Energetsku krizu dočekali smo snažni i kvalitetno pripremljeni

Dokapitalizacija Hrvatske elektroprivrede središnja je društveno-politička tema na početku travnja. Vladin paket pomoći kućanstvima i gospodarstvu stupio je na snagu 1. travnja, a najveći dio tereta na sebe je još jednom preuzeo HEP. Zadržavanje iste cijene struje za građane i gospodarstvo u idućih šest mjeseci HEP će koštati 596 milijuna eura, a taj se iznos s prijašnjim Vladinim paketom penje na 1,4 milijarde eura. Zbog toga je Vlada pokrenula aktivnosti na dokapitalizaciji HEP-a u vrijednosti do 900 milijuna eura. Kako će se aktualni Vladin paket mjera odraziti na poslovanje HEP-a, što građani mogu očekivati krajem godine, koliko HEP ulaže u obnovljive izvore energije, kako napreduje projekt Hidroenergetskog sustava Senj 2 i što će biti s kulturnom baštinom Kosinjske doline neka su od pitanja koja smo postavili predsjedniku uprave Hrvatske elektroprivrede Frani Barbariću.

Od 1. travnja u primjeni je novi Vladin paket pomoći građanima i gospodarstvu zbog poremećaja na tržištu energije. Što paket konkretno donosi i koja je u tome uloga Hrvatske elektroprivrede?

Paket mjera koji upravo stupa na snagu već je četvrti koji je od početka krize donijela hrvatska Vlada. Danas kad sagledavamo što je hrvatskim građanima i tvrtkama, općenito nacionalnoj ekonomiji, donio jesenski paket, vidimo da je Vlada uspjela u glavnim ciljevima koje je postavila. Zima je prošla, rekao bih bezbolno, „umireni“ su inflatorni pritisci, troškovi energije u potrošačkoj košarici nisu rasli, tvrtke su normalno mogle nastaviti proizvoditi i poslovati, zadržati radnike, isplaćivati im plaće. U tom jesenskom paketu Vlada je povukla i važan potez koji je spasio čitav javni i neprofitni sektor, praktički je izjednačila cijenu struje s onom za građane. Tu povlaštenu cijenu plaćaju bolnice, vrtići, škole, udruge, pa tako i sve znanstvene i kulturne ustanove, mislim na knjižnice, domove kulture, folklorna društva i da ne nabrajam dalje. Doista, zahvaljujući toj mjeri, nitko ne može reći da zbog cijene struje ili plina nije mogao realizirati svoj program rada ili planirani projekt, znanstveni rad, predstavu ili izložbu. Sve mjere koje su vrijedile u trećem, jesenskom paketu, nastavljaju se i dalje.

Najveći teret u provedbi mjera podnosi Hrvatska elektroprivreda, što je i logično jer je država naš vlasnik. U ovakvim teškim krizama jasno se vidi što znači kad država u svojim rukama ima strateški važne tvrtke, kao što je HEP. I nije to prvi put, evo samo u zadnje tri godine pogodila nas je pandemija pa dva katastrofalna potresa, a na što se nadovezala aktualna energetska i geopolitička kriza. Uvijek smo znali i znat ćemo na takve izazove odgovoriti kako treba. Možda je to sada palo u drugi plan, ali podsjetit ću da HEP sve vrijeme stradalnicima petrinjskog potresa ne naplaćuje struju ni grijanje. A riječ je o gotovo 20 milijuna eura.

Kolike račune nakon ovih mjera plaćaju građani Hrvatske u odnosu na građane drugih zemalja Europske Unije?

Cijene struje za hrvatske građane su u dvije-tri najniže među državama Unije. Znam, kad se iznesu takvi podaci, redovito uslijedi protuargument u obliku pozivanja na realnu kupovnu moć Hrvata. E pa i po tom smo kriteriju negdje u zlatnoj sredini EU.

U svibnju prošle godine u Jutarnjem listu izjavili ste da je veleprodajna cijena megavatsata električne energije s 50 eura 2020. narasla na 250 eura 2022, a plin je poskupio toliko da „nas je prvi brod s LNG-jem koštao 23 milijuna eura, a ovaj zadnji u travnju gotovo 130 milijuna“. Kakvo je stanje s cijenama na tržištu danas?

Eh, na kraju bismo bili sretni da su se čitave prošle godine zadržale cijene energenata koje su vrijedile kad je objavljeni taj intervju. Mnogo manje bi nas koštala ova kriza. Gledajte, potkraj kolovoza tržišne cijene struje u jednom su trenutku prešle i 900 eura za megavatsat. Srećom, prvi dio ove godine prolazi u blago optimističnim tonovima. U Europi je bila topla zima, skladišta plina su ostala solidno popunjena, Europska komisija uvela je određene mehanizme za ograničenje cijena električne energije i plina. Sve je to dovelo do pada cijena na burzama, rekao bih i značajnog u odnosu na ekstreme koji su vladali veći dio prošle godine. Nažalost, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti što će se događati u idućem razdoblju. Općenito prevladava uvjerenje da, ukoliko se dodatno ne pogoršaju geopolitičke okolnosti, neće biti takvih skokova cijena kakvi su se događali tijekom 2022. Ipak, svi se analitičari slažu da se cijene neće vraćati na pretkrizne razine, bojim se ni približno.

S obzirom na navedene potrese na tržištu, kakvi su financijski rezultati HEP-a?

Bit ću sasvim otvoren, teret koji podnosimo u provedbi mjera za ublažavanje krize najveći je u zadnjih četvrt stoljeća, ma praktično od završetka Domovinskog rata i one prve hitne poslijeratne obnove uništene mreže i postrojenja. Zato su nam sad od neprocjenjive važnosti vrlo dobri financijski pokazatelji koje smo imali prethodnih nekoliko godina, a zahvaljujući odgovornom i kvalitetnom upravljanju kompanijom. To nam je omogućilo da aktualnu energetsku krizu dočekamo snažni i kvalitetno pripremljeni. Naravno, iznosi s kojima sudjelujemo u suzbijanju krize moraju ostaviti traga na našem poslovanju. Toga je svjestan i naš državni vrh. Evo baš danas kada vodimo ovaj intervju, Vlada je donijela odluke o dioničarskom zajmu i pokretanju postupka dokapitalizacije HEP-a s ciljem osiguranja održivosti poslovanja i investicijskog potencijala Hrvatske elektroprivrede.

Osim vodeće pozicije koju ima na tržištu električne energije, HEP na temelju Vladine politike preuzima i ulogu ključnog igrača na plinskom tržištu. Što to konkretno znači za građane i tržište, a što za HEP kao kompaniju?

Činjenica je da HEP ima tradiciju plinske djelatnosti već više od pola stoljeća, da je i prije ove krize bio drugi najveći opskrbljivač plinom te da smo punih sedam godina uspješno obavljali ulogu opskrbljivača plinom na veleprodajnom tržištu, a za potrebe javne opskrbe kućanstava. Ipak, uza sve navedeno, nama je primarna djelatnost bila i ostala električna energija. U tom smislu nemamo ambiciju pošto-poto biti ključni igrač na hrvatskom plinskom tržištu, ali mogu reći da smo u ovoj krizi bili ključni subjekt za sigurnost opskrbe plinom. Postali smo zajamčeni opskrbljivač i preuzeli na sebe sve one kupce plina čiji su opskrbljivači zapali u teškoće ili su zahvaljujući mjerama Vlade dobili povlašteni status. Zatim, brzo i efikasno proveli smo zadaću nabave i osiguranja strateških državnih zaliha plina uoči zime. Baš nekako uoči krize, u partnerstvu s Plinacrom, kroz zajedničko društvo realizirali smo najvažniji strateški projekt u hrvatskoj energetici u ovom stoljeću – terminal za ukapljeni prirodni plin. Zahvaljujući svemu tome, Hrvatska ima sigurnu i pouzdanu opskrbu plinom.

