U Zagorkinu stanu i izvan njega

Sad već davne 2009. jedna od najstarijih feminističkih organizacija u Hrvatskoj, Centar za ženske studije, dobiva od Grada Zagreba na korištenje stan jedne od prvih hrvatskih feministkinja, Marije Jurić Zagorke. Polako, ali uz mnogo entuzijazma i dobre volje na Dolcu br. 8 nastaje zbirka Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, koja uspješno postoji i danas. Centar za ženske studije osnovan je 1995. i prvi je izvaninstitucionalni oblik obrazovanja u našim krajevima i prvi studiji koji progovaraju o rodu. Ženski studiji u organizaciji Centra pridonose rodnoj ravnopravnosti i vrednovanju žena u društvu i povijesti. Smjestiti predavanja i ostale aktivnosti Centra za ženske studije u Zagorkin stan ima veliku simboličku vrijednost. Muzeji trebaju prenijeti znanje i tradiciju, a Zagorkina tradicija osim zapisa o njezinu životu svjedoči i o borbi za ravnopravnost žena u društvu, ali općenito i za socijalnu jednakost. Centar uspješno čini oboje – nastavlja Zagorkin borbeni duh svojim aktivnostima, a muzejskom djelatnošću prenosi zapisanu i nezapisanu priču o njezinu životu.

Zbirka Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke Centra za ženske studije na Dolcu / Snimio Goran Stanzl / PIXSELL

Duh Zagreba s početka
20. stoljeća

Dolac br. 8 posljednja je adresa na kojoj je Zagorka živjela, stvarala i povremeno (često) bi uzburkala kolotečinu monotone, društvene svakodnevice Zagreba. U stan je doselila potkraj 30-ih godina 20. stoljeća i u njemu umrla 1957. Tek 2009. Grad Zagreb otkupljuje stan, tako da mnogi životni detalji koji su činili autoričinu svakodnevicu u stanu više ne postoje. Danas je stan od 135 kvadrata dijelom radni prostor, a većom kvadraturom knjižnica Centra za ženske studije dostupna javnosti, predavaonica i soba sa zbirkom autoričine ostavštine. Zagorkin život i stvaralaštvo ispričani su nažalost samo u jednoj sobi zbog nedostatka sačuvane materijalne građe. Zbirku čine fotografije koje dočaravaju njezin životni put, pisaća mašina iz vremena kad je stvarala, vitrina s lentama koje su spisateljici stizale na vijencima i buketima nakon izvedbi, njezin pisaći stol, dio pokućstva koji je krasio salon, ormarić s karticama pretplatnica na njezin časopis Hrvatica (koji je u stanu i izlazio), različita izdanja njezinih romana i još pokoji detalj. Prostor izgleda znatno drukčije nego kad je u njemu živjela slavna književnica i novinarka, ali kroz priču i par očuvanih stambenih elemenata iz toga doba može se dočarati duh početka 20. stoljeća. Nedostatak zbirke nadoknađuje se stručnim vodstvom kroz postav, što je besplatno i dostupno građanima svakog četvrtka od 11 do 19 sati.

Grička vještica tiskana je u nastavcima u Malim novinama od 1912./  Snimio Žarko Basić / Pixsell

Prva novinarka u ovom
dijelu Europe

Osim stručnog vodstva koje dočekuje svakog posjetitelja, priča o životu prve novinarke u ovom dijelu Europe preselila se i u znanstvenu dimenziju. Od 2007. Centar za ženske studije u suradnji s nekoliko sveučilišta organizira znanstveni skup Dani Marije Jurić Zagorke. Znanstveni skup nastoji poticanjem pisanja radova o Zagorkinu političkom, novinarskom, društvenom i književnom stvaralaštvu dati znanstveni temelj proučavanju te za hrvatsku povijest važne žene. Tako da o njoj možete čitati i aktualne radove u zbornicima, koji su rezultat sada već brojnih znanstvenih skupova održanih na tu temu.

Građani stalni postav mogu besplatno razgledati svaki četvrtak od 11 do 19 sati / Snimio Marko Lukunić / PIXSELL

Zagorka je obilježila borbu za žensku ravnopravnost, učinila književnost i povijest pristupačnu velikom postotku stanovništva, koje je posjedovalo samo osnovnoškolsko obrazovanje, ali njezin utjecaj tu ne staje. Čak i danas izaziva reakcije čitatelja, jer mnogi prepoznaju probleme o kojima piše u svakodnevici koja ih okružuje. Prepoznaju i sebe i svoje snove u autoričinim opisima, a nerijetko su i samo čitanje zavoljeli zahvaljujući njezinim romanima. Mlađa Zagorkina publika danas je ipak više fascinirana njezinom autobiografijom i borbom za ženska prava. Ali obje publike pokazuju interes za književnicu i novinarku koji nadilazi kapacitete muzejskog postava koji je na raspolaganju, pa i znanstvenog skupa koji joj se organizira u čast. Svake godine održavaju se i manifestacije kojima se obilježava dan njezina rođenja ili smrti, i one su popraćene interaktivnim šetnjama s publikom kroz zagrebačke ulice koje je opisivala u svojim djelima. U trenucima se i publika uz čitanja Zagorkinih autobiografija na tim šetnjama prisjeća svojih dojmova na romane. Već nekoliko godina organizira se i igra Zagorkino misteriozno pismo, koje na temelju tragova u pismu koje preuzimaju u stanu šalje posjetitelje u potragu za lokacijama iz romana. Muzejska djelatnost pritom nadilazi ograničenja prostora stana i prelazi na ulice. S obzirom na skučeni prostor zbirke, aktivnost omogućuje istovremeno sudjelovanje velikog broja zainteresiranih te pretvara cijeli grad u svojevrsnu zbirku Zagorkina života.

Zagorkine priče i likovi oživljavaju i danas u turističkim turama Gornjim gradom / Snimio Goran Stanzl / Pixsell

Sa Zagorkom
gornjogradskim ulicama

Priča o povezivanju Zagorkina života i zagrebačkih ulica započela je scenskom izvedbom Zagorkina priča, koja je do današnjeg dana preživjela pod drugim naslovom. Inspiracija za predstavu koja se zbiva na otvorenom dolazi iz povratnih informacija posjetitelja Memorijalnog stana, koji su često spominjali kako Gornjim gradom ne mogu prošetati a da ne vide Zagorkine likove. Ponukana sentimentalnom notom koju izaziva u čitatelja nastala je predstava nadahnuta najpoznatijim Zagorkinim romanom Grička vještica. Posjetitelje predstavom u pokretu ulicama Gornjeg grada vodi Zagorkin lik koji interpretiraju glumice, a susreću i ostale inspiracije za likove iz romana.

I naposljetku, osluškivanje posjetitelja stana i onoga kako bi oni željeli da se vrednuje Zagorka dovelo je i do kreiranja čitateljskog kluba, bookluba, koji već treću godinu okuplja grupice od desetak čitateljica koje iznova čitaju romane iz Zagorkina opusa i promatraju ih iz nove perspektive, smještajući ih u povijesni kontekst uz asistenciju dviju povjesničarki, koje ih vode kroz aktivnosti. Povijesnom vrednovanju romana i njihovim novim čitanjima pridonosi i uska suradnja s Državnim arhivom u Zagrebu, Filozofskim fakultetom u Zagrebu i Sveučilištem Sjever. Marija Jurić Zagorka pokazala se inspiracijom dobu u kojem je živjela i nastavlja to biti za aktivnosti koje organizira Memorijalni stan.