Hrvojka Mihanović-Salopek nova predsjednica Društva hrvatskih književnika

Književna povjesničarka Hrvojka Mihanović-Salopek izabrana je za novu predsjednicu Društva hrvatskih književnika na izvanrednoj skupštini održanoj 20. svibnja u Zagrebu pobijedivši glasovima 95 od nazočnih 140 članova DHK-a dosadašnjeg predsjednika Zlatka Krilića. Izabrani su i dopredsjednici Društva, Mirko Ćurić i Željka Lovrenčić, kao i deset članova upravnog odbora: Lidija Bajuk, Boris Beck, Boris Domagoj Biletić, Božica Brkan, Nikola Đuretić, Dubravko Jelačić Bužimski, Ivica Matičević, Božidar Petrač, Davor Šalat i Lada Žigo Španić. U nadzorni odbor izabrani su Mate Ćurić, Ružica Pšihistal, Helena Sablić Tomić, Sonja Tomić i Dragica Vranjić Golub, a u časni sud Enerika Bijač, Goran Gatalica, Ivica Glogoški, Maja Kušenić Gjerek i Đuro Vidmarović. Izabrani su i članovi odbora Fonda Miroslav Krleža.

Književna povjesničarka Hrvojka Mihanović-Salopek  / Snimila Zoe Šarlija / PIXSELL

Hrvojka Mihanović-Salopek 42. je čelna osoba u 123 godine postojanja DHK-a i tek druga žena, nakon Marije Peakić Mikuljan, kojoj je mandat trajao od 1985. do 1989. Rođena je 1961. u Zagrebu, a 1984. diplomirala je hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu magistrirala je 1990, a doktorirala 1998. Znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju na Odsjeku za književnost Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u kojem radi od 1986. Autorica je deset znanstvenih knjiga. Priredila je brojna izabrana djela hrvatskih književnika, a od 2007. do 2019. vodila je međunarodni bilateralni projekt HAZU i Bugarske akademije znanosti Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe. „Književnik se mora brinuti o svojoj karijeri, a moja je karijera da vas promoviram“, rekla je u obraćanju skupštini Hrvojka Mihanović-Salopek, odgovorivši time na pitanje je li za DHK primjerenije imati na čelu književnika ili tu dužnost jednako kvalitetno može obnašati i književni povjesničar ili teoretičar. U svojim programskim smjernicama istaknula je važnost stručnog i kompetentnog javnog predstavljanja hrvatskih književnika i uvjerljive interpretacije njihova djela, posebno u povodu njihovih jubileja, kao i važnost jačanja kohezije među članstvom i bolje informiranosti, a pozvala je i na dostojno obilježavanje 125. godišnjice Društva, koja će se navršiti 2025. Nova predsjednica zalaže se za jačanje veza s književnicima u inozemstvu, posebno s hrvatskim književnicima u iseljeništvu te podupire suradnju s drugim srodnim udrugama, ali pod uvjetom da suradnja bude recipročna, ravnopravna i pravedna, uz suzdržavanje od polemika ideološke ili druge neknjiževne naravi. To se osobito odnosi na suradnju s Hrvatskim društvom pisaca, koje svojim članovima statutom zabranjuje istodobno članstvo u DHK-u.

Skupština Društva bila je sazvana na zahtjev upravnog odbora četiri mjeseca prije isteka mandata sadašnjeg vodstva, izabrana u jeku pandemije u rujnu 2020, odnosno tri tjedna prije nego što je skupštinu namjeravao sazvati dosadašnji predsjednik Zlatko Krilić. „Dio Upravnog odbora smatrao je prigodnim da inzistiranjem na izvanrednoj skupštini, tri tjedna ranije nego što bi bila redovita, pokaže nezadovoljstvo mojim vođenjem Društva i da oni pritom pojačaju svoje izglede za reizbor“, kazao je Krilić u razgovoru za Vijenac početkom svibnja, kada se požalio na „tešku kohabitaciju“ s upravnim odborom, čiji su članovi na skupštini iznijeli brojne kritike na račun Krilića i tajnika DHK-a Marka Gregura i citirajući podatke iz zapisnika tvrdili da su se samovoljno ponašali, kršili statut te da nisu provodili odluke upravnog odbora. Ni oni nisu ostali dužni svojim oponentima pa su se u polemičnoj raspravi razmjenjivale optužbe zbog sukoba interesa, gomilanja funkcija u tijelima Društva, financijskog pogodovanja, loših međuljudskih odnosa i načina komunikacije. Podjele među članovima konstatirane su i prigodom izbora 2020, a u protekle tri godine očito su se još dodatno produbile.

Što se tiče vođenja Društva, Hrvojka Mihanović-Salopek u govoru prije izbora kazala je da organizacijsko-administracijske poslove treba što više prepustiti tajniku, dok predsjednica treba dati prednost stručnim dužnostima znanstveno-kritičkog promicanja hrvatske književnosti i književnika, a organizacijske i administrativne poslove obavljati u dogovoru i suglasju s tajnikom, članovima upravnog i nadzornog odbora, uz osluškivanje pozitivnih i vrijednih inicijativa svekolikog članstva. Iako je u dosadašnjoj karijeri dokazala sklonost timskom radu, nova predsjednica trebat će uložiti dosta umijeća i snage da se vidljivi antagonizmi u DHK-u barem ublaže i da, kako je kazala, bude „mir pri hiži“.