Kraljev (dvojezični) govor

-

Svibanj 2023. ostat će upamćen po krunidbi britanskoga kralja Charlesa III, po nizu medijskih članaka analitičkog karaktera o početku njegove vladavine, predviđanjima o tome po čemu će ući u povijest, koliko će u osmom desetljeću života uspjeti modernizirati monarhiju i hoće li se i koliko moći približiti ikoničkom statusu svoje majke. Svjetski mediji prenosili su vijesti o pripremama krojačke tvrtke Kashket & Partners koja je osmislila monogram novog kralja i šivala uniforme, o glazbenim izvedbama na krunidbenoj svečanosti 6. svibnja, analizirali govor tijela Charlesa III. i njegovih najbližih. Nekoliko tjedana nakon svibanjske svečanosti britanski dvor polako se vraća u kolotečinu.

Govor kralja Charlesa III. u Bundestagu u ožujku bio je jedan od najboljih govora koji se u europskom javnom prostoru mogao čuti u posljednje vrijeme  / Snimio Tobias Koch / Deutschen Bundestag

Kako je poznato, Charles III. nije trebao pričekati veliki događaj u Westminsterskoj opatiji da bi postao kralj. Sin Elizabete II. naslijedio ju je na prijestolju u trenutku njezine smrti 8. rujna prošle godine, preuzimajući kraljevske ovlasti osam mjeseci prije službene ceremonije krunjenja. Među zadacima i potezima koji su prije svibanjske svečanosti došli na dnevni red Charlesa III. našlo se i prvo službeno putovanje u inozemstvo, i to u Njemačku. Na dan s velikim simboličkim značenjem, točno šest godina nakon što je Ujedinjena Kraljevina službeno pokrenula postupak izlaska iz Europske Unije, kralj je 29. ožujka ove godine svečano dočekan na Brandenburškim vratima. Sljedeća dva dana proveo je u društvu supruge Camille u Berlinu, obližnjem Brandenburgu i u Hamburgu, gdje je 31. ožujka okončan trodnevni posjet Njemačkoj.

Berlin nije trebao biti prva kraljeva inozemna destinacija. Da Pariz potkraj ožujka nije gorio zbog demonstracija protiv mirovinske reforme, Charles III. ne bi sletio u berlinsku nego u parišku zračnu luku. Pomno pripreman program posjeta Parizu u posljednjem je trenu otkazan, a druga planirana destinacija postala je prva. No ako je suditi po razdraganim prizorima iz Berlina i Hamburga, Charlesu III. posjet Njemačkoj nije teško pao. Uostalom, Charles i Berlin poznaju se iz vremena dok je Charles bio princ, a Berlin razjedinjeni njemački grad podijeljen u dvije države. U tridesetak posjeta Berlinu prije nego što je nastupio kao kralj Charles je između ostaloga bio na proslavi 750. godišnjice utemeljenja grada 1987. godine, tada još u društvu princeze Diane.   

Središnji dio trodnevnog posjeta Njemačkoj bilo je kraljevo polusatno obraćanje u Bundestagu 30. ožujka 2023. Govor Charlesa III. u Bundestagu bio je jedan od najosmišljenijih, najdinamičnijih i konačno najboljih govora koji se u europskom javnom prostoru mogao čuti u posljednje vrijeme. Kraljevo obraćanje bilo je dvojezično, većim dijelom na njemačkom i u manjoj mjeri na engleskom jeziku, uz snažne političke poruke o uspješnoj suradnji, pa i nakon Brexita, i prevladanim neprijateljstvima iz ne tako davne prošlosti.  

Gotovo da nema boljeg mjesta za govor o njemačko-britanskim odnosima od zgrade Reichstaga, čije kamenje, kako je istaknuo kralj, priča povijest 20. stoljeća. Spaljen 1933. i teško oštećen 1945, Reichstag je devedesetih godina nakon desetljeća zaborava postao simbol povezanosti dviju država i dvaju naroda. Naime, projekt obnove središnje zgrade njemačkog Bundestaga, koji se u međuvremenu proširio na niz susjednih zgrada, osmislio je britanski arhitekt Norman Robert Foster, stavljajući poseban naglasak na staklenu kupolu, simbol transparentnosti demokratskih i političkih procesa u zakonodavnom tijelu. Dva su se naroda i dvije države nakon globalnih sukoba u prvoj polovici dvadesetog stoljeća izmirili, no rat se od posljednjega Charlesova posjeta Njemačkoj 2020. vratio u Europu. Kraljev govor podsjetio je njemačke zastupnike na suradnju pri potpori Ukrajini, kao dokaz partnerstva u središnjem globalnom problemu današnjice.

Konačno, teze o političkoj suradnji Charles III. podupro je gospodarskom i ponajprije kulturnom suradnjom Britanaca i Nijemaca. Kako je podsjetio, prvi jezik na koji su prevedena Shakespeareova djela bio je upravo njemački, a prvo šekspirijansko društvo nije osnovano u Engleskoj nego u njemačkom Weimaru. Konačno, Charles je na nadolazećoj krunidbi u Westminsterskoj opatiji najavio izvedbu Händelovih djela, skladatelja koji je rođen kao Nijemac, a umro kao Britanac, što je glazbeno-krunidbena tradicija koja seže od 1727. No veze i simpatije nisu samo stvar prošlih vremena. Među europskim turistima koji posjećuju Berlin, Britanci su na prvom mjestu, što potvrđuje još aktualnu međusobnu opčinjenost kulturnom ponudom. Eventualne rivalitete u globalnoj areni kralj je šarmantno sveo na nogometne utakmice, sport rođen na otoku. 

Šaljući poruke o uzajamnoj isprepletenosti, spominjući teške ratne i poslijeratne teme, bolne procese izmirenja i aktualne političke, gospodarske i kulturne veze, britanski kralj nije ispustio istaknuti jedan od temeljnih kohezivnih elemenata između dvaju naroda – humor. „U posljednjih pedeset godina smijali smo se – kako jedni drugima, tako jedni s drugima“, rekao je Charles III. nasmijavši njemačke zastupnike i izazvavši buran aplauz po tko zna koji put tijekom govora. Ako je suditi po sve relaksiranijem tonu tijekom odličnoga govora Charlesa III. u zgradi berlinskoga Reichstaga, budućnost britansko-njemačkih odnosa bit će vedrija od prošlosti.