Quo Tendimus? Quid Facere? ili o jednoj uspješnoj tribini

Predsjednica Ogranka MH u Križevcima Renata Husinec 20. travnja organizirala je u povodu Dana Grada u suradnji s Visokim gospodarskim učilištem u Križevcima tribinu Zorislava Šojata, stručnoga suradnika Centra za informatiku i računarstvo na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, pod naslovom Quo Tendimus? Quid Facere? Pozdravne riječi uputile su Renata Husinec i dekanica križevačkoga Učilišta Marcela Andreata-Koren.

Zorislav Šojat na tribini u Križevcima / Izvor prigorski hr

Iz perspektive informacijskih znanosti Šojat je upozorio na glavne promjene razvoja društva koje je „iz tisućljetnoga društva zasnovana na tvari i radu živih bića prije tristotinjak godina prešlo u društvo koje se zasniva na radu neživih strojeva, a onda prije tridesetak godina odjednom se nađosmo u društvu zasnovanu na obavijesti, i još ne razumijemo glavne odlike te promjene. Ta se promjena mjeri mjesecima i tjednima (primjerice potpuno nenadana i neočekivana pojava inteligentnih elektronskih mozgova, kojih se razvoj i postignuća ovih dana mjere u tjednima, ponekad i danima.“ Naglasio je nadalje „da ta zbunjujuća naglost promjena proizlazi iz znanja, a znanje skupljamo ponajprije znanstveno-umjetničkim radom i prenosimo ga na druge prosvjetnim radom“. Šojat je otvorio mnoge teme o hrani i poljoprivredi, ali i o projektu Demokratizacija znanstvenog izdavaštva, koji je nastao kako bi istraživači mogli svoj rad učiniti dostupnijim te kako se znanstveno izdavaštvo može učiniti učinkovitijim, pravednijim i pouzdanijim. Na kraju je zaključio da je „danas temeljna potreba hitno stvoriti sustave koji će nam omogućiti da upregnemo sva naša znanja, u povjerenju prema onome što saznajemo, te da zajednički krenemo prema jedinom rješenju, prema društvu znanja u jedinstvu novonastajećega (in spe) ustroja suprožete i dobrohotne zajednice prirode, ljudi i strojeva.“ Dugi aplauz te sudjelovanje prisutnih u raspravi s pitanjima, ali i primjedbama, najbolje svjedoče o uspješnosti tribine.

Nakon tribine Renata Husinec, Zorislav Šojat i gosti pristigli iz Zagreba: Zdravka Matišić, indologinja, Vjera Lopina, klasična filologinja i stručnjakinja za latinski i Jasna Vince, stručnjakinja za staroslavenski i za rukopise pisane glagoljicom, na križevačkom su groblju položili cvijeće i zapalili svijeće na grobu prof. Bulcsúa Lászlόa i njegove žene Marije.Slijedio je posjet grkokatoličkoj katedrali Presvetoga Trojstva i knjižnici s više od desetak tisuća svezaka važnih starih knjiga, među kojima se nalazi mnoštvo knjiga iz 16. stoljeća i vrijedne inkunabule. U knjižnici se čuva i niz neidentificiranih rukopisa koje bi trebalo inventarizirati, zaštititi, neke i restaurirati te katalogizirati. To je i bio jedan od razloga, osim tribine, za naš dolazak u Križevce. Nažalost, bibliotekarka taj dan nije bila u Križevcima pa nam je ostavila samo tri rukopisa na uvid. Dakle, slijedi još jedno putovanje u Križevce, kojemu se svi veselimo. Susreli smo se i s križevačkim biskupom Milanom Stipićem, koji je izrazio posebno zadovoljstvo saznavši za cilj našega posjeta katedrali i knjižnici. Križevci su nam taj dan bili priredili još jedno veselje. To je bilo otvaranje Zvjezdarnice. Uz taj svečani čin na trgu uz Zvjezdarnicu Gradski tamburaški orkestar svemirskim je koncertom Križevce približio zvijezdama, a trg prepun publike svjedočio je o visokoj kulturnoj razini Križevaca.