Obnova zgrada kulturnih institucija dobro napreduje – iako bez doma, HGZ je živ i aktivan

-

U aktualnom glazbenom životu Zagreba itekako se osjeća isključenost koncertne dvorane Hrvatskoga glazbenog zavoda, povijesne zgrade u središtu metropole, teško oštećene u potresima 2020. i zatvorene zbog opsežne i vrlo zahtjevne konstrukcijske obnove. Troškovi su radova veliki, ali je uprava HGZ-a na čelu s agilnom i angažiranom predsjednicom Romanom Matanovac Vučković, uz podršku Ministarstva kulture i medija, uspjela osigurati potrebna sredstva iz Fonda solidarnosti EU i svatko tko prolazi zagrebačkom Gundulićevom ulicom svjedoči da su vrlo zahtjevni radovi u tijeku. Pogotovo kada se uđe na „gradilište“, moguće je vidjeti koliko je dubinska rekonstrukcija zgrade izgrađene 1876.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda u Gundulićevoj / Snimio Slavko Midzor/PIXSELL

Uza sve opsežne radove priprema se i 150. obljetnica postojanja ugledne, omiljene, najstarije koncertne dvorane u Zagrebu. Kako bi se trajno upozoravalo na značaj HGZ-a, na važnost rekonstrukcije cijele zgrade, koja će dobiti novi izgled i otvoriti nove mogućnosti za kulturna događanja, pokrenut je niz koncerata kao akcija kojima se najšira javnost obavještava o tijeku radova i trajno održava napetost očekivanja velike i svečane proslave, svakako u novoobnovljenom te izgledom i mogućnostima obogaćenu HGZ-u.

Radovi na nizu kulturnih institucija

Pod naslovom Opera gala & Marco Tamayo, gitara održan je spektakularan koncert u HNK-u u Zagrebu. Udružene institucije, zagrebački HNK, HGZ i Zagrebačka filharmonija, te birani operni solisti ostvarili su 2. svibnja glazbeni događaj koji je privukao uglednike i brojne poklonike glazbe, a osmišljeni je program uz glazbene užitke pružio i mogućnost da se čuju izjave važnih osoba koje odlučuju i vode cijeli proces rekonstrukcije HGZ-a. Na koncertu, koji je najšira javnost mogla pratiti na HRT-u u izravnom prijenosu, bilo je moguće na ekranima postavljenima uz pozornicu vidjeti oštećenja na važnim zagrebačkim kulturnim zdanjima pogođenima zemljotresima 2020, a koje su trenutno u procesu obnove, poput spomenute zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda, Hrvatskoga povijesnog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt i nove zgrade Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura u prilogu je posvjedočio da je njihova secesijska ljepotica bila među prvim zgradama čija je obnova nakon potresa dovršena.

Igor Kovač i predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković / Snimio Zvonimir Ferinaatelier FERINA ZAGREB, HRVATSKA

Pod ravnanjem britanskog maestra Jana Lathama-Koeniga uz Zagrebačku filharmoniju nastupio je Djevojački zbor Zvjezdice, nedavno primljeni novi članovi Opere HNK-a u Zagrebu sopranistica Darija Auguštan i tenor Filip Filipović, kao i mladi bas Toni Nežić te nacionalna operna prvakinja mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović. Do posljednjeg mjesta popunjen HNK ukazivao je na značenje svečanog događaja, čemu su u velikoj mjeri pridonijele i izjave ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, predsjednice HGZ-a Romane Matanovac Vučković, intendantice HNK-a u Zagrebu Ive Hraste Sočo i ravnatelja Zagrebačke filharmonije Mirka Bocha.

Zagrebačka katedrala – jedan od najzahtjevnijih projekata obnove na svijetu

„Glazbenici i poklonici glazbe nose u svom srcu HGZ i njihova pomoć bila je dragocjena u najtežim trenutcima na čemu smo im neizmjerno zahvalni. Jednako tako, zahvalni smo Ministarstvu kulture i medija koje je prepoznalo značaj naše udruge i važnost obnove naše zgrade koja je biser graditeljstva i zaštićeno kulturno dobro. Svi mi, članovi udruge i Ravnateljstvo kojem sam na čelu, dajemo sve od sebe da HGZ očuva svoje djelovanje kao jedna od najvažnijih kulturnih institucija u zemlji“, istaknula je Romana Matanovac Vučković, predsjednica HGZ-a dodavši da će nakon konstrukcijske i cjelovite obnove HGZ dobiti i nove prostore koji dosad nisu bili iskorišteni, poput potkrovlja. Upravo su radovi u HGZ-u prvi započeti zahvaljujući sredstvima Fonda za solidarnost EU, a kada ta sredstva do 30. lipnja budu iskorištena ulaganja će se nastaviti sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Svečani koncert Opera gala & Marco Tamayo, gitara ususret 150. obljetnici zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda, HNK u Zagrebu, 2. svibnja / Snimio Zvonimir Ferinaatelier FERINA ZAGREB, HRVATSKA

O svemu je vrlo iscrpno izvijestila ministrica kulture i medija Nine Obuljen Koržinek izrazivši zahvalnost svim konzervatorima, restauratorima i izvođačima radova na angažmanu kojim se doista ažurno, odmah nakon potresa, pristupilo izradama popisa šteta i svim pripremama za obnove. Korištena su, kako je rekla ministrica, iskustva iz Domovinskog rata, budući da su i tada mnogi spomenici kulture kao i zgrade kulturnih i javnih institucija bile oštećene. Po riječima ministrice radovi obnove odvijaju se prema planovima, a nekim će institucijama, poput Hrvatskog povijesnog muzeja, koji uz obnovu dobiva i novi prostor na Gornjem gradu i HNK, koji dobiva novu scenu u Adžijinoj ulici, bili omogućena i proširenja djelatnosti. Dodala je da prema mišljenima struke obnova Zagrebačke katedrale predstavlja jednu od najzahtjevnijih obnova koja se trenutno provodi u svijetu.

