzirao i promovirao.

Monografiju su napisali na dvjestotinjak stranica, a sadržaj podijelili u sedam cjelina – Čovjekova bit i njene funkcionalne manifestacije, Teorija ideja, Politika, Pravo, Tradicija, Kultura i Država kao umjetničko djelo.

„Knjiga na sustavan i dubok način sistematizira pitanje o naravi države“, rekao je Veljak naglasivši da su autori „uspjeli izbjeći iskušenja simplifikacije i redukcionizma tako da je njihovo izlaganje jasno i takvo dostupno i široj čitateljskoj publici, a ne tek specijalistima“. Osobitom vrlinom knjige ocijenio je što se u njoj „izbjegava u literaturi nerijetko hipostaziranje države, ali i podcjenjivanje historijskog i povijesnog fenomena države te ekvivalentna pojma države odnosno s njim povezana problemskog čvorišta, što je već samo po sebi važno dostignuće. Imajući sve navedeno u vidu, s osobitim zadovoljstvom preporučujem ovu monografiju koja će u bitnoj mjeri obogatiti našu filozofijsku literaturu“, rekao je Veljak dodavši da su autori talentirani i perspektivni filozofi novije generacije koji pojmu države pristupaju sasvim drukčije nastojeći pojmiti što država uistinu jest. Osvrćući se na poglavlje Država kao umjetničko djelo, istaknuo je da se nameće zaključak da ona to ne može postati dok se razvija, već to postaje kada se promatra u katalogu prošlosti.

Priznavši da je „svojevrsni kum knjige“ Ivan Čehok istaknuo je da se nada da će se „autorima bilježiti kao rani radovi te da je bitno da se pojavila. To je mladenačko djelo koje ne pati od mladenačke zanesenosti premda ni to ne bi bilo loše u filozofiji. Kada se pogleda njezina struktura i kompozicija, onda se vidi da autori počinju od klasičnog ontološkog pitanja (Aristotela i Platona) pa preko Thomasa Hobbesa dolaze do Michela Foucaulta. Nastojali su pokazati transformaciju iz metafizičkoga u ono što danas možemo nazvati javno društveno, a što je Foucault poslije nazvao biopolitikom odnosno biotehnologijom. Ova knjiga po meni može začeti niz knjiga generacija filozofa koji bi možda drukčije sagledali društvenu bit hrvatske državnosti. Mi još u ovih dvadesetak godina nismo uspjeli sačiniti priručnik etike, bioetike. U hrvatskoj filozofijskoj literaturi nema sustavnog prikaza filozofije i politike, filozofije i ekonomije. Nevjerojatno je da smo mi jedini narod koji nema katedre filozofije ekonomije. Kod nas se uopće ne želi razgovarati o politici u teorijskom smislu i zato je ovo djelo dobro došlo“, rekao je Čehok.

Zahvaljujući svima koji su im pomogli da knjiga bude izdana, Jakov Erdeljac istaknuo je da je ona povratak na stare filozofske metode, na metodu dijaloga. Iako sadržaj nije koncipiran kao dijalog, prisutna je njegova sinteza. Svaka rečenica koja je napisana proizvod je našeg dijaloga, rekao je. Nadovezujući se na kolegu Tomislav Dretar istaknuo je da mu je drago što su u knjigu uvrstili i estetiku jer ga je, kako je rekao, najviše zanimalo područje pojedinca i neke umjetne strukture (države).

Jakov Erdeljac rođen je 1994. u Zagrebu, a prebiva u Ozlju. Zaposlen je na Fakultetu hrvatskih studija kao asistent pri odsjeku za filozofiju i kulturologiju. Tomislav Dretar rođen je 1996. u Varaždinu. U ožujku 2022. stječe naslovno zvanje asistenta na Sveučilištu Sjever u Varaždinu. Pohađa poslijediplomski doktorski studij filozofije i piše doktorsku disertaciju o filozofiji Maxa Schelera.

Na promociji su bili nazočni predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, ugledni profesori filozofije te studenti s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu i Sveučilišta Sjever. Nakladnici su knjige Narav države ogranci Matice hrvatske iz Varaždina i Ozlja te Nakladnička kuća Tonimir iz Varaždinskih Toplica.