Čitaj, lega, čitaj

Osijek je svoj posljednji ozbiljan i nacionalno prepoznatljiv festival imao prije 23 godine, baš u ovo doba godine. Riječ je o Festivalu alternativne književnosti. Premda je FAK bio prekretnica za pojedine autore te ostavio trag, nije dugo potrajao, a kamoli da je mogao računati na korak dalje – sajam knjige i čitanja. Ima u Osijeku, kada govorimo o manifestacijama u čijem je središtu knjiga, svijetlih primjera novijeg datuma poput PUNKT-a, intermedijskog festivala posvećena pisanoj riječi, koji su publici prije dvije godine predstavili studenti Akademije za umjetnost i kulturu i osječkog Filozofskog fakulteta. No ostaje činjenica da je Osijek do danas ostao jedini grad u Hrvatskoj bez regionalnog sajma knjige jer takvo što ipak podrazumijeva stratešku i zaokruženu (financijsku) potporu svih interesnih skupina – od mjerodavnog ministarstva, institucija i jedinica samouprave do nakladničkog sektora i lokalne zajednice.

U sportskoj dvorani Gradski vrt na 2000 m² predstavilo se više od četrdeset nakladnika
iz čitave zemlje, a održano je i pedeset programa / Izvor Panonski festival knjige

Zagreb ima Interliber, Split Mediteranski festival, Istra i Kvarner čak dva sajma – u Puli Sa(nj)am knjige i riječki vRIsak. Stoga je bilo krajnje vrijeme da i glavni grad istočne Hrvatske dobije veliki i medijski vidljiv događaj posvećen knjizi – jedinstveni Panonski festival književnosti. Pod simpatičnim sloganom Čitaj, lega, čitaj! petodnevni festival i formom i sadržajem upućuje na važnost odrednica lokalnog i regionalnog, smještenih u širi nacionalni pa i panonski prostor Srednje Europe. A to je prilikom otvaranja jasno podcrtao Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kazavši da je Panonija „jedan prostor gdje su civilizacije kolale i gdje se povijesni i književni narativ može staviti pod zajednički nazivnik“, dodajući da je „Osijek kao domaćin Panonskog festivala knjige postavio zadnju zastavicu i zaokružio mapu Hrvatske kada je riječ o sajamskim festivalima knjige. Napokon i Osječani imaju svoj Interliber.“

Otvarajući festival, izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izrazila je veliko zadovoljstvo što će osječka, slavonska, baranjska, cijela panonska publika, odsad moći uživati u druženju s književnošću – bilo u susretima s književnicima bilo povoljnijom kupnjom knjiga domaćih autora, ali i onih iz cijeloga svijeta.

U sportskoj dvorani Gradski vrt na reprezentativnoj površini od gotovo 2000 četvornih metara, prilagođenoj velikoj priredbi, predstavilo se više od četrdeset nakladnika iz čitave zemlje. Znanje, Školska knjiga, Naklada Ljevak, Mozaik knjiga i mnogi drugi manji specijalizirani nakladnici izložili su najnovija izdanja. U neposrednoj blizini i Matica hrvatska je na svom štandu predstavila novitete, beletristiku, probrane stručne i znanstvene publikacije. Između manjih i većih nakladnika smjestile su se promotivne kućice osječkih kulturnih ustanova s umjetničkim i povijesnim monografijama i prigodnim suvenirima.

 Paralelno sa sajmom odvijao se književni dio programa u čijem su uredništvu bili Ivana Šojat te Ádám Walkó i Ana Marić Laušin iz Kulturnog centra u Osijeku. Ivana Šojat istaknula je da je grad konačno dobio ono što je odavno zaslužio s obzirom na svoju bogatu, multikulturnu, a često i paradoksalnu prošlost, na čemu nastoje graditi ovu novu priču.

Prvoga dana festivala Damir Karakaš predstavio je svoj najnoviji roman Potop, Marko Gregur Šalaporte, dok je Đurđica Čilić govorila o svom romanu Novi kraj. Glumica Jelena Miholjević stigla je s prvom zbirkom poezije Taj glas.

Riječi je bilo i o prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku, a u panel-diskusiji nakon otvaranja festivala sudjelovala je, uz Jasnu Horvat, Dragu Hedla te Gorana Faletara i Anu Mikić-Čolić s Filozofskog fakulteta u Osijeku, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Ministarstvo stoji iza inicijative i nacrta Matice hrvatske i u novom Zakonu neće biti nikakvih sankcija, što se u posljednje vrijeme zlonamjerno provlači u javnom diskursu, kazala je ministrica dodavši da joj nisu jasne aktualne ideološke polarizacije. Kao primjer uspješno uređenih jezičnih politika Jasna Horvat navela je slovenski Zakon o jeziku. Kod susjeda tada nije bilo nikakvih prijepora, pa književnica ne vidi prostora za uzbunu oko Zakona o hrvatskom jeziku. Ana Mikić-Čolić s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost dotaknula se važnosti razlikovanja privatne i javne uporabe jezika u komunikaciji i ravnoteže između lokalnih govora i narječja i nacionalnoga jezičnog identiteta. Za Dragu Hedla novi Zakon trebao biti fleksibilan i uvažavati bogatstvo razlike, što iziskuje određenu razinu jezičnog i kulturnog senzibiliteta.

Nagrađivani mađarski dramski pisac iz Vojvodine László Végel promovirao je svoj roman Nepokopana prošlost. Mislilo se i na najmlađe čitatelje pa je program, osim slikovnica i knjiga za djecu, po pristupačnim cijenama uključio i odgojno-obrazovne ustanove u svrhu poticanja i njegovanja kulture čitanja od najranije dobi. Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku pripremila je niz aktivnosti počevši od bajki i priča za djecu pa sve do pričaonica i interaktivnih STEM-radionica. Festival je završio petoga dana lijepom posvetom novinarke Diane Šetko Arsenu Dediću uz gostovanje osječke pjesničke skupine Na krajičku jezika.

Sve u svemu, više od pedeset događaja posvećenih knjizi, čitateljima i autorima, izložbe i filmske projekcije za sve uzraste. Nema dvojbe kako su se susreti s autorima i prilika za povećanje kućne biblioteke pokazali kao uspješna kombinacija na premijeri festivala, za koji slobodno možemo reći da je doista po mjeri svakog čitatelja.