18 ti je desetljeća tek...

Matica hrvatska i Hrvatski povijesni muzej priredili su izložbu kojom ta stožerna hrvatska kulturna institucija obilježava 180 godina rada. Izložba 18 ti je desetljeća tek... 180 godina Matice hrvatske 1842–2022. putujuća je izložba za vanjske prostore koja se sastoji od dvadeset dizajniranih panoa na osvijetljenim postamentima. Autor je idejne koncepcije izložbe Josip Brleković iz Matice hrvatske, a autori su Josip Brleković, Petra Braun i Ana Filep, koja je i grafički oblikovala izložbene panoe. Autorski trojac odradio je lavovski posao i iz bogate arhivske građe MH izdvojio najvažnije epizode, predstavljajući kroz desetljeća hod Matice kroz pet država i tri stoljeća. Na izložbi se prolaznici i namjernici mogu informirati o osobama, izdanjima, dokumentima, umjetninama i zanimljivostima iz povijesti MH, koja i danas vrlo živo djeluje na adresi Matičina 2/ Strossmayerov trg 4 i pod vodstvom Mire Gavrana doživljava novi preporod. Popularnosti izložbe i približavanju mlađim naraštajima zasigurno će pridonijeti i ilustracije svjetski priznatog ilustratora Milana Trenca, među ostalim autora slikovnice Noć u muzeju prema kojoj je snimljen holivuski blockbuster s Benom Stillerom u glavnoj ulozi.

Postav izložbe u Osijeku / izvor: Proglas Tržišno komuniciranje

Panoi na Narodnom trgu u Puli / snimila Barbara Antić

Kulturnopovijesni biseri

Izložba je premijerno postavljena na Trgu slobode u Osijeku (15–21. prosinca 2022), a potom na Narodnom trgu u Puli (9–14. siječnja 2023). Od 29. siječnja do 4. veljače izložba je bila postavljena u Zadru (Forum), dok će se u Zagrebu (Trg Josipa Jurja Strossmayera) izložba moći razgledati na Matičin 181. rođendan, od 9. do 15. veljače.

Ilustracije Milana Trenca obogaćuju izložbu i približavaju povijesni sadržaj mladim naraštajima

Izložba na Narodnom trgu u Puli, jednoj od žila-kucavica gradskoga života, bila je lako dostupna svim građanima, a unatoč siječanjskim minusima naišla je na topao prijem Puljana. Dizajnirani su panoi u kružnom rasporedu podsjećali prolaznike na bogatu povijest Matice hrvatske, ali i najvažnija ostvarenja najstarije hrvatske institucije, od osnutka 1842. do naših dana. Posjetitelji su mogli saznati da je Matica hrvatska, kao najstarija kulturna ustanova i nakladnička kuća hrvatskoga naroda, samostalna, neprofitna i nevladina udruga koja sa Središnjicom u Zagrebu i sa 120 ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu djeluje kao književno, znanstveno i kulturno društvo radi promicanja hrvatskoga narodnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života. Izložba je, mogli bismo reći, jasna poveznica kulture i javnoga života. Postavljena na otvorenom, pristupačnija je nego izložba zatvorenoga tipa i dobar je primjer kako povijesne sadržaje prezentirati na atraktivan i kreativan način.

Postav izložbe na Forumu u Zadru / izvor: Proglas Tržišno komuniciranje

Postav izložbe na zagrebačkom Strossmayerovu trgu / snimio Mirko Cvjetko

Izložba predstavlja obilje podataka manje poznatih široj javnosti, koje označavaju sva važna i strateška postignuća Matice tijekom njezinih 180 godina, tijekom kojih je Matica opismenjavala hrvatski narod, sudjelovala u njegovu nacionalnom osvješćivanju i unapređivala hrvatsku kulturu i umjetnost. Pulska publika tako je mogla saznati, kako stoji na jednom od paona, da je 1842. nastojanjem hrvatskih preporoditelja u Zagrebu osnovana Matica ilirska, u doba buđenja nacionalne svijesti i konstituiranja moderne hrvatske nacije sa svrhom promicanja općekulturnih, književnih i gospodarskih ideja hrvatskoga narodnog preporoda putem knjiga i časopisa tiskanih na jedinstvenom književnom jeziku.

Već smo spomenuli atraktivne ilustracije Milana Trenca. Prva dočarava razdoblje osnutka Matice i to u zgradi nasuprot Kamenitih vrata na Gornjem gradu u Zagrebu, koja i danas, malotko to zna, stoji na adresi Radićeva 32 u Zagrebu. Ilustracijom, koju donosimo na naslovnici, dominira lik prvoga predsjednika grofa Janka Draškovića, a tu su i Gaj, Babukić, Sakcinski… Atraktivna je i ilustracija s urednikom Nevena Mirkom Bogovićem u tamnici, gdje je završio zbog pjesme Domorodna utjeha. Sljedeća pak predstavlja tiskanje Vienca koji listaju prvi urednik Đuro Deželić i August Šenoa, koji će taj Matičin list prometnuti u središnji časopis druge polovice 19. stoljeća.

