Alegorija u znaku organiziranog bezumlja

U suorganizaciji Subversive Film Festivala s naslovom Od distopije do utopije – Sve je još uvijek moguće i Kulturno informacijskog centra, od 5. svibnja do 5. lipnja u prostorima zagrebačke Galerije Forum u Ulici Nikole Tesle održava se izložba Danijela Žeželja Umjetnik u gladovanju. U Forumu ove su godine već održane vrijedne izložbe: grafičari Igor Čabraja, Mario Čaušić, Mario Matoković i Miran Šabić predstavili su se izložbom Trag, dok slikar Davor Dmitrović u svom ciklusu Priče o maloj djeci odlazi dublje u prošlost i etnologiju zadirući i rekonstruirajući poznate bajke. Umjetnik stripa, slikar, animator i ilustrator Danijel Žeželj u djelima pod naslovom Umjetnik u gladovanju nadahnut je stvaralaštvom Franza Kafke (Proces, Umjetnik u gladovanju, Dnevnici, Carevo pismo, Plave bilježnice), ciklus je nastao za njegovu novu grafičku novelu Kao pas. Ravnatelj Galerije Forum Feđa Gavrilović trima izložbama uspostavio je poveznice koje odražavaju i njegov senzibilitet, kao i senzibilitet navedenih autora.

Na svim kontinentima

Kako je Danijel Žeželj započeo s radom još 1980-ih, a proslavio se 1990- ih, jasno je da je njegov opus izdašan i da se uz razne mijene u stvaralaštvu pojedini motivi provlače čitavom njegovom karijerom. Počevši s radom u hrvatskom tisku, objavljivao je na gotovo svim kontinentima – uz kulturni primat Europe i Sjeverne Amerike nije zazirao ni od Srednje i Južne Amerike, kao ni od Azije, čak ni Afrike. U popisu njegova objavljivanja našli su se i tako među ostalima poznati nakladnici kao američki Marvel Comics, DC Comics/Vertigo, Dark Horse, francusko-belgijski Dargaud, Glenat, talijanski Eris Edizioni i Grifo Edizioni, periodične tiskovine, primjerice Heavy Metal, The New York Times, Harper’s Magazine ili San Francisco Guardian, autor je više od dvadeset strip albuma i osam animiranih filmova, od kraja 1990-ih sa suprugom i glazbenicom Jessicom Lurie stvorio je niz multimedijskih performansa koji povezuju animaciju, slikanje i glazbu uživo u zasebnu narativnu formu, a izvođeni su diljem SAD-a i Europe. Jedan je od osnivača umjetničke radionice Petikat, koja je još 2001. uknjižena u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i zauzima važno mjesto u napretku domaće i svjetske kulture, djelujući u raznim oblicima umjetničkog izražavanja.

Iz postava izložbe

Zanimanje za umjetničko stvaralaštvo drugih nije strano Žeželju. Primjerice, još 2001. nacrtao je grafičku novelu Osmijeh Majakovskog o poznatom ruskom književniku i začetniku futurizma Vladimiru Majakovskom, Fractalia iz 2020. interpretacija je biografije slikara Vincenta Van Gogha, a u Monku iz ove godine poznati jazz-skladatelj i pijanist Thelonious Monk epizodni je lik u grafičkoj noveli o dječaku s kraja 1970- ih. Stvaralaštvo Franza Kafke, u grafičkoj noveli Kao pas i u izložbi Umjetnik u gladovanju dio je tog Žeželjeva interesa. Kako je Franz Kafka književnik koji je anticipirao besmisao građanskog društva u 21. stoljeću, odražen prije svega u ekonomskim krizama i međunarodnoj politici, ali i krizi humanih vrijednosti, Žeželjev vizualni prosede istodobno nam se čini kao odraz svijeta u kojem živimo ali i kao umjetnička reakcija na nj, raznovrsne krize koje nas potresaju i otuđenje što je zadesilo globalno društvo. Prepoznatljivim, no ne i redundantnim stilom, oslikava takav svijet, podjednako tjeskoban i nadrealan kao u Kafkinu viđenju. Jasno je da čin individualnog, individualizam pojedinca postaje uzaludan.

