Vijenac 759

Glazba

Umjetnička suradnja hrvatskih i tajvanskih glazbenika, 10–20. veljače

Hrvatska glazba na Tajvanu

Piše Karolina Rugle

Tajvan, tehnološko središte svjetskog značaja, u središtu je medijske i svjetske pozornosti zbog politike, što se vjerojatno neće skoro promijeniti, no nakratko tu pažnju preusmjeravamo na temu koja nesumnjivo ima manji značaj u izvještavanju, ali i manju pozornost u očima javnosti, a posrijedi je, dakako, kultura.

Anđelko Krpan u solističkoj ulozi Linova Koncerta za violinu i klavir / Snimio Tin Majnarić

Službeno 138. po veličini zemlja na svijetu (s otprilike sedam puta većom populacijom od Hrvatske) i naša, veličinom 123. zemlja na svijetu, onkraj političko-ratnih spekulacija i tema, susret su ostvarile u kontekstu umjetnosti. Na poziv tajvanskih glazbenika, skladatelja i entuzijasta iz područja kulture, skupina glazbenika, profesorica i profesora, muzikologinja te mali medijski tim otputovali su u posjet Tajvanu, od 10. do 20. veljače, gdje su se održala dva svečana koncerta tajvanske i hrvatske glazbe u Tainanu i Kaohsiungu, kao i niz susreta te razmjena s predstavnicima tamošnjih orkestara, visokoobrazovnih ustanova iz područja glazbe te institucija u kulturi i obrazovanju.

Violinistica Tao-Yuan Hsiao (15) / Snimio Tin Majnarić

Poticaj za suradnju i ovaj poziv te premijerno, ujedno i povijesno izvođenje hrvatske glazbe u Tajvanu (od strane tajvanskih glazbenika) priča je vrlo mlade genijalke, petnaestogodišnje violinistice Tao-Yuan Hsiao (zapadnjačka je inačica njezina imena Elisa), koja je kao odabrana studentica (tek prve godine) Muzičke akademije u Zagrebu nedavno nastupila i u Lisinskom uz Zagrebačku filharmoniju. Studentica profesora Anđelka Krpana bila je tako početna veza koju je Krpan potom osnažio kontaktima s tajvanskim orkestrima i akademijama, što je bilo poticaj za konkretniju suradnju, a u Tajvanaca pobudilo zanimanje i za glazbu hrvatskih skladateljica i skladatelja. Drugi, ključni kraj toga lanca suradnje drži pak najstariji akter priče koji je pokrenuo suradnju pa i inzistirao na njoj, tamošnji skladatelj Jong-teh Lin, rođen 1937. Lin je i pjesnik, slikar te nastavnik koji je obrazovao generacije tajvanskih glazbenika koji su poslije profesionalno stasali uglavnom na uglednim američkim konzervatorijima, a zanimljivo je da je bio student Carla Orffa.

U velikoj je glazbenoj dvorani Kulturnog centra u Tajnanu, staroj tajvanskoj prijestolnici, 12. veljače održan koncert čiji su prvi dio ispunile raznovrsne komorne i koncertantne, za naše uho ponešto neobične stilske profilacije, skladbe tajvanskih autora i tekstopisaca Jong-Teh Lina i Bai Lija. Taj je koncertni odsjek zaključio nastup Anđelka Krpana u solističkoj ulozi Linova Koncerta za violinu i klavir. U drugome se dijelu koncerta, uz Elisu te tajvansku pijanisticu Chiao-Hen Liao, kao solist predstavio i violončelist Branimir Pustički u Linovu Trostrukom koncertu, a nastupili su uz tajvanski orkestar Evergreen Symphony Orchestra iz Taipeija pod ravnanjem dirigentice Wen-chen Chuang. Zahvaljujući notnom materijalu koji su ustupili Muzički informativni centar, Hrvatski glazbeni zavod te Cantus, orkestar je u drugome dijelu koncerta izveo Uvertiru za veliki orkestar u d-molu, op. 49 Dore Pejačević, Idilu Blagoja Berse te uvertiru operi Porin Vatroslava Lisinskog, pridruživši se tako obilježavanju velikih obljetnica Dore Pejačević i Blagoja Berse nešto više od devet tisuća kilometara daleko od Zagreba.

Na drugome koncertu, održanu u dojmljivu arhitektonskom zdanju koncertne dvorane Nacionalnog centra za umjetnost u Kaohsiungu, drugom gradu po veličini na otoku i važnom lučkom središtu, u hrvatskom je dijelu programa izveden i Koncert za violinu i orkestar Borisa Papandopula koji je, sudeći prema pljesku publike i komentarima glazbenika, ostavio snažan dojam na Tajvance. Tako su u dodatku koncertu, uz klasične solističke skladbe za violinu, mogli čuti i improvizacije na teme tradicijske glazbe iz Hrvatske, a cijeli je drugi dio koncerta započeo svečano, izvedbom hrvatske himne, dok je uvod premijernim interpretacijama hrvatske glazbe pred tamošnjom publikom dala prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, dirigentica i profesorica Jasenka Ostojić (koja je koncertom ravnala na spomenutoj izvedbi u Lisinskom), pozdravivši prisutne i na kineskom jeziku, na što je publika reagirala srčanim pljeskom. Naš se posjet Tajvanu isprepletao s uzbudljivim spoznajama o tamošnjem društvu i kulturi koja je tijekom povijesti uspjela, uz kineski i tajvanski, očuvati i tamošnje dijalekte Haka i austronezijske jezike, uglavnom u domorodačkim zajednicama u planinskom te južnome području otoka. Uslijedila je konferencija u Kaohsiungu, gdje su održane prezentacije dijela hrvatskih glazbenih institucija i organizacija, a predstavnicima tajvanskog udruženja skladatelja, orkestara i akademija darovana su notna izdanja Cantusa HDS-a i MIC-a te diskografska izdanja Cantusa i Croatia Recordsa. Tijekom posjeta predstavljen je niz projekata i glazbeničkih inicijativa te potencijalnih područja za suradnju. Uzvratni posjet tajvanskih glazbenika, skladatelja i skupine organizatora, poduzetnika i mecena koji svoje glazbenike financijski podupiru u misiji kulturnog povezivanja, suradnje i učenja, predviđen je za 27. travnja, kad će u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog na koncertu biti izveden dio programa iz Tajvana te zatim predstavljena komorna glazba tajvanskih autora.

Vijenac 759

759 - 6. travnja 2023. | Arhiva

Klikni za povratak