Ministrica je nadalje upozorila i na potrebe opreme nakon što obnove budu dovršene, što se predviđa do 2026. godine, a za koje će potrebe biti osigurana javna sredstva, što sve postavlja vrlo velike zadatke pred Ministarstvo kulture i medija ali i obveze pred druga ministarstva u Vladi RH budući da trajno valja voditi brigu oko obnova jednako kulturnih spomenika i institucija kao i svih drugih objekata ne samo u metropoli već i na dramatično oštećenim kućama na Banovini.

Iako se nemili događaj rušenja krova sa zgrade Muzeja za umjetnost i obrt, važne kulturne institucije nasuprot kazališnoj zgradi dogodio na sam dan gala koncerta u HNK, ukazao je na opseg radova te na nužnost i važnost što bržih i sigurnijih intervencija i procesa obnove.

Velika je sreća, zacijelo zahvaljujući dobroj očuvanosti i kvaliteti izgradnje, da je zgrada HNK „preživjela“ potrese bez oštećenja pa je održan svečani koncert kojim se najavljuje  proslava 150. obljetnice postojanja HGZ-a, koja će biti 2026. kao i 200. obljetnica neprekidna postojanja i djelovanja HGZ-a kao udruge građana koja će biti 2027. godine u njoj bio moguć. U razgovoru je tako  intendantica HNK Iva Hraste Sočo mogla izraziti ponos domaćina, ali dakako i „našu snažnu podršku daljnjem razvoju i obnovi Hrvatskoga glazbenog zavoda, koji je gotovo dva stoljeća jedno od najvažnijih središta razvoja i promocije glazbene kulture u gradu Zagrebu“. Izjavom potpore pridružio se i ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch. Očita je želja da se zgrada HGZ-a transformira u suvremeni kulturni centar, koji će nastaviti misiju širenja glazbene kulture, kao što će nakon obnove i MUO, Mimara, pa i nova za kazališne potrebe odobrena zgrada u Adžijinoj ulici obogaćivati kulturni život hrvatske metropole.

Koncert za pamćenje

Već najava događaja kao Opera gala upućivala je na nizanje hitova iz najpoznatijih opernih naslova. Stoga je uvertira Bizetovoj operi Carmen bio dobro pogođen uvod nakon kojega je „umarširanje“ Djevojačkog zbora Zvjezdice i njihovo skladno uhu ugodno pjevanje i oku ugodan izgled bila simpatična prigoda za prizivanje u sjećanje početka opere Carmen.  Sopranistica Darija Auguštan i tenor Filip Filipović neosporno su odlične akvizicije zagrebačke Opere, a njihove izvedbe nimalo bezazlenih opernih arija iz Puccinijeve opere Lastavice i  iz Verdijeve Traviate znakovi su svijetle operne budućnosti jednako za mlade pjevče kao i za njihovu matičnu kuću. Jedinu ariju iz hrvatskoga repertoara te večeri, Odu zemlji iz opere Mila Gojsalića Jakova Gotovca, otpjevala je glasom i stasom uvijek dojmljiva Dubravka Šeparović Mušović, dok je bas Toni Nežić arijom iz Verdijeve opere Simon Boccanegra upozorio kako na njega zbilja valja računati. Dramski umjetnici Zrinka Cvitešić i Igor Kovač šarmantnim su vođenjem kroz program vješto povezali pozornicu i gledalište.

Posebni gost koncerta, kubanski gitarist Marco Tamayo, oduševio je izvedbom Adagia, drugog stavka globalno omiljena Concierta de Aranjuez Joaquína Rodriga. Tehnički izvrstan Tamayo jest glazbenik čije prebiranje po gitarističkim žicama sadrži senzibilnost iskonskoga talenta. Pa ako se upustio u obradu Paganinijeva Capriccia br. 24 u a-molu, glazbe koja osvaja u izvornoj verziji za violinu, Tamayo je to vjerojatno učinio kako bi sam sebi osigurao skladbu pogodnu za tehničku bravuru i virtuoznu paradu. Pa neka mu bude.

Za kraj još neizostavni Giuseppe Verdi, belcanto par excellence, glazba u kojoj se uživa, kojoj se interpreti i publika diljem svijeta prepuštaju kao utočištu melodijske savršenosti. Kvartet Bella figlia dell’amore iz Rigoletta i Napitnica Libiamo iz Traviate, onako za pun užitak u svečanoj opernoj gala večeri. Pljesak, dug i buran, svi sretni i razdragani, a u Gundulićevoj radovi idu dalje.