Odnos pojedinca i društva složen je i nerazmrsiv. Žarko Paić u predgovoru izložbi piše: „Zato što je to, kao, uostalom, i mnoge druge Kafkine pripovijesti, zacijelo nesvodiva umjetnička alegorija ovog vremena u znaku organiziranog bezumlja, entropije društva spektakla i gotovo uzaludna čina individualne pobune čovjeka protiv vladavine neljudske kontrole nad svijetom života. Između dosade birokratskog rada u racionalnome poretku kapitalizma i apsolutne slobode imaginacije u ekstazi stvaranja novog događa se sam život u svojoj kontingentnoj nesvodivosti.“ Precizne su riječi Danijela Žeželja: „Kafka jest na jedan način zastrašujući, upravo zbog proročanske preciznosti kojom opisuje odnos pojedinca i društva, ali istodobno meni je i krajnje duhovit i bez te dimenzije duhovitosti i duhovnosti, unatoč i usprkos svemu, bio bi nečitljiv, neizdrživ. Sukob kontrasta meni je blizak i crtež koji se gradi na kontrastu svjetla i sjene čini mi se primjeren Kafkinu univerzumu.“

Dijalog s Kafkom

Danijel Žeželj se na izložbi predstavlja kao zreo i nadahnut autor. Njegov je stil prepoznatljiv, ali i svjež. Sjajnog zamaha u stvaralaštvu, nije se oslonio ni na trunak dekadencije. Slike, tabloi koji se ponekad nižu u sekvenciji jasno su svjedočanstvo suglasja Kafkina književnog stvaralaštva i Žeželjeva slikovnog. Danijel Žeželj autor je grafizma koji je vrlo osoban, koji ne zazire od uporabe crnog i bijelog pa posjetitelj ove izložbe može uživati u slikama što se oslanjaju na Kafkino stvaralaštvo, no istodobno su odraz Žeželjeva autorskog svijeta, njegovih preokupacija, stila, svjetonazora ili motiva. Možda je suvišno izdvojiti neke od tabloa koji su me se više dojmili od drugih, jer zasigurno svaki od posjetitelja uspostavlja vlastiti odnos prema izlošcima Umjetnika u gladovanju.

Minimalizam, čak i šturost prostora suprotstavljen je bogatstvu Žeželjeva izričaja. Prevladavajuća bijela boja prostora Galerije Forum kontrapunktira se s naglascima autorove primjene crne boje na tabloima. Kadrovi na njima postaju priča za sebe, koja opet u skladu s nizom slika postaje Žeželjeva autorska narativnost što svijet predočen u Kafkinu književnom stvaralaštvu prožima u potpunosti. Posjetitelj izložbe može taj svijet promatrati, osjetiti i misliti, uspostaviti vlastiti odnos spram građe. Interpretirajući književna djela Franza Kafke Žeželj je unaprijedio vlastito stvaralaštvo. Više od trideset godina od prvih stripova, na izložbi Umjetnik u gladovanju, i u grafičkoj noveli Kao pas, doima se svježe kao na samim početcima. Inovativnost pristupa Kafki za njega je ključ čitanja tog iznimnog književnika, svijeta oko sebe i vlastitoga autorskoga postupka.

Posjetitelj izložbe može iznova ili prvi put uroniti u opus Danijela Žeželja, otkriti nijanse autorova stvaralaštva, razlučiti mijene što su se u više od trideset godina njegove karijere događale, kao i motive što se neprestano provlače. Danijel Žeželj nepobitno je hrvatski autor sa senzibilitetom što je uronjen u društveno i kulturno stvaralaštvo svijeta, a pritom govorimo i o raznim razdobljima i raznim podnebljima. Ovaj osvrt na Žeželjevu izložbu Umjetnik u gladovanju nije panegirik, nego je objektivno svjedočanstvo o autorovu stvaralaštvu, odnosu dvojice raznorodnih umjetnika – Franza Kafke i Danijela Žeželja – i svijetu koji ih okružuje.