Digitalizacijom do zaštite kulturne baštine

Projektom ADRINETBOOK želi se promovirati, vrednovati i zaštititi kulturna baština na području jadransko-jonske regije. Tijekom implementacije projekta od 2. ožujka 2020. do 28. veljače 2023. održana su brojna predavanja i radionice namijenjene javnim i privatnim organizacijama koje upravljaju vrijednom građom, kulturnim organizacijama koje su vlastitim djelovanjem prikupile vrijedne zbirke dokumenata, organizacijama civilnog društva u kulturi, kulturnim organizacijama koje su kroz vlastito djelovanje prikupile vrijedne zbirke dokumenata, dionicima privatnog sektora koji kreiraju kulturnu i turističku ponudu Zadra te strukovnim školama i fakultetima.

Projekt je financiran iz Interreg Adrion programa 2014–2020, čiji je nositelj općina Macerata (Italija), a hrvatski je partner AGRRA – Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije. Ukupna vrijednost projekta je 1.521.760,02 eura. Ostali su partneri Središnji institut za katalogizaciju i bibliografske podatke talijanskih knjižnica (Italija), Općina Gjirokastra (Albanija), Muzej suvremene umjetnosti (Hrvatska), Sveučilišna knjižnica Svetozar Marković – Beograd (Srbija), općina Thassos (Grčka) i Znanstveno-edukacijski centar dvorac Rakičan (Slovenija).

Središnja tema Zadar – le belle epoque toura obuhvaća razdoblje od 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata / Izvor Znanstvena knjižnica Zadar

Kako nam je rekla Branka Nakić, stručna suradnica iz AGRRA-e, glavni su ciljevi projekta stvaranje mreže kulturne baštine na jadransko-jonskom području, digitalizacija odabranih zbirki te promidžba kulturne baštine u turizmu. Tijekom implementacije projekta ADRINETBOOK Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA ostvarila je suradnju sa zadarskom Znanstvenom knjižnicom, koja ima dugu povijest i bogatu zbirku pisane kulturne baštine. U svrhu prezentacije i turističke valorizacije kulturne baštine organizirana su brojna predavanja i radionice s naglaskom na knjižnu i arhivsku baštinu, časopise, slike, zbirke umjetničke dokumentacije.

Digitalizirana građa
postala dio Europeane

U sklopu provedbe projekta nabavljen je vrijedan skener kako bi se mogla skenirati vrijedna i osjetljiva knjižna i ostala građa. Znanstvena knjižnica Zadar ima bogato višegodišnje iskustvo u procesu digitalizacije započete sada već davne 2010. Novonabavljeni skener omogućio je digitalizaciju većih formata građe bilo da je riječ o novinama, atlasima, zemljovidima, plakatima ili knjigama većih dimenzija. Na taj način ostvarit će se osnovni cilj projekta: bolja vidljivost kulturne baštine i zaštita izvornih primjeraka građe.

Među digitaliziranom građom je i list ll Dalmata: giornale
politico, economico, letterario koji je izlazio do 8. travnja 1916.

Među skeniranom građom ističe se list ll Dalmata: giornale politico, economico, letterario koji je izlazio u Zadru od 10. ožujka 1866. do 8. travnja 1916. dva puta tjedno, većinom na talijanskom i dijelom na hrvatskom jeziku. List je pripadao Autonomaškoj stranci u Zadru, simpatizerima talijanskog nacionalizma. Il Dalmata bavio se uglavnom političkim temama, ali je donosio i članke o dalmatinskoj kulturnoj povijesti. Njegove kolumne bile su slične onima koje su objavljivale druge tadašnje zadarske novine. Il Dalmata donosi vijesti iz pokrajine Dalmacije i prenosi napise iz drugih novina koje izlaze u Zadru, kao i vijesti iz drugih dijelova Austro-Ugarske.

