Putovima Frankopana i glagoljaša na Zlatnom otoku

Delegacija Matice hrvatske na čelu s predsjednikom Mirom Gavranom, koja je 4. ožujka posjetila otok Krk, imala je jedinstvenu priliku upoznati se u sa značenjem naziva otoka iz antičkih vremena insula aurea te s razlogom zašto je u jednoj pjesmi iz 20. stoljeća nazvan šestim kontinentom.

Pogled iz zraka na grad Krk  / Snimio Ivo Biočina / Izvor HTZ

Četiri grba nad ulazom u franjevački samostan na Košljunu: franjevački, dva frankopanska
i hrvatski grb sa šahovnicom / Snimio Berthold Werner / izvor: Wikimedia

Zlatni otok dočekao je matičare sunčan i raširenih ruku. Umjesto obilaska prepoznatljivih krčkih kaštela osmišljen je neuobičajen itinerar koji ih je upoznao s manje poznatim i skrivenijim tragovima Frankopana na Krku, izvan uobičajenih i očekivanih putova. Na camino-ruti, uz vodstvo povjesničara Tomislava Galovića, upoznali su bogatu crkvenu baštinu sjeverozapadnog i zapadnog dijela otoka Krka.

Krenuli su od Malinske, poznate turističke destinacije, gdje su se upoznali sa širim prostorom Dubašnice, čiji je razvoj usko povezan s posljednjim krčkim knezom Ivanom Frankopanom. On je tijekom 15. stoljeća plodan dubašljanski kraj, nazvan po hrastu meduncu, dubu, naselio ljudima s kopna, među kojima je bilo i prebjega pred Turcima. U Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak u centru Malinske dobrodošlicu su im poželjeli načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić i predsjednica Ogranka MH u Krku Gordija Marijan, a voditelj DUBoaka Ivo Bogović upoznao ih je s poviješću i kulturom Malinske.

Frankopanska kapela posvećena sv. Barbari u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Krku / Snimila IDA HITREC

U samostanu sv. Marije Magdalene u Portu ugostio ih je fra Hrvoje Perković, gvardijan i ekonom. Upoznao ih je s poviješću samostana koji su Frankopani osnovali 1480. te sa zaslugama franjevaca trećoredaca glagoljaša za očuvanje glagoljaške tradicije na otoku. U atriju samostana nalazi se lapidarij hrvatskoglagoljskih spomenika od četrnaest replika koje je izradio Branko Fučić.

Matičari su potom posjetili najzapadniju točku otoka Krka – Glavu otoka Krka ili Glavotok, gdje ih je ugostio fra Anto Garić te proveo kroz samostan sv. Marije i crkvom Bezgrešnog Začeća Marijina. Glavotok je središte franjevaca trećoredaca glagoljaša od 1468, kada im knez Ivan VII. Frankopan darovao svoje dobro, kao i posjed u Portu.

Sveti Jeronim, zaštitnik franjevaca trećoredaca glagoljaša na triptihu u crkvi Bezgrješnog Začeća Marijina u Glavotoku / Snimila IDA HITREC

Lapidarij hrvatskoglagoljskih spomenika u Samostanu
sv. Marije Magdalene u Portu / Snimila IDA HITREC

Izlet Putovima Frankopana završio je u „Presjajnom gradu Krčana“. Na putu do katedrale matičari su obišli zidine grada Krka u kojima se izdvaja kula na obali sagrađena 1407, u doba kneza Nikole. U kulu je ugrađena rimska stela – nadgrobni spomenik iz 1. stoljeća pr. Kr. na koji je knez Nikola dao uklesati tekst na latinskom jeziku i šestokraku zvijezdu, stari grb knezova Krčkih. Ušavši unutar zidina grada, matičari su uronili u slojeve bogate krčke povijesti kroz koju se samo ulicom od Malih vrata do katedrale prolaze faze povijesti od rimskog, tj. hrama posvećena Veneri, preko biskupskog doma u kojem je biskup Antun Mahnić osnovao potkraj 19. stoljeća tiskaru Kurykta i početkom 20. stoljeća Staroslavensku akademiju, preteču Staroslavenskog instituta.

U ime Biskupije Krk matičare je u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije dočekao generalni vikar mons. Franjo Velčić. Održao je predavanje o povijesti krčke katedrale sagrađene kao ranokršćanska bazilika na ostacima rimskih termi. Među kapelama izdvaja se kasnogotička tzv. Frankopanska kapela posvećena sv. Barbari, u kojoj se na zvjezdastom svodu nalaze frankopanska heraldička obilježja.

Matičari su tijekom šetnje gradom Krkom, koji je nalik muzeju na otvorenom, prošetali gradskom rutom Putovima Frankopana. Uz katedralu trgom Kamplin prošetali su uz Frankopanski kaštel, građen od 12. do 15. stoljeća, prepoznatljiv po kvadratnoj kuli na kojoj se nalazi natpis koji svjedoči o gradnji 1191, u vrijeme Ivana, biskupa krčkog, i Bartola i Vida, knezova krčkih. Kula se vidi na najstarijoj sačuvanoj slici grada Krka na kojoj sv. Kvirin drži grad Krk, a slika se čuva na Košljunu.

Šetnja ulicama grad Krka, rimskom decumanom i cardom, završili su na Veloj placi. Arheološki presjek grada matičari su pojmili u prostoru restorana Volsonis, nazvana po rimskom dekurionu čija je bista nađena na prostoru nekadašnjeg foruma. Na više su razina vidljivi ostaci gradskih bedema, dio krčkih cipusa, Venerin žrtvenik i mnogi drugi znakovi prošlih vremena višetisućljetnoga grada.

Nije bilo dovoljno vremena za druge važne spomenike i lokalitete poput Krčkog natpisa i Trga krčkih glagoljaša. Grad Krk ostao je raširenih ruku i otvoren za skorašnji povratak / ponovni dolazak. Tajni i skriveni znakovi, svjedoci tisuća godina povijesti grada Krka, otkrit će paralelne svjetove istog prostora u različitim vremenima samo onima koji ih znaju čitati ili maštom i uživljavanjem prizivati. Tako pisana riječ uklesana u kamen ili neispisan kamen ugrađen u zidine i zdanja pozivaju u šetnju gradom svakoga gosta, u društvu Volsonisa, kneza Dujma, Ivana, Nikole ili centuriona nepoznata nam imena, protektora Presjajnoga grada Krčana.