Londonska poruka o održivosti

Industrija knjige mora biti održiva, glavna je poruka 52. izdanja Londonskog sajma knjiga, od 18. do 20. travnja održana u londonskom Olympia Grandu. Nakon dvaju izvanrednih i prošlogodišnjeg izdanja koje, s petnaest umjesto 25 tisuća očekivanih posjetitelja, nije u potpunosti ispunilo organizatorska očekivanja, ove je godine drugi najveći, i jedan od najdugovječnijih europskih književnih sajmova, nezaobilazno mjesto susreta svih dionika knjižarskog, izdavačkog i nakladničkog sektora, vratio status književne Meke. Tijekom tri programima ispunjena dana sajam je pohodilo više od dvadeset tisuća ljudi, kako poklonika pisane riječi i njezinih autora tako i tvoraca trendova unutar branše.

Gostiju je, kako je na svečanosti zatvaranja kazao direktor sajma Gareth Rapley, bilo trideset posto više nego lani, što, „premda još ne dostiže brojke iz 2019, pokazuje trend povratka inozemnih posjetitelja, posebno Amerikanaca“. Osobito je to važno jer se, nakon odgovaranja na onu zdravstvenu, industrija suočava s izazovima novonastale, ekonomske krize na koju će biti teško odgovoriti – inflacija je organizatore prisilila da podignu cijene izlagačkog prostora, što je neke izlagače natjeralo na odustajanje, a druge na smanjivanje izložbenog prostora. Ipak, svi stolovi u odjelu za međunarodnu prodaju prava bili su rasprodani.

Književnost mora odgovoriti na izazove svog vremena, a za to treba jaku industriju, poručeno je iz Londona / Snimio Edward Hill

Inflacije se, otvarajući sajam predavanjem Shaping the business and the art of the book industry dotaknuo i Brian Murray, generalni direktor izdavačkog diva HarperCollins. Iako se izdavački sektor, na globalnoj razini, dosad razmjerno uspješno borio protiv povećanja cijena, Murray je upozorio da više neće moći održavati takav status. „Cijene knjiga nisu rasle posljednjih deset godina i nisu pratile indeks porasta cijena. Na to nam često ukazuju i naši distributeri, koji moraju plaćati mnoge različite troškove, najma, održavanja i osoblja, a ti su troškovi znatno porasli.“

Povoljne kupnje iz inozemnih knjižara, dakle, uskoro bi mogle u ropotarnicu povijesti u kojoj se odnedavno nalazi i nekoć velika, a netom ugasla internetska knjižara BookDepository, gdje su čitatelji iz Hrvatske, ali i drugih uvjetno rečeno malih zemalja knjige mogli kupovati uz besplatnu dostavu. Kako bi smanjio ionako desetkovanu konkurenciju, kompaniju je, samo da bi je potom ugasio, početkom ove godine kupio internetski gigant Amazon. Nepravedna podjela tržišta također je bila jedna od tema sajma nakon što je objavljeno da se nova zbirka kratkih priča nagrađivane američke književnice Lydije Davis, Our Strangers, neće prodavati u ovoj internetskoj knjižari jer autorica smatra da „iako nominalno podržavamo male poduzetnike, previše moći dajemo velikima i jakima, a rijetko, zapravo, i možemo sami odlučivati o tome.“ Takvu će odluku s odobravanjem dočekati mali nezavisni izdavači, koji, iako posljednjih nekoliko godina iz njihovih manufaktura izlaze djela nagrađivanih autora, teško nalaze rješenje za opstanak u kriznim uvjetima i borbu u nepoštenoj tržišnoj utakmici.

U fokusu se ove godine našla i goruća tema održivosti. Izdavačka industrija klimatskim promjenama pridonosi korištenjem papira, svojim procesima proizvodnje, kao i načinima distribucije konačnih proizvoda pa stoga posebnu pozornost treba posvetiti promišljanjima o budućnosti planeta. Londonski je sajam stoga izdvojio poseban održivosti posvećen prostor, tzv. Sustainability Hub, u kojem je naglasak bio na razgovorima o poticanju proizvodnje koja bi minimalizirala utjecaj industrije na okoliš. Također, Sajam je kao novu kategoriju tradicionalnih nagrada za izvrsnost uveo i Sustainability Award, ove godine zbog „holističkog pristupa koji se proteže od proizvodnih procesa do utjecaja na zaposlenike i zajednicu te naslove koje objavljuju“, dodijeljenu britanskoj izdavačkoj kući Bloomsbury. Povjerenstvo je, stoji u priopćenju, posebno nadahnula činjenica da se izdavač u uredima koristi solarnom energijom i tako poništava svoj utjecaj na okoliš. Ovdje valja istaknuti i da je Fraktura, nagradom Londonskog sajma knjige ovjenčana 2015, lani s istim ciljem pokrenula projekt Growing together.

Osim klimatskih, za knjižne je, kao i sve druge kreativne, industrije presudno pitanje tehnoloških i socioloških promjena. Raspravljalo se tako o utjecaju umjetne inteligencije i servisa poput ChatGPT na budućnost knjige i pisanja, a kako na industriju utječu društvene platforme, ponajprije TikTok, jasno je već pogledamo li popis otkupljenih izdavačkih prava – umjesto poznatih autora ili lica s malih i velikih ekrana, ove su godine, a poglavito se to odnosi na područje kulinarstva i literature za osobni rast i razvoj, izdavači najveće iznose bili spremni platiti upravo vlasnicima kanala s najvećom sljedbom.

U suprotnosti s prijašnjim izdanjima, sajmu ove godine ni jedno tržište nije bilo U fokusu, ali održano je nekoliko događanja na kojima je predstavljen književni život i književna produkcija u Ukrajini nakon ruske invazije. Uz poznate ukrajinske autore, gostovali su i ministar kulture te zemlje kao i predsjednica nacionalnog ogranka PEN-a, a direktor Rapley kazao je da im je čast bila ugostiti ukrajinske pisce i izdavače jer oni „istražuju bogatu književnu i kulturnu tradiciju zemlje i načine na koje je rat oblikovao njezine današnje književne priče“.

A književnost, zaključak je ovogodišnjega londonskog druženja s knjigom, mora moći odgovoriti na izazove vremena. Zato, osim jakih i hrabrih pisaca, treba i dobru popratnu industriju. Snažnu, no ne i neosjetljivu na probleme suvremenog svijeta. Na kolike će izazove u ovoj godini uspjeti odgovoriti, tek treba vidjeti, a rezultati će se sumirati iduće godine, kada se, suprotno tradiciji, sajamska događanja premještaju u ožujak.