Hoće li rodna kuća Vatroslava Jagića u Varaždinu biti srušena?

Pitanje iz naslova nametnulo mi se nakon što sam u varaždinskom Regionalnom tjedniku od 19. ožujka 2023. novinarke Amalije Šašek pročitao opširni članak pod naslovom: Država prodaje oronulu rodnu kuću istaknutoga Varaždinca Vatroslava Jagića. Tekst počinje: „Razbijeni prozori, zapušteno dvorište, grafiti na oronuloj građevini… tako danas izgleda rodna kuća Vatroslava Jagića i već je godinama mjesto okupljanja beskućnika i klošara. Na pročelju kuće nalazi se tabla (spomen-ploča) na kojoj piše da je u njoj živio znanstvenik i istaknuti Varaždinac. I to je zapravo jedini simbol bogate povijesti i baštine kojom je Vatroslav Jagić zadužio svoje sugrađane. Sve ostalo na kući i oko kuće vapi za obnovom.“

Fotografije Jagićeve kuće snimljene 17. ožujka / Snimio Eduard Vargović

Autorica članka nastavlja: „Kuća u kojoj se rodio bila je dugi niz godina u posjedu Grada Varaždina, sada je u vlasništvu države, a kako ekskluzivno doznajemo, uskoro bi mogla dobiti novoga vlasnika. – Rodna kuća Vatroslava Jagića koja se nalazi u Ulici Krešimira Filića, na broju 14. upisana je kao vlasništvo Republike Hrvatske, te je evidentirana u Internom registru nekretnina Ministarstva. Za predmetnu kuću postoji interes trećih osoba za kupnju te nekretnine, stoga su odrađene pripremne radnje za procjenu vrijednosti i energetsko certificiranje iste – potvrdili su nam iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.“

Taj glas nije dostojan prilog obilježavanju 100. obljetnice smrti Vatroslava Jagića, koja će se u rujnu 2023. obilježiti međunarodnim znanstvenim skupom u Varaždinu. Umjesto da se tom prigodom otvori obnovljena kuća Jagićeva, ona je u tekstu Amalije Šašek u Regionalnom tjedniku proglašena mrtvom. Žalosno je da Grad Varaždin i Varaždinska županija ni sto godina nakon Jagićeve smrti nisu uspjeli obnoviti njegovu rodnu kuću. Za spasom i obnovom te kuće vape slavističke katedre na kojima je Jagić predavao u: Odesi, Berlinu, Sankt Peterburgu i Beču, vape slavisti diljem svijeta, kao i studenti koji se i danas koriste Jagićevim kapitalnim radovima i izdanjima.

Već sam 12. siječnja 2023. bio uputio ovaj dopis Predsjedništvu HAZU u Zagrebu:

„Dopustite da vam uputim jedan prijedlog. Naime dosad je o Vatroslavu Jagiću održano u Republici Hrvatskoj nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova, što i priliči velikanu europske slavistike 19. i početka 20. stoljeća, i jednom od prvih članova Akademije.

Budući da u Varaždinu još postoji njegova rodna kuća, u derutnom stanju, predlažem HAZU da ona bude pokretač i predlagatelj nadležnim ustanovama u Republici Hrvatskoj da se ta kuća obnovi i uredi kao spomen-kuća Vatroslava Jagića; opremi možda i namještajem njegova doba rođenja u Varaždinu, njegovim pismima ili pismima drugih njemu, njegovim djelima, nešto slično kao što je to u Grabovici učinjeno s kućom Petra Preradovića, koji se s Jagićem i dopisivao. Jagićeva spomen-kuća bila bi od kulturnog i turističkog značaja za Varaždin, ako bi neki od posjetitelja, recimo studenti s koje slavističke katedre iz Europe, došli u taj grad, rado će posjetiti njegovu kuću. Jasno, nakon obnove Jagićeve kuće, imali bi što reći i muzealci, koji bi svojim prijedlozima obogatili uređenje interijera spomen-kuće.

Dakle, doista je potrebno, i vrijeme je, da se HAZU oduži svom bivšem znamenitom članu Vatroslavu Jagiću (1838–1923), barem da se prigodom njegove 100. obljetnice smrti (2023) inicira spomenuti prijedlog.“

 Slijedio je i cijenjeni odgovor koji je potpisao tajnik HAZU akademik Vretenar:

„Poštovani prof. emer. Jembrih,

Uprava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na sjednici održanoj 30. siječnja 2023. razmatrala je Vaše pismo / prijedlog od 12. siječnja 2023. vezano uz obnovu rodne kuće Vatroslava Jagića u Varaždinu. Ljubazno zahvaljujući na iskazanoj inicijativi, slobodni smo izvijestiti Vas da će se Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u spomenuto uključiti kada i ako budu osigurana potrebna financijska sredstva za realizaciju projekta obnove.“

Eto, nisam mogao ni u snu slutiti da je već na putu moguća namjera o prodaji rodne Jagićeve kuće u Varaždinu. Pitam sve kulturne institucije, njihove voditelje/ravnatelje/upravitelje i Grad Varaždin i Varaždinsku županiju, je li moguće da su svi oni bez osjećaja za vrijednost Jagićeve rodne kuće u svom i Jagićevu, i mojem rodnom gradu, koju su mogli do danas obnoviti? Takva nebriga, ravnodušnost prema osobi, velikanu slavistike u svjetskim razmjerima, prema Vatroslavu Jagiću, doista nema mjesta u 21. stoljeću. Slučajno ili ne, Jagićeva se kuća danas nalazi u Ulici Krešimira Filića – ne znam, znaju li današnji Varaždinci da je upravo Filić autor knjige: Lik Vatroslava Jagića, objavljene u Varaždinu 1963. Preporučam svima koji se bave mišlju o prodaji Jagićeve kuće, koja bi mogla biti i srušena, da pročitaju stranicu 131 te knjižice i zamisle se nisu li „kumovi“ kulturocida ako budu nastojali svoj naum pretvoriti u realnost?

Stoga moj apel svekolikoj hrvatskoj javnosti, svim katedrama kroatistike diljem Republike Hrvatske, kulturnim ustanovama, Ministarstvima, dobrotvorima, čuvarima graditeljske baštine, poduzetnicima, kulturnim udrugama: Obnovimo Jagićevu rodnu kuću u Varaždinu! Vatroslav Jagić zavređuje da mu se rodna kuća sačuva kao lijepo obnovljen i obogaćen spomenički prostor, koji će rado obići svaki domaći i strani posjetitelj Varaždina. Nadam se i vjerujem da u Hrvatskoj još ima dobrih ljudi koji čuju ovaj apel i spremni su na njega djelatno odgovoriti.