Vrhunska glazba u vrhunskim izvedbama

Festival sv. Marka u Zagrebu bio je ideja opernog i koncertnog pjevača, baritona Nevena Valent, a koju je ostvario 1998. kao proljetnu glazbenu manifestaciju s pomno biranim programima, interpretima i mjestima događanja. U proteklih se četvrt stoljeća ideja Nevena Valenta, nažalost 2012. preminula, pokazala kao odlična mogućnost za okupljanje vrhunskih hrvatskih i inozemnih glazbenika, solista, komornih i većih ansambala. Stoga ne čudi angažman angažiranoga promicatelja glazbene kulture maestra Vladimira Kranjčevića, koji je nastavio pomno osmišljeno programiranje i organizaciju festivala, da bi nakon njegove smrti 2020. kao umjetnički ravnatelj brigu o Festivalu sv. Marka preuzeo glazbenik, skladatelj, producent, dirigent, glazbeni pedagog te urednik i suradnik Hrvatske televizije Zdravko Šljivac. Ovogodišnji 25. Festival sv. Marka organizirala je Udruga Markofest i direktorica festivala Suzan Valent Ashoor uz izvršnu produkciju Tihane Jokić.

Simfonijski orkestar HRT-a na festivalu sv. Marka u KD Lisinski / Izvor Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije Facebook

U razdoblju od 23. travnja do 18. svibnja 25. Festival sv. Marka obuhvatio je pet koncerata na pet adresa koje u sada potresom oštećenoj hrvatskoj metropoli pružaju respektabilne ambijente za koncertna događanja.

Čast svečanog otvaranja 25. Festivala sv. Marka pripala je Akademskom horu Collegium musicum iz Beograda, koji je 23. travnja nastupio u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma HAZU. Glasovno moćne i virtuozne izvedbe opsežnog programa, koji je obuhvatio zborsko stvaralaštvo skladatelja koji nadilaze nacionalne granice i pripadaju različitih povijesnim i stilskim određenjima, oduševilo je slušatelje načinom izvođenja i visokom razinom pjevačke tehnike, sigurnosti, koncentracije i discipline.

Na drugom festivalskom koncertu 2. svibnja u Maloj dvorani KDVL istaknule su se hrvatske umjetnice, violončelistica Monika Leskovar i pijanistica Martina Filjak. Izborom skladbe Fratres Arva Pärta, Druge sonate u g-molu, op. 5 Ludwiga van Beethovena i Sonate u g-molu, op. 19 Sergeja Rahmanjinova ponovno su, prema reakcijama publike, potvrdile istančan osjećaj za zajedničko muziciranje.

Na koncertu 6. svibnja nastupio je pod ravnanjem dirigenta Jurice Petra Petrača u Hrvatskom državnom arhivu Oratorijski zbor crkve sv. Marka Cantores sancti Marci. Iako nisam bila u mogućnosti osobno prisustvovati koncertu, imam puno povjerenje u ocjene uspješnosti izvedbe Magnificata engleskog skladatelja Johna Ruttera, u kojoj je kao solistica sudjelovala sopranistica Barbara Pijetlović.

Vrhunsko pjevačko umijeće uz savršeno muziciranje četvorice gudača imala sam priliku doživjeti na koncertu 16. svibnja u intimnom i produhovljenom prostoru Grkokatoličke crkve sv. Ćirila i Metoda u gornjogradskoj Ćirilometodskoj ulici. Združili su se međunarodno najuspješniji hrvatski bas-bariton Krešimir Stražanac i Zagrebački kvartet u sastavu Martin Krpan i Davor Philips, violine, Hrvoje Philips, viola, i Martin Jordan, violončelo, da bi na prvom mjestu oni sami uživali u zajedničkom muziciranju i izvođenju odabranih djela. Dvije dubrovačke pjesme na početku i Pet međimurskih pjesama Vladimira Ruždjaka na kraju koncerta obgrlile su četiri pjesme iz ciklusa Love Blows as the Wind Blows engleskog skladatelja Georgea Butterwortha i 12. gudački kvartet u F-duru, op. 96, Američki češkoga genija Antonína Dvořáka čineći glazbeno tkanje profinjenih nijansi i duboke misaonosti. Izvedbe tehnički maksimalno pouzdane, uzajamna suradnja nepogrešivo dotjerana, glas izražajne liričnosti i uvjerljive sigurnosti, četvorica disciplinirano uigranih gudača, metafore su za protjecanje vremena glazbe koju su nam podarili bas-bariton Krešimir Stražanac i Zagrebački kvartet. Pa ako smo Ruždjakove pjesme već čuli, ciklus Georgea Butterwortha, Engleza koji je u 31. godini poginuo u Prvom svjetskom ratu, otkriće je za koje valja biti zahvalan Krešimiru Stražancu. Riječi kojima je uveo publiku u slušanje te u izrazu kasnoromantične i izrazito „engleske“ glazbe, ako se usporedi sa stilom njegova starijeg sunarodnjaka Ralpha Vaugha Williamsa, otkrivale su oduševljenje Krešimira Stražanca pjesmama čija unutarnja uzbuđenja upućuju na osobito inventivna skladatelja. Činjenica je da prošlost čovječanstva, zbog tragedija i ratnih drama, skriva nebrojene tajne i nestanke pojedinaca koji su mogli, a nisu imali priliku, razviti krila za let. Jedan od prerano ušutkanih glasova bio je i britanski ratni heroj George Butterworth.

Na posljednjem koncertu 18. svibnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupili su Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a sa solistima Marijom Kuhar Šoša, sopran, Ivanom Srbljan, mezzosopran, Filipom Filipovićem, tenor, i Krešimirom Stražancem, bariton, pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija i u znak sjećanja na Vladimira Kranjčevića. Izborom Requiema u d-molu, KV 626 Wolfganga Amadeusa Mozarta željelo se odati počast maestru čije ime još i danas izaziva tugu jer Vladimir Kranjčević sa svojim blagim osmijehom a britkim jezikom više nije s nama.