Vijenac 762

Aktualno

U Društvu hrvatskih književnika predstavljen projekt Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti

Što Hrvatska piše, gleda, pjeva i uči

Piše Anamarija Mrkonjić

Motivacija za pokretanje projekta S. P. Novaku bila je ponuditi udžbenike koji će sakupiti znanja iz povijesti hrvatske književnosti i kulture, filozofije, povijesti glazbe, povijesti umjetnosti i znanosti

 -

U salonima Društva hrvatskih književnika 10. svibnja održana je promocija najnovijih knjiga iz kolekcije Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti. Prvih su 12 knjiga predstavili Viktoria Franić Tomić s Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija i Slobodan Prosperov Novak, prof. emeritus Sveučilišta u Zagrebu, najzaslužniji da se priča o kanonu ispriča i tiska, te u ime izdavača dekan Fakulteta hrvatskih studija Stjepan Ćosić. Suorganizatori predstavljanja koje je u potpunosti ispunilo salone na Trgu bana Jelačića bili su Društvo hrvatskih književnika, Matica hrvatska, Zaklada sv. Jeronima i Sveučilišna tiskara Zagreb.


Slobodan Prosperov Novak, Viktoria Franić Tomić i Stjepan Ćosić / Snimio Marko Lukunić / PIXSELL

Motivacija za pokretanje projekta bila im je ponuditi štivo koje će sakupiti znanja iz povijesti hrvatske književnosti i kulture, a osim toga obuhvatiti i pristup srodnoj metodologiji u području kulturne povijesti, filozofije, povijesti glazbe, povijesti umjetnosti i znanosti. Sve to u formi sveučilišnog udžbenika. Stoga su, uz brojne istraživače kao što su Ivo Babić, Pavo Barišić, Stjepan Ćosić, Stjepan Čuić, Josip Lisac, Emilio Marin, Ljiljana Marks, Tihomil Maštrović, Snježana Paušek Baždar, Božidar Petrač i Emilio Stipčević, stvorili niz knjiga koje njeguju humanističke sadržaje u okviru hrvatske tradicije. Urednici su istaknuli kako im je predmet zanimanja vrlo širok, a na kraju se ipak može svesti pod zajednički nazivnik: zanima ih Hrvatska koja piše, gleda, pjeva i uči. Rad na istraživačkom i nakladničkom projektu započeo je 2016. godine uz financijsku podršku Ureda za obrazovanje i kulturu Grada Zagreba.

„Ovom edicijom hrvatska kulturna scena dobiva prototip budućeg sveučilišnog izdavača oko kojeg će se okupiti najbolji dio obrazovnih procesa u hrvatskoj humanistici. Riječ je o projektu koji značajno mijenja duhovni i obrazovni krajolik Hrvatske. Vjerujem da će naš urednički i spisateljski rad znatno pridonijeti ne samo oblikovanju obrazovanja već i razvoju cjelokupne hrvatske kulturne scene koja se nedvojbeno suočava s nedovoljnim poznavanjem književnosti, povijesti, filozofije i znanosti“, izjavio je Slobodan Prosperov Novak povodom predstavljanja najnovijih knjiga, a suatorica projekta Viktoria Franić Tomić podcrtala je da je sam projekt zapravo meritum programa kulturoloških odnosno kroatoloških studija i da pokazuje razliku između Fakulteta hrvatskih studija i svih ostalih filoloških fakulteta.

Osim urednika prisutne je pozdravio i dekan Fakulteta hrvatskih studija Stjepan Ćosić kazavši da će se mnogi zapitati zašto ova edicija danas kada kanon nije u modi, neki će reći da je ona za suvremeno vrijeme promašeno, zakašnjelo djelo i da je takvo što trebalo objaviti prije 50 ili 100 godina. Ipak se pita: ako je svemu tom tako, zašto to onda nije ranije objavljeno?

Unatoč tomu što kanonske vrijednosti sve više tonu u zaborav, a valorizacija književnih djela i njihova medijska promidžba bivaju sve tiše, projekt je odjeknuo usavršavanjem kanona hrvatske književnosti od kojeg polaze sva identitetska saznanja modernog društva, a očekuje se izdavanje 50 knjiga. Publici je predstavljena četvrtina knjiga koje tematiziraju: hrvatsku srednjovjekovnu književnost, njezine ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje; književni, povijesni i tekstualni laboratorij hrvatske srednjovjekovne književnosti; hrvatsku glazbu ranog novog vijeka; zlatno doba književne renesanse; književnost zrele renesanse i njezinu krizu; književnost hrvatskog baroka; pisce oživjele Hrvatske; hrvatsku književnost u vremenu racionalističkih integracija; hrvatsku preporodnu književnost i rani novi vijek u Boki kotorskoj.

U budućnosti se spremaju svesci o putopisu, hrvatskim nekrolozima, knjige o hrvatskoj epici, hrvatskoj drami i moderni. Poslužit će poglavito studentima zbog svojeg didaktičkog i prosvjetiteljskog karaktera, suvremenim piscima kako bi stekli uvid u različite poetike, a onda i svim zaljubljenicima u hrvatsku književnost, kulturu, povijest i umjetnost.

Vijenac 762

762 - 18. svibnja 2023. | Arhiva

Klikni za povratak