Budi kreativan, smisli program i uzmi 2,44 milijarde eura

Europa daje 2,4 milijarde eura za kreativne projekte u kulturi, a Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske već ih više godina sufinancira. Dio onih koji su uspjeli doći do financijskih potpora Europe predstavili su svoje programe na susretu u Splitu u Gradskom kazalištu mladih 21. travnja.

Predstavljanje europskih, kreativnih i uspješnih praksi hrvatskih korisnika u programu Unije Kreativna Europa okupilo je manju skupinu uglavnom mlađih potencijalnih korisnika novčane potpore iz Europe i rijetke medije.

Program Kreativna Europa ima znatno uvećan proračun u usporedbi s prošlim programskim razdobljem pa je tako za razdoblje od 2021. do 2027. izdvojeno 2,4 milijarde eura za potporu kulturnom i kreativnom sektoru Europske unije s brojnim mehanizmima potpore.

Predstavnice kulturnih udruga i institucija u Splitu predstavile su programe financirane sredstvima EU / Izvor Desk Kreativne Europe

Hrvatski korisnici iz godine u godinu sve uspješnije povlače sredstva kroz program Kreativna Europa i ostvaruju međunarodne suradnje. Iz tog razloga Desk Kreativne Europe organizirao je predstavljanje uspješnih projekata ili, kako oni kažu, primjera dobrih praksi kako bi potencijalni novi korisnici čuli iskustvo iz prve ruke.

„Projekti koje predstavljamo pokrivaju široko područje djelovanja unutar kulturnog i kreativnog sektora, od vizualnih, preko izvedbenih umjetnosti do interdisciplinarnih i multimedijalnih projekata“, kazala je Anera Stopfer iz Deska Kreativne Europe.

Kreativna Europa ima dva glavna cilja: čuvati, razvijati i promicati kulturnu i jezičnu raznolikost i baštinu te povećati konkurentnost i gospodarski potencijal kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora. Konkretnije, ciljevi su ovi: unaprijediti umjetničku i kulturnu suradnju na europskoj razini, poduprijeti stvaranje europskih djela, ojačati gospodarsku, socijalnu i vanjsku dimenziju europskih kulturnih i kreativnih sektora te potaknuti inovacije i mobilnost. Žele poticati suradnju u području inovacija, održivosti i konkurentnosti. Jednako tako, žele promicati međusektorske inovativne i suradničke aktivnosti te raznoliko, neovisno i pluralističko medijsko okruženje/medijsku pismenost, čime, kažu, podržavaju slobodu umjetničkog izražavanja, međukulturni dijalog i socijalnu uključivost.

Osim toga, Kreativna Europa podržava nastojanja i dobru praksu koji pridonose ostvarivanju ključnih prioriteta Europske komisije, kao što su zeleni plan, uključivost i rodna ravnopravnost.

Kreativna Europa 2021–2027. za program EU za potporu kulturnim i kreativnim sektorima izabrala je geslo „Pomaknimo granice“. S 50 posto većim proračunom u odnosu na prethodni program (2014–2022) Kreativna Europa ulagat će u aktivnosti kojima se jača kulturna raznolikost i odgovara na potrebe i izazove kulturnih i kreativnih sektora. Novosti u programu pridonijet će oporavku tih sektora, pomažući im da postanu digitalniji, zeleniji, otporniji i uključiviji.

Kreativna Europa podijeljena je u tri potprograma. Prvi je kultura, koji obuhvaća sve kulturne i kreativne sektore (osim audiovizualnog i filmskog sektora) i koristi 33 posto novca od planirane 2,44 milijarde eura. Potom je tu potprogram medija na koji otpada najviše novca, čak 58 posto od 2,44 milijarde, a on obuhvaća audiovizualni i filmski sektor. Treći je međusektorski potprogram koji olakšava suradnju među kreativnim sektorima i obuhvaća sektor informativnih medija, a za nj preostaje najmanje novca, devet posto.

Projekt A Sea Change predstavila je Davorka Begović iz Zagreba, nezavisna muzikologinja i kustosica u udruzi Kontejner. Aktivna je na nezavisnoj kulturnoj sceni proteklih osamnaest godina, a djeluje u području suvremene eksperimentalne glazbe. U svibnju planiraju dvotjednu rezidenciju na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) u Splitu u sklopu programa ARTScience.

Kustosica i voditeljica projekata Jasmina Šarić iz CHC Prostora Split predstavila je projekt ReFresh+ koji je dobio europska sredstva. „Djelujemo nekoliko godina u Kineskom zidu u Splitu. Kad smo krenuli, nismo imali ni prostor, a sad nas ima petero zaposlenih. Plaće pokriva Europa kroz operativne troškove programa“, napominje mlada Splićanka. Ona je pozvala i sve one koji ne vjeruju da bi uopće mogli dobiti europska sredstva za svoje programe da se svakako jave. „I mi kad smo se prijavili nismo odmah uspjeli, nego smo imali priliku doraditi prijavu i dobiti financijsku potporu“, pojasnila je Jasmina Šarić.

Iz Rijeke je stigla Jasmina Šegon, koja radi u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, gdje je 320 zaposlenih. Ona je predstavila projekt Adeste+ za koji su dobili europski novac, a kao posebnost u tom projektu istaknula je interakciju i rad s publikom. Iskusna je projektna menadžerica i voditeljica međunarodnih projekata i financiranja u HNK-u Ivana pl. Zajca s više od deset godina iskustva, a trenutno provodi šest međunarodnih projekata.

Iako najavljena, Antonia Kuzmanić nije uspjela stići na predstavljanje projekta Circus without circus i mreže Circostrada, ali je zato u gradu Splitu od 18. do 22. travnja održan Festival neobičnih obitelji na kojem je sedam europskih cirkuskih umjetnika i sedam autora predstavilo rezultate rada u sklopu spomenutog programa i održalo predstave.