Odlazak Dubravke Ugrešić

Nagrađivana hrvatska književnica Dubravka Ugrešić preminula je u 73. godini u Amsterdamu 17. ožujka, gdje je živjela i radila posljednjih dvadesetak godina. Njezina djela obilježila su hrvatsku, a onda i jugoslavensku književnu scenu sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća. Među najpoznatijim djelima svakako se ističu Štefica Cvek u raljama života, Forsiranje romana-reke, Poza za prozu, Život je bajka, Muzej bezuvjetne predaje, Ministarstvo boli, Baba Jaga je snijela jaje, Lisica, Crvene škole, Tu nema ničega!, Napad na minibar, Američki fikcionar, Kultura laži, Zabranjeno čitanje, Europa u sepiji, Doba kože, Nikog nema doma.

Rajko Grlić ekranizirao je Šteficu Cvek u raljama života, a sama je spisateljica napisala scenarije U raljama života i Za sreću je potrebno troje za film i televiziju. Dubravka Ugrešić bila je jedna je od najviše prevođenih hrvatskih književnica. Mnoga njezina djela prevedena su na više od dvadeset stranih jezika. Na književnoj sceni pojavila se 1971. s naslovom Mali plamen, knjigom za djecu. Za najmlađe čitatelje napisala je još knjige Filip i Srećica te Kućne duhove.

Dubravka Ugrešić preminula je u 73. godini
u Amsterdamu 17. ožujka / Snimio Tomislav Miletić / PIXSELL

Završila je komparativnu i rusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je radila gotovo dvadeset godina u Institutu za teoriju književnosti. Iz Hrvatske je emigrirala početkom devedesetih godina 20. stoljeća. Predavala je na američkim i europskim sveučilištima: Harvard, UCLA, Columbia i Slobodno sveučilište u Berlinu. Dobitnica je brojnih književnih priznanja, NIN-ove nagrade i Međunarodne nagrade za književnost Neustadt te nagrade T-portala za roman Lisica. Nekoliko je godina provela u Njemačkoj i SAD-u, a od 2001. živjela je i radila u Amsterdamu.

,,Njezina književnost je spajala i spaja mnoge generacije čitateljica i čitatelja. Štefica Cvek u raljama života je mnogima od nas bila formativno čitateljsko iskustvo u obrazovnom, ali i u osobnom smislu, kao i zbirke priča Poza za prozu i Život je bajka te roman Forsiranje romana-reke gdje se nastavlja igrati propitivanjem pisanja i književnosti te odnosom popularne kulture i ‘visoke literature’“, stoji u priopćenju Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zgrebu. Iz njezina opsežnog proznog i esejističkog opusa, koji je nastajao i objavljivan je u inozemstvu od 1990-ih do danas, ističe se izniman roman Baba Jaga je snijela jaje (2008), u kojemu protejski slavenski lik, Babu Jagu, upisuje u suvremeni kontekst ženskog iskustva i starenja. „U tom razdoblju nastaju i zbirke eseja Napad na minibar i Europa u sepiji, a u posljednjem desetljeću Lisica (nagrada T-portala za najbolji hrvatski roman godine 2017) i iznimna knjiga eseja Doba kože (2019), u kojoj na neki način zaokružuje i ulazi još dublje u teme kojima se bavila cijelog života – književnost, politika, kultura svakodnevice, vlastita sjećanja i iskustva, a potom knjiga eseja Tu nema ničega! te Crvena škola nastala u sklopu istoimene izložbe 2021. godine“, priopćili su iz Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.