540. obljetnica prve knjige tiskane na hrvatskom jeziku

Odjel za hrvatsko glagoljaštvo MH obilježio je 540. obljetnicu Misala po zakonu rimskoga dvora audiovizualnim predavanjem akademika Stjepana Damjanovića. Predavanje koje je snimio i pripremio za emitiranje Matičin tajnik za odjele središnjice Mirko Cvjetko postalo je dostupno javnosti na Matičinu YouTube-kanalu 22. veljače – na dan završetka tiskanja Misala. Na dan koji je Sabor Republike Hrvatske 2019. proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483.

Tiskanje prve knjige na hrvatskom jeziku glagoljičnim pismom svjedoči o visokim intelektualnim dosezima hrvatskih glagoljaša, kao i njihovom materijalnom bogatstvu. Ne samo da su kupili tiskarski stroj nego su sami lijevali osobito lijepa slova, ljepša od slova svih poslije otisnutih knjiga. Naime, ne znamo gdje je bila tiskara ni što se s njom dogodilo jer je izlivenim slovima otisnut samo Misal po zakonu rimskoga dvora. Glagoljaši su knjigu otisnuli na papiru i pergamentu, dvostupačno – 36 redaka u svakom stupcu, dvobojno – u crnoj i crvenoj boji, na 220 listova (440 stranica), bez naslovnice i oskudna kolofona. Za tiskanje je upotrijebljen 201 grafički znak. Broj grafičkih znakova svjedoči o tiskarskom majstorstvu jer je Gutenberg za svoju Bibliju (1282 stranice), gotovo trostruko veću od Misala, upotrijebio 290 znakova. Ne znamo kolika je bila naklada Misala, a do danas se u stručnoj literaturi navodi da je ostalo sačuvano jedanaest nepotpunih primjeraka na papiru i šest raznih listova, od kojih su tri na pergamentu. Darko Žubrinić upozorava na postojanje dvanaestog primjerka Misala, koji se čuva u zbirci Rara Gradske knjižnice u Zagrebu na Starčevićevu trgu 6. Osim u Zagrebu (šest primjeraka) i Bolu na Braču (jedan primjerak), ostalih pet čuva se u Beču, Sankt Peterburgu, Washingtonu i Vatikanu. U tri primjerka sačuvane su (različite) grafike tzv. Kanonskog raspeća (u bečkom, washingtonskom i sanktpeterburškom).

Dakle, glagoljašima uz stvaranje jezika koji je do kraja 15. stoljeća imao sve preduvjete da postane književni jezik, dugujemo, između ostaloga, i rano uvođenje u Gutenbergovu eru – eru demokratizacije znanja, tiskanjem ne samo prve knjige na hrvatskom jeziku nego i prvog misala u Europi koji nije tiskan na latinici ni na latinskom jeziku.

Budući da je hrvatski Prvotisak izraz kulture sredine u kojoj je nastao, izraz njezina odnosa prema znanju, skrbi za napredak naroda, Katedra Čakavskoga sabora Roč, Staroslavenski institut, Mozaik knjiga i Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba objavili su u povodu njegove 540. obljetnice faksimilno izdanje, uz prvi cjelovit latinični prijepis teksta, te bi stoga uistinu bilo divno kada bi svaka škola u Republici Hrvatskoj kopiju jedne njegove stranice stavila na vidljivo mjesto. (Biserka Draganić)