Beethoven: inkluzija i održivost

Nakon što je prije nešto više od dvadeset godina Bonn prestao biti glavni grad SR Njemačke, većina saveznih institucija napustila je simpatični grad na Rajni i potražila nove urede u novoj/staroj prijestolnici na istoku zemlje. Bonn se tako vratio u ritam kojim je disao prije nego što je 1949. postao sjedište savezne vlade, a nešto kasnije i službeni glavni grad Zapadne Njemačke. Kada je prestao biti politički centar zemlje, grad na Rajni svoj je identitet morao ponovno izgraditi. U tom složenom procesu jednu od glavnih uloga odigrao je najpoznatiji sin uskih bonskih ulica Ludwig van Beethoven, jedan od simbola grada na Rajni.

Beethovenova rodna kuća u Bonnu

Sve je u Bonnu u znaku Beethovena. Na središnjem gradskom trgu brončani skladatelj mrka pogleda stoji još od 1845, a desetak minuta pješačenja u smjeru sjeveroistoka posjetitelji će naići na precizno restauriranu dvokatnicu na kojoj stoji kameni natpis „Beethovenova rodna kuća“. Rodna je kuća postala muzej, a potom arhiv i istraživački centar s koncertnom dvoranom, ukratko – mjesto susreta umjetnika, znanstvenika i publike zaljubljene u lik i djelo velikog skladatelja. Bonn je s pravom okupljalište poklonika Beethovena. Iako je većinu života proveo u Beču, skladatelj je govorio bonskim naglaskom, a u habsburškoj prijestolnici gajio je prijateljstva sa svojim sjevernjačkim sugrađanima.

Udruga građana pod imenom Beethovena kuća osnovana je još 1889, kada je dvanaest građana Bonna odlučilo udružiti snage da bi otkupili kuću u kojoj je skladatelj rođen, ističe voditeljica muzeja Nicole Kämpken, muzikologinja koja je cijeli vijek provela na različitim funkcijama u Beethovenovoj kući. Nekoliko desetljeća poslije, o stotoj obljetnici skladateljeve smrti 1927, osnovan je i Beethovenov arhiv, koji danas djeluje kao istraživački centar posvećen Beethovenu. Spomenimo ovom prilikom da se stota obljetnica Beethovenove smrti na zavidnoj razini proslavila i u Zagrebu, kada je tada još mlada Zagrebačka filharmonija u koncertnoj sezoni integralno izvela svih devet Beethovenovih simfonija. No i prije osnivanja arhiva pruski je kralj Beethovenovoj kući dao u trajni posjed nekoliko predmeta iz skladateljeve ostavštine, koji su i danas u bogatoj zbirci muzeja. Prije dvadesetak godina muzej je pokrenuo projekt digitalizacije Beethovenovih originalnih rukopisa u izrazito visokoj rezoluciji, pa i sami djelatnici muzeja radije posegnu za digitaliziranim nego originalnim primjercima skladateljevih partitura. Voditeljica muzeja kao najvrednije primjerke u arhivskoj zbirci, dostupne i na internetskoj stranici arhiva, ističe autografe Pastoralne simfonije, op. 68 i Diabelli, varijacija za klavir, op. 120. Arhiv Beethovenove kuće nada se i novoj građi. Kada se na tržištu autografa, koje je življe nego što bi se na prvi pogled reklo, pojavi neka nova dragocjenost, vodstvo Beethovenove kuće prvo razmotri može li si priuštiti taj predmet, a zatim ima li i smisla nabavljati nešto što se našlo na tržištu. Ako su odgovori na oba pitanja pozitivni, u Bonn će stići neki novi eksponat.

Bonska zaklada najveća je i najbogatija glazbena institucija posvećena samo Beethovenu. Skladateljeve dragocjenosti čuvaju se i u drugim velikim zbirkama, u prvom redu u Beču i Berlinu – arhivu bečkog Društva prijatelja glazbe i Pruske zaklade za kulturnu baštinu sa sjedištem u Berlinu. No spomenute dvije institucije mogu se pohvaliti i brojnim drugim zbirkama, pa je bonska zaklada ipak središnje okupljalište Beethovenovih poklonika.

Početkom 2023. Beethovenova kuća još je u znaku proslave iz 2020, kada je obilježena 250. godišnjica skladateljeva rođenja. U tom je povodu otvoren novi stalni postav muzeja i ustanovljena praksa povremenih tematskih izložbi u jednoj od prostorija muzeja. Plan muzeja bio je da cijela 2020. bude u znaku Beethovena, pa je novi stalni postav primio prve goste potkraj 2019, ali već koji mjesec potom zatvorio vrata zbog sveopćeg lockdowna. Posljednja velika tematska izložba bila je Beethoven i umjetnost fuge (Beethoven und die Kunst der Fuge), koja ipak nije sadržavala izvornik čuvene Bachove zbirke fuga i kanona ili neko drugo Bachovo djelo, nego rukopise najčuvenijih fuga iz Beethovenova pera.

Beethoven danas živi punim plućima, ističe voditeljica muzeja Nicole Kämpken. Ali novo vrijeme traži nove pristupe, kojih u slučaju velikog skladatelja ne nedostaje. Vječna tema Beethovenove gluhoće danas je posebno aktualna, pa Beethovenova kuća surađuje s različitim njemačkim institucijama kako bi osobe s oštećenjem sluha podsjetila da je velikan još prije dvjesto godina dijelio njihove tegobe. Ne treba posebno isticati da je Beethovenov muzej posebno osjetljiv na različite oblike invalidnosti: medijski vodič kroz muzej dostupan je slijepim i gluhim posjetiteljima. Uz inkluziju drugi je suvremeni tematski pristup Beethovenu održivost. Iako je i prije bilo skladateljskih inspiracija prirodom, nitko do Beethovena nije glazbenim jezikom tako autentično i maštovito oslikao prirodu kao veliki skladatelj u Šestoj simfoniji. Pastoralna postala je nezaobilazna točka gotovo svakog orkestra, ali i podsjetnik na Beethovenovu bliskost s prirodom daleko prije suvremene maksime o zaštiti okoliša. Osim toga, voditeljica muzeja ističe da, bez obzira na višestoljetnu posvećenost Beethovenu, još postoji niz nepoznatih pisama i cedulja iz pera velikog skladatelja koje tek valja otkriti. Stoga rad na istraživanju i predstavljanju Beethovena ni izdaleka nije gotov.