Zadarska Znanstvena knjižnica ima bogatu zbirku pisane kulturne baštine koja se digitalizira

„U digitalnoj zbirci Znanstvene knjižnice Zadar – DIKAZ – dostupne su digitalne reprodukcije građe odabrane iz bogatih posebnih zbirki: serijskih publikacija, pergamena i inkunabula, rijetkosti i Grafičke zbirke. Prioritet kod digitalizacije serijskih publikacija pripao je staroj dalmatinskoj periodici, a digitalizirano je četrdeset naslova. Neki od naslova su Katolička Dalmacija, Pravdonoša, Narodni list, Lovor. Zbirka pergamena predstavljena je u digitalnom obliku s najstarijom pergamenom u fondu, poznatom kao Lampridijeva pergamena, napisanom u Zadru 15. studenoga 1174. U Zbirci rijetkosti nalaze se stare knjige i zemljopisne karte i atlasi. Kod digitalizacije starih knjiga osim ranih zadarskih izdanja iz prve polovine 19. stoljeća kao što su Flora Jadrensis Andreasa Alschingera iz 1832. i Album pittoresco della Dalmazia Vincenza Poireta iz 1840. digitaliziraju se knjige važne za hrvatsku pisanu baštinu, primjerice Judita Marka Marulića iz 1521. Iz Kartografske zbirke digitalizirano je devet zemljovida, među kojima je i karta Zarae et Sebenici descriptio iz atlasa Abrahama Orteliusa objavljenog 1575. Unutar Grafičke zbirke nalaze se digitalizirane fotografije, razglednice i plakati. Fototeka s fondom od 2500 jedinica u potpunosti je digitalizirana, dok su iz zbirke razglednica digitalizirane 53 jedinice kao i 81 kazališni i glazbeni plakat iz 19. stoljeća“, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Marijana Senkić-Klapan.

Digitalizirana baština Znanstvene knjižnice u Zadru s ovim projektom postaje dio Europeane, mrežnog portala Europske Unije, koji sadrži zbirke digitalizirane kulturne baštine, slike, tekstove, zvukove, video- i 3D-prikaze iz više od 3700 institucija diljem Europe. Portal služi za rad, učenje ili samo za zabavu, i sadrži više od pedeset milijuna kulturnih i znanstvenih artefakata predstavljenih na načine bliske današnjem vremenu i modernim korisnicima sa sučeljem pogodnim i za programiranje aplikacija.

Zlatno doba Zadra

Važno je i napomenuti da se projektom pridonijelo turističkoj promociji Zadarske županije u obliku osmišljavanja nove kulturne turističke rute koja je nastala u sklopu projekta ADRINETBOOK u suradnji Agencije za ruralni razvoj – AGRRA-e i Znanstvene knjižnice naslova Zadar – le belle epoque tour, čija središnja tema obuhvaća razdoblje od 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata. Ruta prikazuje grad Zadar, njegove zgrade, spomenike, parkovnu arhitekturu i osobe te važne i manje važne događaje u gradu na početku prošlog stoljeća. Posjetitelje u povijesnu šetnju vodi pripovjedač koji utjelovljuje Vladimira Pappafavu, najvažnijeg europskog pravnog pisca svoga vremena te velikog bibliofila i donatora Znanstvene knjižnice. Vrijeme je to kada grad Zadar skida svoje „oklope“ i od ratnika postaje bonvivan – ljubitelj lagodna života, udobnosti i zadovoljstva.

Grad je u to vrijeme imao dva kazališta, multietničnost, stotine društava u kojima su građani bili aktivni, a imao je i desetke tvornica. Odredbom cara Franje Josipa I. (1868) Zadar prestaje biti grad-tvrđava, dio se zidina ruši i grad se novom rivom otvara prema moru. Na novoizgrađenoj šetnici uz more izgrađene su nove javne i privatne zgrade, s kavanama s vrtovima i pogledom na more. U gradu cvjeta kulturni život, podsjećaju nas u agenciji – posjećuju se kazališta, održavaju se koncerti svjetski poznatih umjetnika, razvija se fotografija, tiskaju se novine i knjige, narodne čitaonice i knjižnice pune su znanstvenika i istraživača. Zadar u to vrijeme nije bio samo administrativno nego i kulturno i kozmopolitsko središte austrijske pokrajine Dalmacije nego i glavni grad.

U sklopu projekta potpisani su i sporazumi o razumijevanju o uspostavi lokalne mreže zbirki kulturne baštine područja Adrion, koje su potpisali lokalni dionici na razini svakog projektnog partnera koji će i nakon provedbe projekta raditi na doprinosu ciljevima projekta ADRINETBOOK.

Sadržaj nastao u suradnji s Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA