Društvo živih lingvista

Tribina Lingvistika s povodom objedinjuje teme i goste koji su se jezikom počeli baviti iz različitih razloga, a ponajprije iz velike ljubavi prema jeziku. Gošća tribine s temom Jezik u prošlosti i sadašnjosti, održane 22. ožujka u Knjižari Matice hrvatske, bila je Kristina Štrkalj Despot, znanstvena savjetnica u trajnome zvanju na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Moderatorice tribine bile su Ida Raffaelli i Daniela Katunar. Kristina Štrkalj Despot diplomirala je 2002. i doktorirala 2007. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Svoju izobrazbu nastavila je na Institutu kao i na brojnim inozemnim sveučilištima. Na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi od 2003, od 2012. kao pomoćnica ravnatelja. Kao Fulbrightova postdoktorandica boravila je na Sveučilištu Berkeley, SAD, 2011/2012. Područja njezina interesa su kognitivna lingvistika, figurativni jezik, konceptualizacija, odnos jezika i mišljenja, povijest hrvatskoga jezika i književnosti, e-leksikografija, sintaksa.

Daniela Katunar, Kristina Štrkalj Despot i Ida Raffaelli

Njezina je ljubav prema čitanju i jeziku započela još u djetinjstvu. U osnovnoj i srednjoj školi veliki je interes gajila i prema matematici, no naposljetku je ljubav prema jeziku prevladala: „Jezik predstavlja fenomen – psihološki, društveni, računalno-lingvistički, neuroznanstveni te dopušta zadržavanje širine interesa, što je njegova velika prednost“, objašnjava. Na pitanje o tome kako je baviti se jezikom iz povijesne perspektive objašnjava da je rad na starom tekstu, njegovo transkribiranje, vrlo zahtjevno, potrebno je znanje čitavog jezičnog sustava kako se ne bi pretpostavilo nešto pogrešno. Neke su od knjiga kojima se bavila slavna Marulićeva Judita, Bernardinov lekcionar (1495) i Osorsko-hvarska pjesmarica (oko 1530).

O objedinjavanju jezika u prošlosti i sadašnjosti istaknula je važnost konceptualizacije osvrnuvši se, primjerice, na mijenjanje koncepata žene ili braka u povijesti. Stari jezik i stari tekst vape za uranjanjem u drugo vrijeme, pri čemu su važni metodologija i mnogi alati, što je izazov bavljenja samim jezikom, dodala je Ida Raffaelli. Kao važno područje svojeg interesa Kristina Štrkalj Despot ističe kognitivnu lingvistiku, posebno konceptualne metafore. Model konceptualne metafore u lingvistiku su uveli 1980. lingvist George Lakoff i filozof Mark Johnson u knjizi Metafore koje život znače. Prema njima naš je konceptualni sustav, na temelju kojega i mislimo i djelujemo, u temeljima metaforične naravi. Konceptualna metafora, osim u lingvistici, primjenjiva je u politici, pravu, društvu, književnoj analizi, psihologiji i dr.

Lingvistika je raznim metodama i analizama dala važne prinose i za istraživanja shizofrenije i autizma – važno je postignuće test figurativnih izraza, koji je izrađen u suradnji s profesoricom Martinom Sekulić Sović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i psihijatrima iz bolnice Vrapče. Štrkalj Despot naglasila je da su istraživanja kliničke i forenzičke lingvistike važna jer se u svakom trenutku zna što se radi, zašto i kako.

Na pitanje hoće li umjetna inteligencija moći zamijeniti ljude, Kristina Štrkalj Despot odgovara da je ona odraz korisnika i iako je veliko i bitno dostignuće, jezik i govor uvijek će biti temelj čovjekova bitka.