Bruna Matić naša prva jazz-bubnjarica

Za razliku od pjevačica, instrumentalistice su u povijesti jazz-glazbe uvijek gubile bitku s muškim kolegama. Godine 1982. taj je nerazmjer bio u Sjedinjenim Američkim Državama djelomično ublažen izdanjem izvrsne knjige American Women In Jazz s nizom biografija i fotografija gotovo svih žena koje su u dotadašnjoj povijesti jazza te zemlje nešto značile. Po sjećanju ću ovdje navesti tek nekoliko njihovih imena, poštujući pritom koliko je to uopće moguće povijesni kontekst zbivanja u jazzu. Pijanistica i skladateljica, u početku i supruga Louisa Armstronga Lillian Harding, bila je i članica njegovih prvih sastava, slijedile su pijanistica Hazel Scott, saksofonistica Vi Redd, trombonistica Melba Liston, orguljašica Shirley Scott, violinistica Regina Carter, kontrabasistica Esmeralda Spaulding... U ovome trenutku u američkom se jazzu najviše spominju bend-liderica i aranžerka Maria Schneider i bubnjarica i bend-liderica Terri Lyne Carrington. Od „neameričkih“ jazz-glazbenica poznate su japanska pijanistica i aranžerka Tochiko Akyoshi sa zapaženom karijerom u američkom jazzu, zatim kanadska pijanistica Dianna Krall, britanska saksofonistica i njezin sastav Paraphernalia, Barbara Thompson i njemačka orguljašica Barbara Dönnerlein.

No i hrvatski je jazz dobio svoju bubnjaricu i skladateljicu Brunu Matić, o kojoj vrijedi napisati nekoliko riječi. Rođena je u Zagrebu 1997, a bubnjeve je započela svirati sa sedam godina. Nakon završene osnovne škole upisuje Srednju glazbenu školu za jazz i popularnu glazbu na zagrebačkom Ribnjaku, gdje studira bubnjeve kod profesora Roberta Jambrušića Džebe. Završivši tu školu nastavlja studij bubnjeva na Sveučilištu za glazbu i izvedbenu umjetnost u Grazu. Po završetku studija vraća se u Zagreb, a 2020. odlazi na studij u Rotterdam, gdje će na akademiji Godans steći naslov master of music. Potom će u Zagrebu nastaviti bubnjarsku jazz-karijeru, a na početku praksu stječe u velikim jazz-orkestrima HGM-a i HRT-a te malim sastavima, među kojima u Kvartetu Mire Kadoića i Davida Gazarova te sastavu Miro Križić Experiment.

Bruna Matić / Snimio Matej Grgic jazzHR HDS Bruna Matić Facebook.jpg

Kao ni brojnim mladim jazz-glazbenicima ni Bruni Matić u počecima nije bilo lako. Činjenica što je žena, k tome još i bubnjarica, sama je njena pojava na hrvatskoj jazz-sceni u početku izazivala zazor napose starijih kolega, no taj je osjećaj ubrzo splasnuo i Bruna Matić će ubrzo postati traženom bubnjaricom mnogih sastava. I sama je bila na čelu nekih od njih, dokazavši da je dobro ispekla zanat jazz-bubnjarice i skladateljice, što potvrđuju i njezina dva dosad objavljena diska. Jazz predstavljen na njima najbolje govori o jednom razdoblju njezina shvaćanja tog glazbenog fenomena, koji se nekomu može svidjeti, a nekomu možda i ne! Two Weeks After Midnight naslov je prvog CD-a na kojem Bruna Matić predstavlja nekoliko svojih originalnih jazz-skladbi donesenih na stilski način koji podsjeća na hard-bop-jazz. Za realizaciju tog diska, snimljena za poznatu zagrebačku produkciju Aquarius Records, Bruna Matić uzela je kvartet suradnika u kojem su bili slovenski tenor-saksofonist Jaka Arh, gitarist Filip Pavić i kontrabasist Hrvoje Kralj te posebno za taj projekt pozvani i provjereni zagrebački solisti: tenor-saksofonist Saša Nestorović, trubač Zvonimir Bajević i američko-hrvatski pijanist Joe Kaplowitz. Ne ulazeći podrobnije u analize samih izvedbi, valja odmah reći da jazz predstavljen na tom CD-u, uz izvrsno izvedene solističke dionice, predstavlja i Brunu Matić kao vrlo dobru jazz-bubnjaricu. Drugi CD Brune Matić, naslovljen Noise i realiziran s kvintetom (Bruna Matić, bubnjevi, Vojkan Jocić, tenor-saksofon, Dorian Cuculić, klavijature, Filip Pavić, gitara, Bojan Skočilić, bas), uz izvrsne solističke dionice Vojkana Jocića i nekih drugih solista te usprkos izvođenju niza zvučnih impresija autorice, teško je prije svega stilski usporediti s prvim.

O bubnjarici, skladateljici, a u zadnje vrijeme i aranžerki Bruni Matić, ukoliko se stilski i aranžerski ne stabilizira, jamačno ćemo još dosta u našem jazzu slušati.