Budućnost je u vašim rukama, pročitajte je

Iako nudi rješenja za brojne probleme suvremenog svijeta, umjetna inteligencija pred čovjeka postavlja i niz izazova te filozofskih i etičkih pitanja. Mišljenja o njezinu negativnom utjecaju protežu se do toga da znači egzistencijalnu prijetnju, a zabrinutost je nedavno izazvao podatak da je na Amazonovu Kindle Storeu samo tijekom jednog mjeseca objavljeno više od dvjesto e-knjiga koje je napisala umjetna inteligencija. Taj će broj vjerojatno biti i veći jer ChatGPT na velikom broju knjiga nije naveden kao (su)autor. Jednu takvu knjigu objavio je i Frank White, koji je poslije kreirao i YouTube-video s uputama kako uz pomoć umjetne inteligencije napisati roman u jednome danu. Kakva je u takvu svijetu budućnost umjetnosti, a osobito knjige i čitanja? Hoće li umjetna inteligencija obezvrijediti kreativni proces? Može li ipak biti korisna i za knjigu i čitanje? Mogu li se mudrost i emocija zamijeniti algoritmom?

Knjiga u vremenu susreta čovjeka i stroja

Moguće odgovore na ta pitanja nudi i književnost, u kojoj je ljudska mašta razvila nebrojene scenarije susreta čovjeka i stroja, pa se i ovogodišnja Noć knjige, u svome dvanaestom izdanju od 21. do 23. travnja, s temom Sanjaju li roboti električne knjige?, bavila propitivanjem fenomena umjetne inteligencije, ali bila je posvećena i važnim obljetničarima – Mariji Jurić Zagorki, Dinku Šimunoviću, Antunu Gustavu Matošu, Miroslavu Krleži i Miljenku Smoji. Organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara HGK, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, portal Moderna vremena, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek državni tajnik Ivica Poljičak na otvaranju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 21. travnja istaknuo je da je „posvećenost knjizi i čitanju zajednička misija svih nas“. Istaknuo je da Vlada RH, ponajprije putem Ministarstva kulture i medija, ali i drugih ministarstava, odnedavno i kroz projekt Rođeni za čitanje, podupire aktivnosti obuhvaćene Nacionalnom strategijom poticanja čitanja, ali i drugim institucionalnim okvirima. Govorili su i glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević, načelnica sektora za znanstveni sustav i tehnološki razvoj Ministarstva znanosti i obrazovanja Amalija Babić te predstavnik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Mišo Nejašmić. Proglašeni su pobjednici literarnog i likovnog natječaja Umjetna ili uvjetna inteligencija?, a dodijeljene su i zahvalnice partnerima u humanitarnom projektu Ukrajina u fokusu. Uz učeničke radove izložene su i strip-ilustracije Josipa Sršena i Sebastijana Čamagajevca.

Što i koliko Hrvati čitaju?

Na otvaranju manifestacije predstavljeni su i rezultati Istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj, koje je na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika u razdoblju od 1. do 15. ožujka provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu. Istraživanje je pokazalo da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo četrdeset posto ispitanika, što ukazuje na nastavak trenda pada čitanosti u odnosu na protekle godine. Najveći postotak čitatelja knjige posuđuje u knjižnicama (47%), kupuje ih 40%, a ostali ih posuđuju od prijatelja, dobivaju ih na dar ili preuzimaju s interneta.

I dalje se najviše čita beletristika (57%), publicistika (31%) i stručne knjige (32%), koje se i najčešće kupuju, a u odnosu na prethodne godine zapaža se uzlazni trend nabave stručnih knjiga i priručnika kao što su knjige o samopomoći, turistički vodiči, kuharice, knjige o odgoju. Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižari, dok je kupnja na internetu jednaka prošlogodišnjoj.

Sadržaje na internetu, najčešće mrežne stranice dnevnih novina, a potom portale i blogove, čita 63%, a e-knjige 7% građana. Zanimljivo je da većina ispitanika smatra da sadržaji na internetu i u ostalim medijima ne oduzimaju vrijeme za čitanje knjiga. Manifestacije posvećene knjizi poticaj su za čitanje knjiga za 20% ispitanika, dok njih 13% rado posjećuje festivale i sajmove knjiga. Promocije knjiga zanimljive su 18% ispitanika. Knjižnice zadovoljavaju sve potrebe za čitanjem 77% njihovih članova, a 75% smatra i da one uglavnom imaju sve naslove koji ih zanimaju.

Književnici i(li) roboti

U 155 narodnih knjižnica, gotovo 100 knjižara, antikvarijata i nakladničkih kuća, više od 300 ustanova, dvjestotinjak škola i vrtića Noć knjige donijela je više od 1100 programa i akcija diljem Hrvatske.

U Zagrebu su u suradnji s TZ grada Zagreba organizirane tematske ture zagrebačkih pripovjedačica i turističkih vodičica, a TZ grada Splita i Organizacijski odbor Smojinih 100 organizirali su u Splitu Đir po gradu – Đir Velin Miston. Splitski festival pripovijedanja Pričigin prvi je put gostovao na otocima Cresu i Lošinju.

