GLAZBU IZDVAJA

SUDAR TITANA u Zadru

U četvrtak 2. veljače se zadarskoj publici u organizaciji Koncertnog ureda Zadar predstavio bariton Matija Mejić i pijanist Božo Letunić zanimljivim koncertnim programom Sudar titana, koncipiranim izborom popjevaka na tekstove renesansnih pjesnika poput Shakespearea, Michelangela i Petrarke. Izdvojenim pjesmama iz ciklusa H. Wolfa, G. Finzija, B. Brittena, F. Liszta i B. Papandopula iz kojih se duboko intimna i ljubavna poezija izmjenjuje s temama smrti, umjetnici su ponovili uzbudljiv i napet recital koji su sa sličnim programom izveli prošle godine na 67. Splitskom ljetu.

Matija Meić u najavi Sudara titana

Oba umjetnika dobro su poznata domaćoj publici iz čije suradnje valja istaknuti snimanje djela Papandopula i Liszta za fonoteku Hrvatskog radija te zapaženi recital u minhenskom Gärtnerplatz Theateru u veljači 2020. Koncert se održao u Dvorani braće Bersa u Kneževoj palači na Poluotoku.

K-HNK

Konzorcij hrvatskih nacionalnih kazališta prva je institucionalizirana inicijativa u modernoj hrvatskoj povijesti kojoj je ideja umrežavanje svih nacionalnih kazališnih kuća, decentralizacija kulture, kulturna (financijska) razmjena i na kraju razvoj publike. Taj pokušaj defibrilacije neelastičnoga nacionalnog kazališnog aparata svakako je dobrodošao i, još kada bi postojala dinamična nezavisna scena, hrvatska bi se kulturna industrija zaista mogla odvažiti na proboj na onu međunarodnu.

Spartak / Snimio Novković  / HNK Rijeka

Tako je ljetos ostvaren pilot-projekt na uglednom opernom festivalu u finskoj Savonlinni zajedničkim snagama riječkog i osječkog ansambla, dok ćemo 28. veljače, mjesec nakon zagrebačke, u riječkom HNK-u gledati premijeru baleta Spartak A. Hačaturjana u koreografiji Jiříja Bubeníčeka. Uz Riječki simfonijski orkestar, kojim će ravnati Tomislav Fačini, nastupit će baletni ansambl HNK-a iz Zagreba.

PUTOVI SLUŠANJA – preporuka za čitanje

U moru naslova iz suvremene literature o glazbi teško je pronaći jedan koji sadržajem nije odviše muzikološki suhoparan ili pak banalan, te koji može jednostavno i iskreno zaintrigirati osobu koja promišlja o stvari koja na ovaj ili onaj način prožima cijelo čovječanstvo.

Ways of hearing – Reflections on Music in 26 pieces, u izdanju Princeton University Pressa, knjiga je sazdana od isto toliko esejističkih, poetskih pa i vizualnih svjedočanstava pisaca, glazbenika, arhitekata, znanstvenika, humanista, umjetnika i jedne vrhovne sutkinje o fenomenu glazbe. Javne osobe kao što su npr. Gustavo Dudamel, Ruth Bader Ginsburg ili Frank Gehry pripovijedaju najčešće u prvom licu i iz vlastite intime svoje prve doticaje, sazrijevanje i integriranje glazbe u svakodnevicu. Slušanje Schubertova trija op. 100 u automobilu, gledanje Balanchineove koreografije na Bachov koncert u d-molu za dvije violine ili čuđenje prvim albumima mlade Joni Mitchell samo su neki od primjera iz knjige koju je uredio tim autora sa sveučilišta Princeton. Kako kaže jedan od suradnika iz knjige: „Svaki je bubnjić oblikovan jedinstveno poput otiska prsta.“