Iza rešetaka 277 pisaca iz 36 zemalja

Šezdesetak sudionika iz čitavog svijeta sudjelovalo je na godišnjem susretu Odbora Međunarodnog PEN-a za pisce u zatvoru u  Zagrebu od 12. do 14. svibnja. Tema je ovogodišnjeg susreta naslovljena Oslobodimo riječ u vrijeme rata i represije, a o slobodi riječi raspravljalo se na panelima, okruglim stolovima, tribinama…

Odbor Međunarodnog PEN-a za pisce u zatvoru osnovan je 1960. kao odgovor na sve učestalije pokušaje da se zatvaranjem pisaca i novinara ušutkaju njihovi prosvjedni glasovi. On zastupa interese pisaca diljem svijeta, pomno prati broj slučajeva zatvaranja na godišnjoj razini te objavljuje PEN-ov Godišnji popis. Uz svoj rad na zaštiti pojedinih slučajeva, Odbor podupire kampanje o pitanjima koja utječu na slobodu izražavanja, uključujući sve oblike cenzure, kriminalizaciju kletve, bogohuljenja, govora mržnje te kampanje usmjerene na određene zemlje (primjerice, Kinu, Kubu, Egipat, Iran, Mjanmar i Tursku).

Plakat godišnjeg susreta Odbora Međunarodnog PEN-a za pisce u zatvoru / Izvor Facebook

U sklopu ovogodišnjeg susreta 11. svibnja u Knjižnici Bogdana Ogrizovića predstavljena je knjiga Ukrajina 2022., pjesnički ljetopis rata. Riječ je o antologiji koju su objavili Hrvatski PEN i Europski glasnik, a tema je ruska agresija na Ukrajinu. U predstavljanju su sudjelovali Alla Tatarenko, Halyna Kruk, Dražen Katunarić i Tomica Bajsić te videovezom književnik Ostap Slyviynsky iz ukrajinskog PEN-a. Događaj je vodila Olha Mukha (PEN International).

Svečano otvaranje skupa održano je 12. svibnja na Akademiji dramskih umjetnosti. Nakon pozdravnih riječi Tomice Bajsića, predsjednika Hrvatskog PEN-a, obraćanja ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek i govora Ma Thida, predsjednice odbora Međunarodnog PEN-a za pisce u zatvoru, održan je okrugli stol s temom Književnost u vrijeme rata i represije. Odgovarajući na pitanja moderatorice Sibile Petlevski, o svojim su iskustvima progona i gušenja slobode govora govorili Ma Thida (Mjanmar, PEN International), Germán Rojas (Čile, PEN International), Katherine Bisquet Rodrígue (Kuba) i Firas Shaman (Jemen). Spomenute su uloge pisca i književnosti u vrijeme sukoba te se razmatralo zašto su sam čin pisanja i književnost potrebniji nego ikada i kako pisana riječ može pridonijeti boljem razumijevanju, nadi i slobodi kad smo suočeni s represijom.

Trinaestoga svibnja u Knjižnici Bogdana Ogrizovića održan je niz zanimljivih događanja. Govorilo se o izazovima na koje nailaze pisci u egzilu i centri domaćini, o aktivnostima Odbora pri pružanju potpore ugroženim piscima i piscima u zatvoru putem kampanja za njihovo oslobađanje ili postizanjem jamstva njihove sigurnosti i slobode. Odgovaralo se na pitanja: Činimo li dovoljno da doista i postignemo nešto konkretno za progonjene pisce? i Što možemo naučiti iz postojećih izazova kako bismo bili što učinkovitiji u obrani slobode govora? Odgovore na njih tražili su panelisti – pisci u egzilu Timba Bema (Kamerun / PEN Romanska Švicarska), Katherine Bisquet (Kuba), Alberto Escorcia (Meksiko), Taciana Niadbaj (PEN Bjelorusija) i Ma Thida (PEN Mjanmar) te predstavnici PEN centara iz Njemačke, Švedske i Čilea Astrid Vehsedt, Elisabeth Löfgren i Germán Rojas te moderatorica Romana Cacchioli.

Nakon izvještaja Odbora nastavljena je rasprava naslovljena Kriminalizacija kletve. Međunarodni PEN protivi se kriminalizaciji kletve i u svim slučajevima aktivno djeluje u kampanji za opoziv zakona o kriminalnoj difamaciji na svjetskoj razini. Smatra da bi se povreda ugleda trebala tretirati kao predmet građanskog prava i da vlada tu ne bi trebala imati nikakva utjecaja. Najavljeni gosti na panelu bili su Miguel Angel Llauger, Laura Mintegi (Španjolska), Andrea Lešić-Thomas (BiH), Tomica Bajsić (Hrvatska) i Milorad Popović (Crna Gora).

Sljedeća tema bila je Digitalni autoritarizam i njegov učinak na slobodu govora. Između ostalog, na panelu se govorilo o neusporedivim mogućnostima za slobodnu i otvorenu razmjenu ideja i razvoj uključivih zajednica koje postoje izvan tradicionalnih geografskih ili kulturnih granica, što su omogućile digitalne tehnologije, te o porastu digitalnog autoritarizma i o globalnim posljedicama koje već ima na slobodu govora. Najavljeni gosti bili su Brendan de Caires (PEN Kanada), Salil Tripathi (Upravni odbor PEN-a) i Ostap Slyvynsky (Ukrajina) te moderatorica Ross Holder.

Tema ovoga skupa bila je i Predstavljanje i rasprava o popisu slučajeva. Naime, tijekom 2022. najmanje se 277 pisaca iz 36 zemalja našlo iza rešetaka. Jedno od postavljenih pitanja bilo je: Kako se postojeći programi međunarodne mreže PEN-a (popis slučajeva, indeks slobode pisanja, Baza podataka ugroženih pisaca te drugi izvještaji o situacijama u pojedinačnim zemljama) mogu iskoristiti da se postigne najbolji učinak? Na to su pitanje odgovor trebali donijeti sudionici panela iz Mjanmara, SAD-a, Norveške: Ma Thida, Karin Deutsch i Caroline Stockford te moderatorica Aurélia Dondo. Govornici su se mogli uključiti i online…

Istoga je dana održan i okrugli stol s temom Europski identitet: europski narativi od pada Berlinskog zida danas. Panelisti su bili Lejla Turčilo (Bosna i Hercegovina), Igor Blažević (Češka) Alla Tatarenko i Halina Kruk (Ukrajina), a moderatorica Alida Bremer. Pozornost je usmjerena na društvene i kulturne narative u različitim europskim zemljama nakon pada Berlinskog zida koji su oblikovani različitim interpretacijama povijesti, raznolikim vizijama zajedničke europske budućnosti i različitim poimanjima identiteta.

Četrnaestoga svibnja, teme rasprava bile su Najbolje prakse: postizanje konkretnih ciljeva u posredovanju (moderatorica Elisabet Lofgren) te Dostupnost slobode (moderatorica Hanna Nordell, PEN Švedska), a o njima su raspravljali Mikwitz Peter (PEN Finska) i Taciana Niadbaj (PEN Bjelorusija). Nakon intenzivne rasprave o aktivnostima Odbora (moderatorica Karin Karlekar, PEN Amerika) održana je i završna informativna rasprava te donesen zaključak.