Apel arhitekata za ustavnu zaštitu hrvatskog prostora

Deklaraciju o hrvatskom prostoru donijela je u siječnju ove godine Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti (AAUZ) kao apel za ustavnu zaštitu hrvatskog prostora i nužnost njegova dugoročnog održivog upravljanja bez kojega, kako se ističe – nema ni opstanka hrvatske države.

Deklaraciju su 23. ožujka u prostorijama Društva arhitekata u Zagrebu predstavili ugledni arhitekti Nikola Bašić, Jerko Rošin i Andrija Mutnjaković, predsjednik AAUZ-a. 

Kao što su u komunizmu hrvatski književnici, pisci i intelektualci Deklaracijom o hrvatskom jeziku stali u njegovu zaštitu, ova deklaracija poziva hrvatske političke strukture, stručnjake i znanstvenike, a osobito hrvatsku osviještenu javnost, da pitanje opstojnosti hrvatskoga prostora postave u središte političkog, znanstvenog, kulturnog, gospodarskog i sveukupnog društvenog interesa.

Deklaracijom želimo upozoriti na katastrofalnu situaciju ponajprije u devastaciji prostora, rekao je Andrija Mutnjaković. Podsjetio je da su 60-ih godina prošlog stoljeća De Gaulle i Pompidou na francuskoj obali odlučili osigurati novih sto tisuća kreveta, što je organizirala i u to uložila novac francuska vlada, a ne nikakve općine i županije, i bilo im je jasno da ne trebaju graditi bilo kakve zgrade, nego baštinu. I u Istri je u to doba izgrađeno objekata za 31.000 kreveta, što je oživilo cijelu Istru. UN je tih godina financirao projekt planskoga korištenja zemljišta južnog Jadrana, od Dubrovnika do Makarske. Ni Dubrovnik ni Venecija nemaju plaže, ali su najposjećeniji gradovi jer imaju baštinu. Treba nam hitna koordinacija zaštite naše obale, poručio je predsjednik Akademije i redovni član HAZU Andrija Mutnjaković.

Navodeći da u Hrvatskoj ima 35 subjekata mjerodavnih za prostor koji međusobno nisu koordinirani Jerko Rošin istaknuo je da su u Akademiji zaključili da u zaštiti prostora treba uspostaviti kontakt sa svima. Ako odredbe o kvaliteti prostora ovise samo o zakonodavstvu, o vlasti, onda će i trajati od vlasti do vlasti. Ali ako one ovise o javnom mnijenju i ako se prostor zaštiti Ustavom, onda imamo šanse da se nešto učini. Svi smo odgovorni za devastaciju našeg prostora, a to se reflektira i na demografiju, i na ekonomiju, i na kulturu. U Hrvatskoj nema nikoga tko bi imao pravo baciti prvi kamen zbog onoga što se s prostorom događa. Trebamo uspostaviti kontakte sa svima i zato je tekst Deklaracije upućen svima, od vlasti do najšire javnosti, jer njome želimo dosegnuti do svakoga. Ona je apel, vapaj, krik i vrisak, poručio je Rošin.

Ideja o hrvatskom prostoru uopće ne postoji, a on je nakon ljudi naš najvažniji resurs, naša nafta, rekao je Nikola Bašić, ustvrdivši da politika nema viziju prostora, baš kao ni struka. Mi arhitekti servisiramo projekte uglavnom motivirane turizmom i ulaganjima u nekretnine, čemu pogoduje i rentijerski pristup nekretninama. Na tom je području porez simboličan, a tu je riječ o ozbiljnom biznisu čiji je generator izvan Hrvatske. Sve to pod znak pitanja stavlja prostor kao javni resurs. Od 1991. gubimo stanovništvo, dok poslovi s nekretninama cvjetaju. Već sada dvije trećine subjekata u priobalnom nekretninskom biznisu otpada na strance, ako računamo da su stranci i ljudi iz država Europske Unije. Na kontinentu na strance otpada trideset posto subjekata. Danas naš prostor postaje tuđ, a narod nestaje. Gubi primarna svojstva te postaje proizvodni, a ne životni prostor, s čime bi se sigurno složili stanovnici priobalja, ali i Zagreba, koji je pretvoren u velik ružan betonski slam, rekao je Bašić dodajući da ne postoji svijest da se prostor može potrošiti i prestati privlačiti turiste. A može itekako, ustvrdio je, i kao primjer iznio metaforu sa škampom, tim, kako je rekao, predivnim Božjim čudom, kojeg nakon što ga netko pojede, odnosno potroši, ostaje samo ljuska i nered.

Gost na predstavljanju Deklaracije bio je i naš poznati demograf Stjepan Šterc, koji je ustvrdio da sve strategije i planovi trebaju biti usmjereni u zaštitu hrvatskog identiteta, a to je svakako i prostor. Pred našim očima nestaje ono najvrednije što Hrvatska ima, to potvrđuju i službeni statistički podaci i to nas sve treba zabrinuti, rekao je i zahvalio članovima Akademije na inicijativi i sadržaju Deklaracije.

Urbanist i arhitekt Tito Kosty upozorio je i na devastaciju prirode, odnosno klimatske promjene koje će uvelike opustošiti prostor. Iako trošimo silne novce iz EU-fondova u izgradnju kanalizacijskih sustava u Dalmaciji, zbog klimatskih promjena i podizanja razine mora pojedina su područja ozbiljno ugrožena poplavama. S jedne strane svjedoci smo ataka na atraktivni prostor, a s druge strane događa nam se napuštanje vrijednoga ruralnog prostora, izumiru mali gradovi, istaknuo je i predložio da AAUZ potakne izradu strategije prostornog razvoja Hrvatske.

Tekst Deklaracije o hrvatskom prostoru pročitao je dramski umjetnik Dragan Despot.

Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti osnovana je prije četiri godine i ima 22 člana. Potpisnici Deklaracije su: Hildegard Auf Franić, akademik Nikola Bašić, Bojan Bilić, Borka Bobovec, Stjepo Butijer, Borislav Doklestić, Miljenko Domijan, Marijan Hržić, Helena Knifić Schaps, Željko Koški, Ante Kuzmanić, akademik Andrija Mutnjaković, predsjednik, Robert Plejić, Goran Rako, Ivan Rogić Nehajev, Jerko Rošin, Branko Silađin, Darovan Tušek, Ante Uglešić i Feđa Vukić.