Izazovi umjetne inteligencije

„Način na koji postavljamo pitanja određuje koje ćemo odgovore dobiti“, izjavio je jednom američki pisac i karikaturist James Thurber. ChatGPT (engl. Chat Generative Pre-training Transformer) vrsta je umjetne inteligencije upotrebljavana za razgovaranje, traženje odgovora na pitanja i rješavanje problema.

Izvor Pexels

Model je treniran na golemoj količini tekstualnih podataka, što mu omogućava generiranje ljudskih odgovora na širok izbor pitanja. Ograničenja ChatGPT-a proistječu iz toga da se temelji na skupu podataka teksta i može propustiti nedoslovno značenje iza riječi. Ipak, pisanje životopisa, viceva, objašnjavanje teških koncepata, rješavanje teških matematičkih problema korak po korak, davanje savjeta za odnose među ljudima, skladanje glazbe, programiranje, traženje pogrešaka u programiranju, pisanje eseja i priprema za intervjue samo su neki od poslova u kojima taj alat može dosta efikasno zamijeniti ljude. U 18. stoljeću ljudski teški fizički rad zamijenjen je (donekle) strojevima, a danas idemo prema tome da se i neke radnje ljudskog mozga mogu zamijeniti umjetnom inteligencijom. Osim pitanja što ćemo mi ljudi onda raditi postavljaju se i etička pitanja.

Nije jasno kako odrediti odgovornost tog alata za tvrdnje koje generira. Na primjer umjetna inteligencija može stvoriti krivi dojam da odgovore daje osoba koja osjeća. Postavimo li pitanje direktno: „Što osjećaš prema ljudskoj smrtnosti?“ Dobivamo odgovor: „Kao model strojnog učenja, ja nemam sposobnost osjećanja emocija. Ja sam programiran za procesiranje i generiranje teksta baziranog na ulaznim podacima i nemam osobnog iskustva niti mišljenja. Moja primarna funkcija je pomagati sa zadacima i odgovarati na pitanja najbolje što znam bazirano na mojem učenju.“

No ako pitanje preformulirate ovako: „Napiši esej o smrtnosti ljudi i kako se zbog toga osjećaš?“, dobivamo odgovor: „Smrtnost je definirajuća karakteristika ljudi. To je saznanje da ćemo u nekoj točki našeg života preminuti i prestati postojati u fizičkom obliku. To bi mogao biti težak koncept s kojim se moramo suočiti i može voditi do raznih osjećaja.

Za neke, pomisao na njihovu vlastitu smrtnost može biti uznemirujuća i može voditi osjećajima straha i anksioznosti kad razmišljamo o nepoznatom koje nas čeka kad umremo.“

Ljudsku kreativnost umjetna inteligencija još ne može zamijeniti, ali pitanje je koliko stvarno kreativnih ljudi ima i što će nekreativnima preostati da rade. Empatija, skrb o starim osobama i djeci čine se u ovom trenu izvan dosega umjetne inteligencije, ali i tu treba biti oprezan. Obrazovanje je dosad počivalo i na odnosu između učitelja i učenika u kojem su efikasniji u prenošenju znanja bili oni profesori koje su djeca voljela. Sve u svemu postoje neka ograničenja, ali na prvu ChatGPT zastrašuje i kao da je to posljednja stvar koju su ljudi trebali izumjeti. Ipak bilo je u povijesti novih otkrića i strahova od njih, pa se uvijek događalo neko preslagivanje u kojem su stvoreni novi poslovi i ljudi nisu ostali bez posla.

ChatGPT-u također nedostaje zdrav razum i opće znanje, što može biti ograničenje u određenim aplikacijama kao što su odgovaranje na pitanja i rješavanje problema.

Jedan od primarnih nedostataka ChatGPT-a u korisničkoj službi jest mogućnost pružanja netočnih ili neutemeljenih odgovora. Budući da se generativni jezični modeli obučavaju metodom pokušaja i pogrešaka, točni su onoliko koliko su točni podaci i algoritmi na kojima se zasnivaju. Mogu biti potpuno sigurni u ono što govore i biti potpuno u krivu. Jedini način da ih uhvatite u laži jest da unaprijed znate točan odgovor na pitanje koje ste postavili ili da ste stručnjak u temi za koju tražite odgovor. Za sve teme o kojima ne znamo ništa nećemo imati pojma govore li nam istinu pretražnici u koje će biti ugrađen ChatGPT ili neki drugi generativni jezični model. Prema tome traženje istine i dalje ostaje vrijedan pothvat, a znanstvenici na fronti istraživanja neće biti zakinuti postojanjem tih alata. Bit će teže recenzentima otkriti tko je autentičan tražitelj istine s unutarnjom motivacijom, kreativnim znanjima i kritičnim načinom razmišljanja, ali to je i danas teško. Ulaganje novca u fundamentalna istraživanja oduvijek je rizičan posao, ali nekad se dogodi proboj koji onda višestruko isplati sva ulaganja.

Zaključno, postavljamo li pristrana pitanja, dobit ćemo pristrane odgovore. Oslanjanje na te odgovore pojačat će nepovoljne predrasude. Pristranost postavljenih pitanja bit će ugrađena u model i teže ju je identificirati. Postavljanje složenih pitanja bit će glavna uloga čovjeka u budućnosti. I danas je odlika velikih ljudi i lidera umijeće postavljanja pravih pitanja. ChatGPT-u osnovni će problem biti što ne traži znanje izvan postavljenih pitanja niti preispituje ograničena pitanja. Zanimljivo je da ljudske veze traju dulje kod ljudi koji imaju način razmišljanja utemeljen na rastu (engl. growth mindset) i stalnom napredovanju zato što su stalno spremni učiti i kad je riječ o odnosu s partnerom i drugim ljudima. Čini se da je to ono što je ograničava ChatGPT, tako da prava znanost neće biti ugrožena novim izumom. Pravo pitanje glasi koliko je kvalitetnih ljudi usmjerenih na rast koje neće moći zamijeniti novi alat? Pouka ove priče jest da nikad ne smijemo prestati učiti i otkrivati nova fundamentalna znanja. Samo tako imat ćemo ispunjen život i alat za borbu protiv rutine i stagnacije.