Od Gundulića do Žmegača

Matica od 1874. djeluje pod današnjim imenom sa zadaćom prosvjećivanja hrvatskog naroda – izdaje beletrističku i poučnu literaturu, promiče glazbene i likovne umjetnosti te potpomaže domaće zaslužne pisce, napose Matičine članove. Panoi prezentiraju visoke umjetničke i znanstvene domete Matičinih beletrističkih i znanstveno-popularnih izdanja, jasan stil i vrstan jezik njezinih autora te lijepu grafičku i likovnu opremu knjiga koja je postala prepoznatljivim obilježjem Matičinih izdanja. Upravo zahvaljujući Matici hrvatskoj početkom 20. stoljeća pokrenut je rad Društva hrvatskih književnika. Za vrijeme monarhističke Jugoslavije Matičin je kulturni program u Hrvatskoj bio prihvaćan i kao alternativna politička platforma otpora prema centralističkim i hegemonističkim tendencijama uperenima protiv interesa hrvatskoga naroda.

Matičinu povijest i djelatnost obilježava prije svega njezino nakladništvo. Već s prvom objavljenom knjigom, Osmanom Ivana Gundulića iz 1844, Matica hrvatska pristupom u izboru rukopisa, redakcijskom i tehničkom pripremom te kvalitetnim tiskom knjiga i časopisa postavila je temelje modernomu hrvatskom nakladništvu, dajući mu obrise zapadnoeuropskih izdavačkih uzora. U 180 godina postojanja, Matica hrvatska objavila je oko 4.500 naslova knjiga i časopisa u Zagrebu i više od 7.000 naslova knjiga i časopisa Matičinih ogranaka tiskanih po hrvatskim i europskim gradovima. Matica hrvatska distribuirala je među čitatelje nekoliko milijuna knjiga, stvorivši preko svojih povjerenika potkraj 19. i početkom 20. stoljeća i vlastitu knjižarsku mrežu, koju po učincima hrvatski knjižari nisu nadmašili sve do danas. I današnja Matica ima jedinstvenu izdavačku politiku i tiska najkvalitetnije autore, poput nedavno preminula Viktora Žmegača, koji je u Matici objavio desetak knjiga, a bio je sve do smrti i redoviti kolumnist Matičina Vijenca.

Povijest Matice hrvatske kao
povijest hrvatske kulture

Svojim programom i kontinuitetom rada Matica je izrasla u nacionalnu ustanovu i gotovo da nema važnije hrvatske knjige, autora, društvenoga dogovora ili pokreta koji nije potekao iz kruga njezinih članova. Za ovu staru, ali iz desetljeća u desetljeće idejama i duhom obnavljanu ustanovu, književni povjesničar Antun Barac ustvrdio je da je njezina povijest ujedno povijest hrvatske kulture. Ova prigodna putujuća izložba zorno prikazuje da za takvu tvrdnju postoje nepobitni dokazi.

Razgledavajući izložbu na pulskom narodnom Trgu pozornost nam privlači i pano o 1950-ima kada je Matici omogućeno osnivanje pododbora, današnjih ogranaka diljem Hrvatske. Matica kreće u ozbiljenje koncepta policentričnog razvoja hrvatske kulture, po čemu je do danas ostala prepoznatljiva. Zahvaljujući Matičinim ograncima u Hrvatskoj stvara se gusta mreža časopisa i drugih povremenih izdanja koja su imala presudnu ulogu u obnavljanju zamrlih i buđenju novih kulturnih snaga, a na komercijalno-trgovačkim temeljima 1960. utemeljen je u Zagrebu Nakladni zavod Matice hrvatske. Godine 1962. Matica pokreće biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti, najutjecajniju hrvatsku književnu ediciju 20. stoljeća, a pet godina poslije inicira donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, čime djelotvorno pokreće borbu za ravnopravan tretman hrvatskoga jezika u državnoj, političkoj, upravno-pravnoj, administrativnoj i prosvjetnoj praksi.

Putem izdavaštva, društvenog i znanstvenog rada Središnjice i ogranaka početkom 1970-ih Matica sa svojih četrdesetak tisuća članova postaje jednim od glavnih nositelja ideja Hrvatskoga proljeća. Matičina periodika (posebice Hrvatski tjednik, Kritika, Dubrovnik) postaje javnom tribinom za rasprave oko „duhovne i teritorijalne integracije“ Hrvata na kulturnom i političkom polju te politike „čistih računa“ na privrednome planu. Matica se zalagala za legitimizaciju hrvatskoga nacionalnog identiteta, za političku, gospodarsku i kulturnu ravnopravnost te redefiniranje savezne jugoslavenske države. Na taj se način iz Matičine intelektualne jezgre širi ideja hrvatske jezične, kulturne i političke samostalnosti, koja je političkom represijom ugušena potkraj 1971. s Maticom, kojoj je onemogućen rad sve do 1989. Nasreću, objavljivanje knjiga kao najvažniji aspekt ukupna Matičina rada nije prekinut jer je njezin nakladnički program nastavljen u Nakladnom zavodu.

Izložba upozorava i na monumentalni povijesni trenutak uspostavljanja hrvatske samostalnosti i nezavisnosti tijekom 1990/1991, kada se obnavlja rad Središnjice i Matičinih ogranaka izdavanjem knjiga, časopisa i novina te brojnim kulturnim i znanstvenim priredbama, poput predstavljanja knjiga, znanstvenih simpozija, okruglih stolova, tribina, rasprava, stručnih i znanstvenih predavanja, koncerata klasične glazbe te likovnih izložbi.

Posjetite izložbu od 9. do 15. veljače u Zagrebu i svratite preko puta Strossmayerova trga do zgrade današnje Matice hrvatske. Mnoštvo mladih, pozitivne vibracije i kreativni naboj uvjerit će vas da je Matica i danas živa, aktivna, potrebna.