Jazz iz Varaždina

U ovoj je rubrici već bilo riječi o participacijama pojedinih gradova hrvatskom jazzu. Spominjali su se kao najvažnija središta koja su obogatila tu vrst našega glazbenog izričaja, no do sada u tom kontekstu nije bio spomenut grad Varaždin. U tom se gradu sedamnaest godina održavao Međunarodni festival tradicionalnog jazza, a potom godinama i Sjajni bal grada Varaždina s nastupima Big Banda Hrvatskoga glazbenog zavoda pod ravnanjem trubača Marijana Domića i Big banda iz Bad Gleichenburga s trubačem-dirigentom Josefom Tropperom. U programima te manifestacije nastupili su i jazz-vokalist Stjepan Jimmy Stanić te mali sastav američkoga jazz-pijanista Joea Kaplowitza s vokalisticom Lelom Kaplowitz. Bilo je takvih jazz-nastupa još, no to nije odgovaralo nekim kulturnim krugovima toga grada te su ponajprije njihovim nastojanjima obje spomenute manifestacije dugih tradicija ukinute. Ipak, zahvaljujući varaždinskoj glazbenoj školi, koja je uz niz vrlo dobrih glazbenika odgojila i niz izvrsnih džezista, hrvatska je jazz-scena dobila injekciju izvrsnih glazbenika koji su ubrzo našli svoja mjesta u glazbenom životu jazza u Hrvatskoj i inozemstvu.

Izvor Pixabay

Veliku su ulogu u džezističkom odgoju pojedinih učenika odigrali umirovljeni profesor trube i sam vođa nekadašnjeg dixieland-ansambla Stjepan Rukljić, čija su dva sina članovi uglednih simfonijskih orkestara, te profesor saksofona Gordan Perši, koji je između ostalog i organizirao nekoliko javnih koncerata školskog big banda u varaždinskim dvoranama i na otvorenom, a na jedan je koncert održan u Europa mediji kao gosta pozvao i saksofonista Andreasa Marinella, nekadašnjeg dirigenta Jazz orkestra HRT-a.

Nekada poznati hrvatski džezisti braća Temmer, Boris, tenor-saksofon, i Leo, alt-saksofon i kontrabas, također su rođeni Varaždinci, što u ovom kontekstu to ne bi nikako trebalo zaboraviti. Ne bi trebalo zaboraviti ni limene puhače, bivše džeziste koji su nastupali na međunarodnim jazz-festivalima u njemačkom Bittingheimu, a danas priznate članove simfonijskih orkestara kod kuće i u inozemstvu, trubača Vjerana Ježeka i trombonista Marija Šinceka. Iz bazena koji gravitira varaždinskoj Glazbenoj školi valja spomenuti i današnje članove Jazz orkestra HRT-a, trubača Antonija Gečeka, kojeg nerijetko posuđuje ljubljanski big bend, i trombonista Marija Ferketina, kao ni novijeg člana tog korpusa alt-saksofonista Mihu Gyereka. Varaždin je s okolicom dao i nekoliko vrsnih kontrabasista, u jazzu ne baš čestih glazbenika. Tu vrijedi spomenuti Sašu Borovca, koji je prije stalnog angažmana u Jazz orkestru Hrvatske radiotelevizije duže vrijeme radio u ljubljanskom big bandu, zatim Juricu Štelmu, koji uglavnom diskove snima u inozemstvu, te Danijela Kivača, nekad basista u sastavu pijanista Petra Eldana koji se programski afirmirao s glumicom i pjevačicom Hanom Hegedušić u spajanju elemenata narodne i popularne glazbe i jazza. Od uspješnih interpreta jazza koji nam dolaze iz Varaždina i mjesta koja gravitiraju tom gradu treba spomenuti i nekoliko nadarenih mladih džezista, poput trubača i fluegel-hornista Marka Prepelića koji je nedavno izdao svoj CD Three Valve Theory ostvaren za firmu Nota Bene, predstavivši svoj kvintet s trombonistom Petrom Prepelićem i tenor-saksofonistom Oliverom Potočnikom. Varaždinski gitarist Ivor Barić, nekadašnji student jazz-gitare u Beču, morao je ponajprije zbog nedostatka posla na polju jazza u Varaždinu otvoriti svoj studio, dok jazz-gitarist Krešimir Tomić Bonzo sa svojim sastavom swinga ljeta već godinama provodi svirajući u Dubrovniku. Na kraju valja spomenuti i povremene džeziste i vlasnike svojevremenog središta džezističkih zbivanja u varaždinskom klubu Blue Moon, i danas aktivnu braću Vinka i Ratka Puclin.

No uz sva ta važna imena jazza iz Varaždina i okolice jazza Sjeverne Hrvatske, ne bi pri kraju ovog teksta nikako trebalo zaboraviti važnu ulogu dvojice predstavnika modernog varaždinskog jazz-izričaja sad već pokojnih Marija Jajetića i Nenada Šimunčića. Pijanist i skladatelj Mario Jajetić predstavljao je nekad sam vrh varaždinske jazz-scene. Zajedno s bubnjarom Nenadom Šimunčićem bio je s triom neko vrijeme čak i na platnoj listi varaždinskog kazališta August Cesarec. Tijekom uspješne karijere nadareni Jajetić i Nenad Šimunčić, pišući i izvodeći originalni jazz-repertoar, uspješno su surađivali i s velikim brojem austrijskih džezista iz škole u Grazu te s nizom nekad najistaknutijih domaćih džezista solista. Da se ne bi zaboravilo djelovanje tih dvaju glazbenika na polju jazza, brine se jedina i po tome poznata varaždinska gramofonska kuća Aulos.