Hidroelektrana Ozalj – zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske

Koja je realna i dostižna energetska alternativa ovisnosti o (ruskom) plinu u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe?

Pitanje što će u budućnosti biti s plinom treba promatrati s dvaju aspekata. Naime, Europska Unija je kao globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena najavila potpunu dekarbonizaciju kontinenta do 2050, što uključuje i napuštanje plina kao fosilnog energenta. I zato je ruska agresija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju strategije prelaska na obnovljive i niskougljične izvore. Jasno je da se to neće dogoditi preko noći, plin će još barem dva desetljeća biti ključni energent. Za EU je otegotna okolnost što više od pola vlastitih potreba za energijom namiruje uvozom. Prije uvedenih sankcija velik je dio uvoza energenata, ugljena, nafte i plina dolazio iz Rusije. U posljednjih godinu dana došlo je do velikih promjena. Manjak plina iz Rusije nadomješten je uvozom iz SAD-a, Norveške, Velike Britanije i drugih velikih svjetskih proizvođača. Pokazalo se da su i Europska Unija i Hrvatska bile spremne brzo odgovoriti na izazov osiguranja alternativnih dobavnih pravaca energije, čak i u uvjetima ekstremnih poremećaja na tržištu.

Ključnu ulogu u tome odigrala je preorijentacija na dobavu ukapljenog prirodnog plina morskim putem. Maloprije sam istaknuo koliko je u tom kontekstu značenje LNG-terminala na Krku. Kapaciteti terminala maksimalno su iskorišteni. Dosad je u plinski sustav otpremljeno više od 4,5 milijardi kubika plina, čime je praktički eliminirana ovisnost Hrvatske o ruskom plinu. Povećanje kapaciteta LNG-terminala, koje je najavila Vlada, dodatno će osigurati dostatne količine plina ne samo za potrebe hrvatskog nego i susjednih tržišta.

Projekt Hidroenergetski sustav Senj 2 (HES Kosinj – HE Senj 2) izazvao je veliku pozornost javnosti, a nedavno je o tome održana i tribina u Matici hrvatskoj, koja je, čini mi se, pospješila dijalog i ponudila neke odgovore. Koji su naglasci tog projekta?

To je najveći projekt ove vrste u samostalnoj Hrvatskoj. Govorimo o ulaganjima od oko pola milijarde eura, što je red veličine investicije u Pelješki most zajedno s pristupnim cestama. Drugo, govorimo o 412 megavata nove snage. Tako dograđeni hidroenergetski sustav Senj bit će jači od Zakučca, naše najveće hidroelektrane, i proizvodit će sto posto obnovljivu, zelenu električnu energiju. HES Kosinj donijet će, zapravo već i donosi, niz koristi i za lokalnu zajednicu, od rješavanja problema s poplavama, povoljnijih uvjeta za poljoprivredu, poboljšanja električne mreže i ostale komunalne infrastrukture.

SE Kosore – jedna od sedam HEP-ovih sunčanih elektrana u pogonu

Hoće li se stići provesti sva potrebna arheološka istraživanja i zaštitne mjere na kulturnoj baštini toga područja?

U suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture i medija u Gospiću već smo proveli program istraživanja i dokumentiranja kulturno-povijesne baštine onako kako ga je definiralo samo Ministarstvo. Hrvatski restauratorski zavod tijekom 2020. i 2021. proveo je probna arheološka istraživanja za osam lokaliteta u Gornjem Kosinju te za tri lokaliteta u Mlakvi. Pronađeni nalazi, uglavnom keramika i nakit, dokumentirani su, konzervirani i pohranjeni u Muzeju Like u Gospiću. Na temelju probnih istraživanja, na osam lokaliteta obavit će se i zaštitna arheološka istraživanja koja će obuhvatiti detaljniju i veću površinu iskopa, sve prema smjernicama i zahtjevima nadležnog Ministarstva. Sredinom prošle godine završeno je istraživanje i dokumentiranje kulturne baštine, koje je trajalo punih dvanaest mjeseci. Istraženo je 67 sakralnih, etnografskih i civilnih objekata te jedan objekt memorijalne baštine. Da, znamo da dio kulturne javnosti izražava snažnu zabrinutost za sudbinu poznatih i nepoznatih lokaliteta i artefakata povijesne i kulturne baštine u Kosinjskoj dolini, ali i iz ovog što sam nabrojio i sami možete zaključiti da u čitavoj povijesti hrvatske države nije provedeno toliko istraživanja koliko ih se provelo i još će se provesti u vezi s realizacijom projekta Kosinj. Za kraj u vezi s tom temom, želim umiriti sve one koji sa zebnjom najavljuju nestanak lokacije Kosinjske tiskare, prve u Hrvata. Kratko i jasno, pretpostavljena lokacija tiskare ne nalazi se u obuhvatu buduće akumulacije, što znači da sigurno neće biti potopljena.

