Cvit u kamenu

Ogranak MH u Šibeniku i proteklih je godina u povodu Dana hrvatske knjige, Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj organizirao likovne natječaje, znanstveno-popularne radionice, predavanja i izložbe. Prošlogodišnji program, pod naslovom Pripravci od dalmatinskog bilja, bio je posvećen Robertu Visianiju i 180. obljetnici njegove knjige Flora dalmatica, a ovogodišnji gotovo zaboravljenu i široj javnosti malo poznatu djelu arhitekta Harolda Bilinića (1894–1984), koji je u Šibeniku djelovao četrnaestak godina. Bilinić je oblikovao staru gradsku jezgru razorenu u savezničkom bombardiranju 1943. interveniravši u njoj i hortikulturno, ne bi li na taj način udahnuo život kamenu. Njegovim djelovanjem u Šibeniku posebno se bavi Ivo Šprljan, arhitekt i konzervator, koji u monografiji Arhitekt Harold Bilinić u Šibeniku (1994) kaže: „Bilinić je neobičnom senzualnošću inscenirao nove gradske prostore, obnovio vitalne objekte graditeljske baštine, interpolirao nove zgrade. To je mogao samo čovjek koji je neizmjerno ljubio Šibenik, čovjek koji se oduševljavao njegovim uličicama što uvijek iznova otkrivaju nove motive koje je zaneseno prenosio u svoje crtaće blokove.“

Jedna od ilustriranih pjesama članica OMH u Šibeniku

Program naslovljen Cvit u kamenu sastoji se od vođenja po lokalitetima u staroj, kamenoj jezgri Šibenika na kojima je Bilinić zasadio razne cvjetnice i izložbe ilustracija pjesama koje su za članove Ogranka koji pišu pjesme izradili njihove kolege koje slikaju na prvom katu Gradske knjižnice Juraj Šižgorić. Tako osmišljeni sadržaji u skladu su s ciljevima i zadaćama Matice hrvatske usmjerenim na proučavanje, zaštitu i promicanje hrvatske kulturne i znanstvene baštine, organiziranje umjetničkih, znanstvenih i stručnih predavanja, izložaba i skupova, okupljanje kulturnih djelatnika i svih onih koji su spremni ostvarivati svrhu i zadaću Matice hrvatske. Jedan je to od načina da se članstvo okupi i ujedini na zajedničkom zadatku, da se potakne skupni rad i ojača duh zajedništva.

Prijedlog za ilustriranje pjesama odmah je naišao na dobar odaziv pa nije bio problem u relativno kratku roku animirati članstvo da se uključi u projekt. Prilično zahtjevan zadatak, koji, osim suradnje dvaju autora, uključuje i poštivanje određenih pravila iz područja grafičkog oblikovanja, odnosa slike i teksta, savladavanja relativno velikog formata, kaligrafije..., ilustratori su, s manje ili više uspjeha, savladali, no ono što je najveća dobrobit, ono što ostaje na kraju priče, jest osjećaj zadovoljstva učinjenim i izloženim.