Vijenac 757

Druga stranica

OTVARANJE 32. SVEČANOSTI PASIONSKE BAŠTINE,
MH, 22. VELJAČE

Kultura nadahnuta Kristovom mukom

Anamarija Mrkonjić

Otvaranjem u Matici hrvatskoj započele su 22. veljače 32. svečanosti Pasionske baštine, koje će trajati sve do Velike srijede, 5. travnja 2023.

Pozdravne je riječi auditoriju uputila predsjednica udruge Pasionska baština Eva Kirchmayer Bilić. Zahvalila je svim suradnicima i svojoj obitelji, koji je podupiru na putu ostvarenja programa tijekom godine. Posebno je zahvalila predsjedniku Matice hrvatske Miri Gavranu na prepoznavanju i podupiranju programa svečanosti. Naglasila je da Matica počiva na istim temeljima kao i Pasionska baština skrbeći se za hrvatsku baštinu i kulturu.

Predsjednik Miro Gavran istaknuo je da je riječ o jedinstvenoj manifestaciji koja svake godine u danima duhovne pripreme za dolazak najvažnijega kršćanskog blagdana Uskrsa daruje kulturne sadržaje neprocjenjive vrijednosti. Uz književnost, kazalište, glazbu, ona je žila etnologije i učiteljica pučkog stvaralaštva. U ovogodišnjem programu istaknuo je predavanje Sanje Nikčević o umjetničkim djelima na temu Kristove muke, održano u Matici 6. ožujka, kao i recital religiozne lirike hrvatskih pjesnika Lirika Velikoga petka u Društvu hrvatskih književnika 17. ožujka.

Godine 1991. Jozo Čikeš kao novoimenovani ravnatelj pokreće Pasionsku baštinu i ne sluteći da će upravo ta ‘91. biti svojevrsna pasija nakon koje će doći uskrsnuće naše domovine. Kristova muka i uskrsnuće stožerne su vrijednost koje su oblikovale zapadnoeuropsku kulturu, a Pasionska baština potvrđuje i hrvatsku ukorijenjenost u tu kulturu. Gavran naglašava kako je u protekla tri desetljeća Pasionska baština davala priliku mladim umjetnicima da se kreativno izraze, učila je dijalogu s drugim europskim narodima i o njihovu poimanju umjetnosti, zasnovane na Kristovoj muci, pružala poduku kako živjeti i umirati s mišlju uskrsnuća kao najsnažnijeg oslonca naše vjere.

Sanja Nikčević podcrtala je da je Pasionska baština jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija koja počiva na snazi, na mišićima, nekolicine ljudi te izdvojila vrline prethodnika Eve Kirchmayer Bilić, Joze Čikeša. Naime Čikeš je udrugu osnovao u vrijeme kada je hrvatskom narodu bilo najpotrebnije u kanon vratiti ono što afirmira duhovno i transcendentno, osobito kršćanstvo i Krista. Trideset se godina program temelji na tradicijskim i suvremenim motivima teme Kristove muke, što je temeljna tema naše civilizacije.

Nama duša vene za tim temama jer smo zaokupljeni mračnim romanima koji govore o krizama i problemima – napomenula je Nikčević. Pozvala je na aktivno sudjelovanje u programu jer je obasut mirom i ljepotom unatoč temi muke – to je nadasve muka koja jedina ima smisla. 

Uslijedio je glazbeni predah, molitva i meditacija, riječi Alojzija Stepinca In te Domine speravi (U Tebe se Gospodine uzdam) u izvedbi mezzosopranistice Vinke Siladi i pijanistice Eve K. Bilić. Nakon izvedbe glumac Robert Kurbeša zaokružio je program izvukavši Ujevića iz ustaljenih književnih okvira te njegovu prozu i poeziju nadahnuto i uspješno prenio u obliku monodrame Ispit savjesti.

Vijenac 757

757 - 9. ožujka 2023. | Arhiva

Klikni za povratak