Tragovima Marije Jurić Zagorke kroz njezinu rukopisnu ostavštinu posjetitelje je poveo Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, dok je u Knjižari i antikvarijatu Brala organizirana prodajna izložba prvih i rjeđih izdanja knjiga Miroslava Krleže Riječi… spajaju ljude kao mostovi. Putnici u zagrebačkom tramvaju br. 14 mogli uživati u Krležinim djelima, koja su čitali učenici i profesori V. gimnazije, a u nekim vlakovima Hrvatskih željeznica i na trajektima i brodovima Jadrolinije slušali su audiopriče koje je ustupila Croatia Records. U Zračnoj luci Franjo Tuđman putnici su sudjelovali u pjesničkom performansu Reci mi riječ i napisat ću ti pjesmu Matka Abramića.

U Rijeci i Splitu malim su se pacijentima pripovijedale priče za laku noć, a u Puli je astronom i futurolog Korado Korlević održao predavanje s temom umjetne inteligencije. Hrvatski kviz savez pripremio je kviz posvećen knjigama. Na Trećem programu HRT-a od 21. do 28. travnja emitiran je niz prigodnih sadržaja.

Brojni programi razmatrali su teme umjetne inteligencije iz više aspekata. U I. tehničkoj školi Tesla u Zagrebu Dalibor Perković, pisac znanstvenofantastičnih romana, i Mirko Karas, predsjednik Društva za znanstvenu fantastiku – Sfera, propitivali su granice mašte i znanosti i zašto se češće piše o distopiji nego o utopiji budućeg društva. Udruga hrvatskih proizvođača računalnih igara pokazala je može li robot pisati kao Marin Držić. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu raspravljalo se o umjetnoj inteligenciji i njezinoj primjeni u kontekstu književnosti, umjetnosti, znanosti te obrazovanja iz perspektive računalne znanosti te filozofije. Predavanje Autorstvo nakon ChatGPT-a donijelo je etičko viđenje umjetne inteligencije s posebnim osvrtom na javno dostupan i zasad besplatan računalni program koji koristi napredni sustav umjetne inteligencije za obradu i tvorbu informacija putem prirodnog jezika.

Može li se uz pomoć umjetne inteligencije postati bolji pisac (i čovjek)?

O književnosti, pisanju i aktualnim temama razgovarali su hrvatski književnici, dramski i filmski umjetnici te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u specijalnoj emisiji Ure bez cenzure, koja se uživo iz Društva hrvatskih književnika mogla pratiti 22. travnja na youtube kanalu HRT-a i drugim kanalima. Ministrica je naglasila da mlade treba poticati na čitanje iz užitka kako bi izrasli u ljude koji će cijeloga života čitati knjige i o njima razgovarati. Osvrnula se i na posljedice kriza prošlih godina te naglasila da je u to vrijeme Hrvatska bila jedina europska zemlja koja je držala kulturu otvorenom te je stoga danas mnogo manja kriza publike i manje je stradao kulturni sektor nego u drugim državama. Kazala je da se u nekim europskim državama 60% ljudi koji su se bavili kulturom i umjetnošću prije krize više time ne bave. Posebno veseli što od vremena pandemije nadalje vidimo rast prodaje knjiga na međunarodnim sajmovima, naglasila je ministrica, dodavši da je važno dobro osmisliti mjere koje će postići učinak.

Uglednu književnicu Alidu Bremer moderator Vedran Kukavica upitao je hoće li umjetna inteligencija ikada moći napisati djelo poput njezina romana Snovi i kulise. Odgovorila je da je umjetna inteligencija na dobru putu, no uvijek će ovisiti o čovjeku koji mu daje zadatke. „Neće doći do smrti umjetnosti, nego ćemo se umjetnom inteligencijom naučiti služiti tako da služi nama“, zaključila je i dodala da će se pisac budućnosti sigurno razlikovati od današnjega i da će uz pomoć umjetne inteligencije ići nekud dalje. „Kada umjetna inteligencija osvoji neko područje ljudske djelatnosti, mi otkrijemo da smo se već automatizirali, shvaćamo da smo i mi već postali stroj“, dodao je Boris Beck, zaključivši da bi nam umjetna inteligencija mogla pomoći u osvještavanju i u postajanju boljim ljudima.

„Budućnost je u vašim rukama, pročitajte je već danas“, poručuje nam maskota Noći knjige, robot što ga je utjelovio glumac Igor Baksa, pojašnjavajući da je korištenje umjetne inteligencije limitirano isključivo našim znanjem jezika kojim ga pokrećemo, inspiriramo, ispravljamo, potičemo na bolju izvedbu. Ključni su alati u korištenju umjetne inteligencije naš vokabular i gramatičke strukture koje obogaćujemo čitanjem knjiga, časopisa, novina i drugih publikacija, kazuje nam robot. Promislimo li o riječima Damira Barbarića iz eseja Što znači čitati: „Čitanje je svaki put korjenita promjena nas samih, našega najdubljeg sebstva, kojom ono postaje novim, dubljim i bogatijim. Onaj tko istinski čita, taj, prema lijepoj Rilkeovoj izreci, živi u krugovima što se sve više šire“, možemo zaključiti da čovjekovu bit, koja se sabire u čitanju, umjetna inteligencija ipak neće nadmašiti.