Koliko HEP ulaže u obnovljive izvore s ciljem povećanja energetske samodostatnosti Hrvatske? Koji su projekti u provedbi?

Obnovljivi izvori već su nam nekoliko godina u fokusu, još od donošenja razvojne strategije HEP 2030. Od 2018. do danas naš smo proizvodni portfelj obogatili dvjema bioelektranama-toplanama na šumsku biomasu, vjetroelektranom Korlat i još sedam sunčanih elektrana, počevši od prve, SE Kaštelir u Istri, preko SE Vis, prve elektrane na našim otocima, do zadnje puštene u pogon, SE Obrovac, trenutačno najveće u Hrvatskoj. Uskoro ćemo u pogon pustiti još tri sunčane elektrane te započeti izgradnju prve elektrane na temelju sporazuma o suradnji koje smo sklopili s više općina i gradova. Ove godine planiramo provesti postupke nabave za izgradnju dodatnih šest sunčanih elektrana, među njima, nadamo se, i za najveću po snazi, SE Korlat, vrijednu oko 80 milijuna eura. Sve navedeno u funkciji je postizanja ciljane vrijednosti iz strategije do 2030. godine, a to je ukupno 700 megavata vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Na duži rok gledano, razvijamo oko 60 projekata obnovljivih izvora ukupne snage oko 1.400 megavata i procijenjene investicijske vrijednosti od gotovo 1,5 milijardi eura. Za financiranje novih investicija koristit ćemo sve raspoložive izvore sredstava, uključujući i EU-fondove, odnosno sredstva iz Plana oporavka i otpornosti i druge izvore. Računamo i na kvalitetnu suradnju s EBRD-om i domaćim bankama, kao i na pomoć Vlade kroz kreditna jamstva i dokapitalizaciju. U našim investicijama najveći će udjel i nadalje imati domaće tvrtke. S prosječnih oko 400 milijuna eura ulaganja, koliko je ostvareno i u prethodnim godinama, zadržat ćemo status jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj. To će pak imati snažan pozitivan učinak na stopu zaposlenosti, punjenje proračuna, rast BDP-a i općenito stabilnost i rast hrvatskoga gospodarstva.

Puštanjem u pogon Hidroelektrane Krka 28. kolovoza 1895, samo dva dana nakon hidroelektrane na Nijagarinim slapovima u SAD-u, Šibenik je postao među prvima u svijetu obasjan javnom rasvjetom na Teslinu izmjeničnu struju. U kakvu su stanju stare hidroelektrane na tom području, koje su ujedno vrijedna industrijska baština?

Mi smo u Hrvatskoj elektroprivredi ponosni na vrijednu baštinu koja nam je povjerena na čuvanje i korištenje. Elektrana koju ste spomenuli zapravo je radila vrlo kratko, u Prvom je svjetskom ratu razmontirana za vojne potrebe. Jaruga, elektrana izgrađena 1903. u njezinoj neposrednoj blizini, još je u pogonu i ove će godine obilježiti 120 godina neprekinutog rada, što je raritet i u svjetskim okvirima. Na području Nacionalnog parka Krka radi još jedna hidroelektrana starija od sto godina, zapravo tek tri godine mlađa od Jaruge. Riječ je o Miljacki, koja je zbog povijesnog značenja prije nekoliko godina uvrštena u svjetsku Kuću slavnih hidroelektrana. Ove dvije elektrane uredno proizvode zelenu električnu energiju, ali su ujedno i mnogo više od tvornica struje. Toga su svjesni i u upravi Nacionalnog parka, tako da se Jaruga i Miljacka turistima i drugim posjetiteljima parka prezentiraju kao vrijedna industrijska baština.

