Otoci između prodaje i pravne baštine

U organizaciji Odjela za pravna pitanja i kulturu prava Matice hrvatske kojem je na čelu pročelnik Zvonimir Slakoper u Središnjici Matice hrvatske održan je 23. veljače okrugli stol Otoci u pravu Europske Unije i hrvatski srednjovjekovni otočni statuti na kojem su sudjelovali Zlatko Đukić sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koji je govorio o srednjovjekovnim statutima Korčule, Hvara, Lastova i Brača, i dugogodišnja djelatnica u Upravi za otoke Majda Rubić, s temom o regulatornoj nadležnosti država članica Unije koje imaju otoke.

Udaljeni otoci imaju pravo na smanjenu stopu PDV-a, što Hrvatska još nije primijenila – na fotografiji otok Mljet / Snimio Ivo Biočina / HTZ

Povezanost dviju tema između kojih su protekla stoljeća dodatno je zanimljiva u svjetlu činjenice da 1. srpnja istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima, pa tako i nenaseljenih otoka i poljoprivrednog zemljišta na njima. Od ukupno 1244 otoka u Hrvatskoj njih 66 je naseljeno, dok je od nenaseljenih manji broj u privatnom vlasništvu, od kojih se već neko vrijeme njih desetak prodaje. Četiri otoka, Vis, Lastovo, Dugi otok i Mljet, imaju status udaljenog otoka po čemu, temeljem europske Rezolucije o posebnoj situaciji otoka od 4. veljače 2016. i Direktive EU-a imaju pravo na smanjenu stopu PDV-a, što Hrvatska još nije primijenila.

Sugovornici okruglog stola složno su zaključili da bi Hrvatska s obzirom na nadležnosti koje uživa kao članica Unije trebala prionuti daljoj realizaciji uređivanja otočne politike, a tome bi svakako pridonijeli poznavanje i pristup srednjovjekovnih otočnih statuta. Njih je prezentirao profesor Đukić ističući osobitosti Korčulanskog statuta iz 1214/1265, Bračkog iz 1305, Lastovskog iz 1310. i Hvarskog iz 1331. Svi su imali veliku mjeru demokratičnosti, kolektivnu odgovornost, zabranu prodaje zemlje strancima, oružja gusarima...

Primjerice Korčulanski statut uređivao je sva bitna pitanja života, bio je opći zakon ustavnog i zakonskog karaktera, imao je niz odredbi koje uređuju ekonomski temelj života komune – odredbe o poljodjelstvu, o vinogradarstvu, o agrarno-pravnim odnosima, o stočarstvu, posebno je uređivao odnose pastira i gospodara stoke. U nekim slučajevima među prvima u svijetu izvorno je štitio ljudska prava, pitanja položaja žrtava, zaštitu okoliša i spašavanje na moru.

I Brački statut sadržavao je gotovo cijelo otočno pravo s iznimkom običajnopravnih normi. Primjerice u pčelarstvu se razlikovalo da li netko drži pčele sam za vlastiti račun ili zajedno s nekim. Zabranjeno je bilo držati pčele za strance. Riba se mogla loviti na određenim poštama i svake se godine ždrijebom (brušketom) određivao slijed ribarenja za svako lovište. Riba se mogla prodavati isključivo u ribarnici. I na Lastovu je zemlja glavni predmet rada, glavni izvor opstanka i temelj proizvodnje. Lastovski statut uređuje pravo osoba i obiteljsko pravo, imovinsko pravo, stvarno pravo, obvezno pravo, nasljedno pravo, kazneno pravo, postupovno pravo. Može se reći, istaknuo je Đukić, da su Hrvati počeli primjenjivati temelje načela na kojima danas stoji demokratska i slobodna Europa i unaprijedili ta načela među prvima u njoj.

O suvremenoj otočnoj politici govorila je Majda Rubić i naglasila da se ona definira europskom regionalnom, kohezijskom, investicijskom politikom za udaljene regije koje se suočavaju s nizom teškoća. Financira se na razini Unije s ciljem osiguranja homogenosti europskog tržišta jer to, u dovoljnoj mjeri, ne mogu same članice. Podsjetila je i na Rezoluciju o posebnoj situaciji na otocima iz 2016. te na Direktivu Vijeća Europe o zajedničkom sustavu PDV-a kojom su za udaljene otoke odobreni posebni porezni dogovori. Hrvatska primjenjuje tu Rezoluciju, a ima i kopnene otoke od kojih su četiri s izmijenjenim statusom, odnosno udaljeni otoci, a to su Vis, Lastovo, Dugi otok i Mljet. No još nije ratificirala spomenutu Direktivu po kojoj bi se na tim udaljenim otocima mogle primjenjivati niže stope PDV-a.

Matičin pročelnik Zvonimir Slakoper upozorio je na akte EU koji su svi na engleskom jeziku i napisani u duhu anglosaksonskog prava i gotovo, kako je kazao, neprevedivi na hrvatski jezik i u pravni sustav zemalja EU, od kojih sada samo Malta pripada engleskom pravnom sustavu odnosno common lawu. S tim u vezi naveo je da se u otočnoj politici primjenjuje tzv. soft law, što nije pravni izričaj. Pravo ne može biti „mekano“, ili je pravo ili nije pravo, ustvrdio je i dodao da se tu zrcali nadmoć izvršne politike nad sudstvom, što nikako nije dobro.