U još jednom zaštićenom prirodnom području imamo elektranu stariju od sto godina. To je Zeleni vir u Gorskom kotaru. I da se vratim opet malo u Dalmaciju. Na Cetini nedaleko od Omiša radi hidroelektrana Kraljevac, koja je kad je puštena u rad 1912. bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi. Zgrada elektrane i sama strojarnica i danas izazivaju oduševljenje ne samo inženjera nego i običnih posjetitelja. A za kraj ove, nazovimo je povijesne razglednice HEP-a, ostavio sam biser industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća. To je hidroelektrana Ozalj na rijeci Kupi, gdje zgrada izgrađena u neoromaničkom stilu ima status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Tako smo prije nekoliko godina, kad smo provodili njezinu temeljitu rekonstrukciju, morali maksimalno poštivati postojeća konstrukcijska rješenja te izgled interijera i eksterijera elektrane.

HEP je već godinama jedan od velikih pokrovitelja hrvatske kulture i umjetnosti. Po kojim se načelima i kriterijima vodite pri dodjeli sredstava?

Vidite, sve vrijeme razgovaramo o Hrvatskoj elektroprivredi, a istovremeno govorimo o industrijskoj baštini, kulturnim dobrima, o njegovanju tehnološkog nasljeđa, očuvanju hrvatske povijesti i identiteta. Dakle, kultura, umjetnost i tradicija snažno su povezane s temeljnim poslovanjem HEP-a. I zato, ima li što prirodnije od toga da vodeća nacionalna energetska tvrtka – Hrvatska elektroprivreda – prati i pomaže institucije na kojima počiva hrvatska kultura? U tom smislu dugogodišnja su sponzorstva nacionalnih kazališnih kuća, Dubrovačkih ljetnih igara, Varaždinskih baroknih večeri, ali i tradicijskih priredbi kao što su Sinjska alka, Trka na prstenac, Đakovački vezovi ili Vinkovačke jeseni, mnogo više od puke komercijalno-marketinške aktivnosti. Ne trebam posebno naglašavati što svim spomenutim ustanovama i organizacijama znači stabilni pouzdani oslonac među gospodarskim subjektima. Vama je to u Matici hrvatskoj itekako poznato. I zato ovom prilikom ponovno izražavam ponos i zadovoljstvo zbog geste uručenja zahvale partnerima i donatorima koji su podržali obilježavanje 180. obljetnice Matice, a među kojima je bio i HEP.

Kako gledate na izazove koje će u energetskom sektoru donijeti bliža budućnost? Što možemo očekivati na jesen i zimu?

Lekcija koju smo u Europi bolno naučili u proteklom razdoblju od godinu, godinu i pol, jest da u energetici nema preciznih predviđanja, da su postojeći tržišni mehanizmi daleko od savršenih te da sigurnost opskrbe ima svoju cijenu, i to jako visoku cijenu. Prošla je zima pokazala da su velike energetske kompanije i države, uključujući svakako i Hrvatsku, ipak u stanju nositi se s iznenadnim izazovima, tako da ne očekujem neke veće poremećaje u opskrbi i cijenama energije ni u idućem razdoblju. Što se tiče hrvatskih građana, mogli ste nekidan čuti premijerovu izjavu da je cilj da u prvom redu opskrba energentima ni u jednom trenutku ne dođe u pitanje te da cijenu energenata svi mogu platiti. U tome će kao i dosad svoj doprinos u sinergiji s Vladom dati i Hrvatska elektroprivreda.